Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Ruj 2021

Krešimir Dvorski: Koncept dijeljenja e-romobila poboljšan na temelju iskustva s dijeljenjem bicikala

Izvor: www.lider.media · Autor: Ksenija Puškarić  

Krešimir Dvorski: Koncept dijeljenja e-romobila poboljšan na temelju iskustva s dijeljenjem bicikala

Nakon što je izišao iz biznisa s dijeljenjem bicikala koji je razgranao po cijeloj regiji, Dvorski je ušao u biznis dijeljenja električnih romobila koji je sada zastupljen u dvadesetak gradova na moru. Nered s ostavljanjem romobila bilo gdje, kao u mnogim gradovima u svijetu, spriječen je hibridnim sustavom u kojem se romobil mora vratiti na fiksnu stanicu na kojoj se i automatski puni

Čim smo stupili u kontakt s Krešimirom Dvorskim, serijskim poduzetnikom koji je u Hrvatsku doveo sustav javnih bicikala, a danas u gradovima na obali razvija sustav javnih električnih romobila, bilo nam je jasno da to neće biti uobičajena poduzetnička priča. One obično nastaju tako da mi, liderovci, odemo na lice mjesta, u nekakav proizvodni pogon ili ured, da na mjestu gdje je određeni poduzetnik svoj poslovni impuls pretvorio u stvarnost razgovaramo s njim ili s njom o tome kako se ta stvarnost realizirala.

Dvorski je poduzetnik koji radi kod kuće. Ured kao takav nema, a razlog tomu nije čak ni pandemija. Najproduktivniji je kod kuće. Nije baš zgodno da ulazimo ljudima u životni prostor pa smo se našli na kavi u blizini njegova stana na Vrbanima i zamolili ga da dođe s romobilom – kako bi ga barem autentično predstavili. No, trenutačno ga nema. Svi romobili koji su dio njegova aktualnog biznisa u Hrvatskoj, tvrtke Dash City, nalaze se na moru, u turističkim središtima i tamo će vjerojatno i ostati.

Do ideje za 300 kuna kotizacije
Nema veze, krećemo u razgovor, u kafiću, kao stari poznanici, što je i dobro jer je takav razgovor bio manje usiljen, gotovo prijateljski. Priznajem mu da sam na razgovor došla s predrasudama. Dvorski je široj poslovnoj zajednici, pa i meni, postao poznat kada je pokrenuo prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu. Takav biznis, s obzirom na to da je riječ o donekle javno-privatnom partnerstvu, jamačno nije jednostavno pokrenuti ako nemaš zaleđe pa ga pitam koje je bilo njegovo, očekujući odgovor da je dio zlatne mladeži, da je odrastao sa zlatnom žlicom u ustima… Daleko je istina od toga, smije mi se Dvorski.

Nakon završetka fakulteta dobrih je 15-ak godina, prisjeća se, radio za kojekakve kompanije i korporacije i živio tipičnim životom mladog Zagrepčanina, oženio se, kupio stan na kredit, bavio se sportom u slobodno vrijeme. Nije imao ni naslijeđe ni novca, a kako život piše svoje priče, nekad nemilosrdne, tako je i on sâm u jednom trenutku ostao bez posla i bez prihoda. Pred rastavom, živio je u podstanarskom stanu i gotovo da nije imao viziju što i kako dalje. I onda je otišao na jedan od prvih organiziranih startup-vikenda, na kojima su mladi ljudi potencijalnim investitorima predstavljali svoje ideje. Dvorski je taj koncept krivo shvatio, mislio je da za 300 kuna kotizacije dolazi 'minglati' i naučiti kako postati poduzetnik, pa je na event došao nepripremljen.

– Ne samo da nisam imao ideju i viziju, nego sam se na pozornici pošteno i osramotio. No, ja sam tamo došao poslušati tuđe ideje i za jednu sam se i 'zapalio'. Bila je to ideja o sustavu javnih bicikala koju je predstavio Ante Gustin, tada student druge godine, čijem sam se timu na kraju tog dana i pridružio, a koji je u tu ideju toliko vjerovao da je i pobijedio. Taj je student kasnije postao i moj poslovni partner – prisjeća se Dvorski i dodaje da je to bilo smiješno ustvari jer su obojica tada bili i bez novca, a Krešimir i s dugom za stan, bez ikakve poslovne perspektive, samo dvojac s idejom koja je imala smisla i s kojom su hrabro odlučili ući u biznis.

Novi biznis, novi partner
A kad nije bilo vlastitog novca, tražili su prvo kreditore i sponzore. Trebao je dosta vremena i jedan kredit HAMAG-BICRO-a, nekoliko osobnih bjanko-zadužnica, nekoliko sponzorstava i jedan kolateral njemačkog franšizera kasnije, e da bi napokon sustav javnih bicikala prvo bio predstavljen u Zagrebu, a nakon toga i u drugim gradovima. Ideja i jest bila ispočetka samo se zadržati na metropoli, no stvari su se nekako zakotrljale i posao se širio. Na početku su, veli, tek preživljavali, živjeli su, dodaje, na sendvičima, a nakon pet godina počeli su ostvarivati pravu pravcatu profitabilnost od koje se moglo itekako dobro živjeti. Uzeli su licenciju za cijelu regiju i posao je bio nezaustavljiv.

– Uvijek su svi mislili da će taj sustav biti fijasko i da će ljudi u tom i tom gradu krasti bicikle i da se cijela stvar ne isplati, a danas je to razgranat biznis iz kojeg sam ja prije gotovo dvije godine izašao, barem što se Hrvatske tiče – ispričao je Dvorski.

Partner s kojim je krenuo u priču otkupio je od njega licenciju za Hrvatsku, Sloveniju i BIH, a Dvorski je i dalje vlasnik licencije Next bike za Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju. Premrežio je više od dvadeset gradova Hrvatske, a sad nastavlja s regijom. U novi posao u Hrvatskoj je krenuo tek kad se, napominje, dobro odmorio s obzirom na to da je doživio i pravi burnout, a imao je dovoljno novca da si to može priuštiti. Iako je dobivao razne ponude za posao i ulazak u novi biznis, prihvatio je onu poljskog investitora te je bicikle zamijenio električnim romobilima. Osnovao je, u suradnji s poljskim partnerima za koje je danas prokurist, Dash City. Ideja je bila krenuti u posao koji se neće širiti bilo gdje, a u prvom su planu gradovi na obali.

– Dash City je sustav dijeljenja električnih romobila koji je danas prisutan u oko 20 gradova na moru. Za razliku od drugih u svijetu, koji se temelje na tzv. free floating konceptu gdje možeš uzeti romobil i vratiti ga bilo gdje, što je rezultiralo popriličnim neredom u gradovima diljem svijeta, mi smo prema iskustvima iz bike sharinga napravili hibrid tako da sada imamo sustav dijeljenja e-romobila koji se pune na fiksnim stanicama i moraju se na njih vratiti, gdje se automatski i pune – govori Dvorski i objašnjava da se sve obavlja preko aplikacije koju su Poljaci i razvili, a koja je besplatna.

Brojeve namjerno taji
U aplikaciju se upisuju osobni podaci, broj mobitela i kreditne kartice i potrebno je skenirati QR kod na romobilu. Sama registracija ne stoji ništa, u startu se skida protuvrijednosti jednog eura, ali taj iznos se refundira i onda se naplaćuje samo ono koliko ste prešli, priča Dvorski. Minuta vožnje je 20 eurocenti, što je tarifa koja ide tijekom ljetnih mjeseci kad je najviše turista. U pripremi je i godišnja pretplata za lokalno stanovništvo, što bi vožnju romobilom učinilo ekonomski povoljnijom. Romobili su prerađeni, ne mogu se preklopiti, imaju GPS te bočna svjetla.


Komentari članka

Vezani članci

Primjer Marije Josić: Samozaposlila se u laboratoriju za analizu grožđa, mošta i vina

01.10.2021.

U vinogradu i općenito poljoprivredi mlada stručnjakinja je od djetinjstva, a sada je opremila laboratorij i otvorila prodavaonicu agro opreme u srcu Ravnih kotara. Uzorci grožđa, mošta i vina pristižu, a kome treba, radit će i rezidbu loze i voćaka.

Dario Marenić: “Znanje, upornost i inovacije vode do uspjeha!”

29.09.2021.

Dario Marenić, osnivač i suvlasnik Elde iz Nove Gradiške, otišao je 2019. g. u mirovinu, ali je ostao u timu koji i dalje razvija poslovanje tvrtke. Ponosan je na svoje godine stvaranja Elde, na rezultate koje su postigli, kao i na svoj tim. Tajnu uspjeha

Otvoren natječaj za Eurostars 3

29.09.2021.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) poziva mikro, mala i srednja poduzeća da prijave svoj inovativni projekt na Eurostars program i osiguraju potporu od 1,5 milijuna kuna. Eurostars je program kojim se potiču mik

Mastercard pokreće inicijativu za ubrzavanje oporavka malih poduzeća

29.09.2021.

Čak i prije pandemije male tvrtke zaostajale su za svojim većim konkurentima u integriranju digitalnih tehnologija u način poslovanja. Istraživanje Europske unije provedeno 2019. pokazalo je da je otprilike 80 posto velikih poduzeća implementiralo barem j

Pandemija poduzetnicima Istarske županije istopila poslovne rezultate

28.09.2021.

U 2020. godini poduzetnici Istarske županije ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 29 milijardi kuna što je pad od 17 posto, ukupne rashode od 29,4 milijarde kuna što je također pad od 10,6 posto, te je iskazan neto gubitak od 494,2 milijuna kuna.

Tag cloud

  1. 2278 članka imaju tag turizam
  2. 2143 članka imaju tag hrvatska
  3. 1416 članka imaju tag izvoz
  4. 1643 članka imaju tag financije
  5. 1237 članka imaju tag svijet
  6. 939 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1163 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1086 članka imaju tag trgovina
  9. 1061 članka imaju tag ict
  10. 903 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 928 članka imaju tag investicije
  12. 749 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1047 članka imaju tag EU
  14. 950 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 446 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 647 članka imaju tag maloprodaja
  19. 444 članka imaju tag poticaji
  20. 610 članka imaju tag marketing
  21. 434 članka imaju tag opg
  22. 539 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 411 članka imaju tag eu fondovi
  25. 399 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 443 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 462 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 395 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 319 članka imaju tag hgk
  35. 440 članka imaju tag banke
  36. 399 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 414 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 317 članka imaju tag start up