Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Sij 2018

Kuda idu obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Robert Hadžić  

Kuda idu obiteljska poljoprivredna gospodarstva?

S namjerom da uredi određena područja, hrvatska politika, pa tako i poljoprivredna, se stalno nalazi u procijepu između deklarativnog i stvarnog, potrebnog i nepotrebnog, poticajnog i destimulirajućeg. Nažalost, rezultat takvih eksperimenata je konstantno nazadovanje i zaostajanje u odnosu na konkurenciju i okruženje. Jedan od takvih primjera je jedinstveni u svijetu Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (u daljnjem tekstu OPG), koji je nakon prihvaćanja na Vladi, ušao u saborsku proceduru i ulazi u drugo čitanje.

Nijedna zemlja članica EU nema Zakon o OPG-u

Bilo da se radi o poljoprivrednom zemljištu, ruralnom razvoju, politika je kontinuirano davala prednost korporativnoj poljoprivredi. Rezultat je slučaj Agrokor, demografsko pustošenje ruralnog prostora, dvogodišnji zastoj u povlačenju sredstava iz Europskog fonda za ruralni razvoj, nepravilnosti u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta i sl. Posljedično, naša poljoprivreda kroči prema začelju produktivnosti među članicama EU. Prilikom ulaska u EU produktivnost hrvatske poljoprivrede je bila 58% niža od europskog prosjeka. Podatak vrijedi za razdoblje 2010-2012. Prema posljednjim dostupnim podacima Europske komisije o produktivnosti europske poljoprivrede za 2015. godinu produktivnost hrvatske poljoprivrede je 66% ispod europskog prosjeka. Za razdoblje 2010-2015. godišnji pad je bio 2,6%. Nažalost prema podacima Državnog zavoda za statistiku podaci o poljoprivrednoj proizvodnji i dalje imaju negativan trend.

Zašto navodim ove podatke i kakve oni imaju veze sa Zakonom o OPG-u? 97% europskih poljoprivrednih gospodarstava su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nijedna zemlja članica nema Zakon o OPG-u. Različitost oblika i specifična uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u očuvanju i razvoju ruralnog prostora jedan je od osnovnih razloga nedonošenja posebnog zakona o OPG-u Stoga je paradoksalno da predlagatelj u ocjeni stanja navodi da će se "Prijedlogom zakona otvarati daljnje mogućnosti pojednostavljenja i fleksibilizacije uvjeta za obavljanje gospodarske poljoprivredne djelatnosti na načelima i iskustvima pozitivnih europskih praksi".

Pitanje je samo kojim i čijim načelima i iskustvima i koja su to pojednostavljenja i fleksibilizacije. Predloženi Zakon nije ni u skladu s ciljevima i zadaćama Zajedničke poljoprivredne politike EU(ZPP), niti s bilo kojom deklaracijom, analizom, preporukom ili studijom, koje su napisane o obiteljskim gospodarstvima od strane Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) ili europskih institucija (Europski parlament, EK).

Definicijom OPG u predloženom Zakonu vraćamo se korak unazad u odnosu na Zakon o poljoprivredi iz 2015. i Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Zapravo, ovim Zakonom svaka osoba s prebivalištem u Hrvatskoj ili bilo kojoj zemlji članici EU, te Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu može osnovati OPG bez ikakvih ograničenja i uvjeta koji su od presudnog značenja da bi se uopće nešto moglo smatrati OPG-om. To su pretežiti rad i domicilnosti (teritorijalnost) članova obitelji, na vlastitim ili unajmljenim proizvodnim resursima.

On će nam još dodatno otežati vođenje i upravljanje poljoprivrednom politikom i ruralnim razvojem, jer nećemo znati koja su prava, prirodna obiteljska gospodarstva, a koja hibridna, stvorena ovim Zakonom. On dugoročno dovodi u pitanje ekonomski suverenitet. Nakon što smo prodali banke i trgovinu strancima, sada je na red došlo i poljoprivredno zemljište, što im ovaj Zakon uveliko olakšava.

Ograničenje ekonomske slobode

Iako predlagatelj govori da su ciljevi Zakona povećanje konkurentnosti, smanjivanje administrativnih barijera i ostanak u područjima gdje žive i rade, Zakon bi mogao izazvati upravo suprotne efekte. Prijedlogom zakona se dodatno ograničavaju ekonomske slobode i konkurentnost nametanjem dodatnih administrativnih opterećenja (vođenje i obveza prijave dosad nepostojećih evidencija i sl.) i troškova (isticanje tvrtke na sjedištu i svim proizvodnim jedinicama i mjestima). Zakon bi mogao imati vrlo negativne posljedice na demografsku i socijalnu sliku ruralnog prostora (daljnja depopulacija). Zbog neshvaćanja suštine obiteljskog poljoprivrednog gospodarstava, ovim zakonom se širom otvaraju vrata korporativnoj poljoprivredi čije posljedice imamo prilike gledati ovih dana (Agrokor i slični sustavi). Zakon omogućava daljnju "grabež" poljoprivrednog zemljišta, kako privatnog, tako i državnog, kao glavnog proizvodnog resursa, od strane velikih hrvatskih, ali i stranih korporacija i financijski moćnih pojedinaca sa svrhom špekulacija s poljoprivrednim zemljištem.

Upitna je odredba kojom se imateljima živih životinja omogućava otvaranje zaštićenog računa za potrebe hranidbe i druge skrbi živih životinja. Pitanje je što je s ostalim poljoprivrednicima. Zar oni ne trebaju štititi svoje usjeve i višegodišnje kulture? Može se reći da je u tom dijelu Zakon diskriminirajući prema ostalim poljoprivrednicima. Što se tiče ostalih ovrha, trebalo je samo u postojećem Ovršnom zakonu izmijeniti i dopuniti već važeće odredbe.

Ako se Zakon donese u predloženom obliku, preostaje nam da pratimo što će se događati u hrvatskoj poljoprivredi i ruralnom prostoru, a naročito kako će se zakonodavni eksperiment odraziti na proizvodnju hrane, konkurentnost, produktivnost i demografsku sliku hrvatskog sela u narednom razdoblju.


Komentari članka

Vezani članci

Potrošački patriotizam ili zašto Poljaci radije kupuju domaće proizvode

19.06.2018.

Čak je 60% ispitanika odgovorilo da preferiraju kupnju povrća i voća iz Poljske, čak i ako su skuplji od onih stranih.

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Uvjeti za jagode bili su optimalni, OPG Ivana Nedoklana upravo u njima vidi potencijal

11.06.2018.

Okušao se, kaže, u mnogim kulturama, a pronašao se u jagodi, češnjaku i kukuruzu šećercu. Ivan Nedoklan u planu ima i širenje proizvodnje.

Robot za uništavanje korova smanjuje upotrebu herbicida za 20 puta

11.06.2018.

Robot uz pomoć umjetne inteligencije i solarnog pogona može se samostalno kretati kroz polje, detektirati korov i onda ga ciljano, s manjom upotrebom herbicida tretirati i tako smanjiti ukupnu upotrebu herbicida za čak 20 puta

U Hrvatskoj lani pala proizvodnja goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja

04.06.2018.

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen pad proizvodnje goveda, koza, kravljeg mlijeka i jaja, dok je povećan prirast svinja i ovaca, proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i vune

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija