Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ou 2020

'Kuhari postavljaju nemoguće uvjete, a perač suđa traži 7.000 kn!'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Linda Perić  

'Kuhari postavljaju nemoguće uvjete, a perač suđa traži 7.000 kn!'

Vlasnici restorana krenuli su s pripremama za predstojeću sezonu, a jedna od mukotrpnijih svakako je pronalaženje adekvatnog kadra, ponajprije kuhara.

Ako ćemo suditi prema podacima s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, to ne bi trebao biti problem, barem zasad, jer je na birou registrirano 5854 nezaposlena kuhara, što uključuje pomoćne kuhare, kuhare, kuhare majstore te pečenjare. Unatoč tomu, ugostitelji će posezati za radnom snagom iz uvoza, jednostavno zato što je - jeftinija.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori doznajemo da je ove godine odobreno 2200 dozvola za kuharsku radnu snagu iz inozemstva, od čega ih je 200 predviđeno za kuhare internacionalne kuhinje. Najveći broj dozvola zatraže državljani iz zemalja u okruženju RH; Bosne i Hercegovine, Srbije te Makedonije, iz koje u Hrvatsku dolaze uglavnom gril-majstori. Uz njih će u kuhinjama domaćih restorana raditi ovog ljeta i Ukrajinci, Rusi, Filipinci...

Start nakon Uskrsa
Uvoz radne snage značajnije će krenuti nakon Uskrsa, smatra naš sugovornik Mario Pavić, koji ima dugogodišnje ugostiteljsko iskustvo. Vlasnik je restorana “Mario” u šibenskoj Rogoznici te nastavnik ugostiteljske grupe predmeta u srednjoj strukovnoj školi “Blaž Jurjev Trogiranin”.

On sam nema problema s pronalaženjem osoblja zato što, kaže, čuva radnike koji su mu se pokazali dobri - dva kuhara i dva konobara zaposlio je na neodređeno vrijeme, ima dva stalna sezonca, a na još devet sezonskih radnih mjesta svake godine angažira svoje bivše učenike, danas studente, koji tijekom ljeta žele zaraditi koju kunu, prenosi Slobodna Dalmacija.

- Kolege mi se žale da domaća radna snaga postaje preskupa. Primjera radi, pomoćni radnik koji bi prao suđe traži najmanje šest do sedam tisuća kuna. Nitko me ne može uvjeriti da je to realna plaća. Kuhari su posljednjih godina svjesni da je njihovo zanimanje postalo i traženo i cijenjeno, pa postavljaju nemoguće uvjete. Prije nekog vremena mi je tako došao jedan mladac i zahtijeva plaću od 8000 kuna. Pitam ga kad je dobio diplomu, a on govori “prije dva mjeseca”... Eto, takve se situacije događaju.

Stoga ne čudi što se ugostitelji odlučuju angažirati strance koji će im raditi za manju plaću. Problem je, međutim, što ti radnici uglavnom nisu educirani, pa ih na licu mjesta moraš obučavati. Svaka čast svakom radniku, ali definitivno nije isto ako jastoga na pripremu doneseš Filipincu ili našem kuharu... Dalmatinska je kuhinja specifična s namirnicama koje kuhari iz susjednih zemalja možda nikad nisu ni vidjeli jer su uglavnom radili s mesom. Problem s kadrom ugostitelji bi mogli vrlo lako riješiti kad bi uzimali na praksu učenike od prvog razreda srednje škole, pratili ih i educirali tijekom školovanja i, na koncu, zapošljavali u svojim restoranima - govori Mario Pavić.

Alma Harašić Bremec iz ŠKMER-a (Šefovi kuhinja mediteranskih i europskih regija op.a.) potvrđuje da već godinama postoji problem s deficitom pravog kuharskog kadra, i to prvenstveno zato što je ugostiteljima problem ulagati u edukaciju svojih kuhara.

Nakon sezone - biro
- Žale nam se i govore “ajme, otišao mi radnik”... A kako neće kad ga nakon sezone pošalje na biro! Zapošljavanja na neodređeno vrijeme u ovom su sektoru i dalje, nažalost, iznimka, pa se kuhari konstantno osjećaju kao građani drugog reda - nemaju financijsku sigurnost, mogućnost podizanja kredita i slično. Zbog manjka adekvatnog kadra značajan broj objekata ove sezone neće raditi ili će im usluga biti manjkava - kaže Alma Harašić Bremec, ističući da nam počinju dolaziti i chefovi iz zapadnih zemalja; Slovenije, Italije i Austrije.

Plaće chefova kreću se, inače, u prosjeku od 10.000 do 20.000 kuna, ovisno o uvjetima rada i ugledu restorana.

- Ako šef kuhinje može generirati dodanu vrijednost, onda su takve plaće opravdane. Kuhari početnici imaju, prema našim saznanjima, primanja od 6000 do 8000 kuna. Za početak bi se, naravno, time trebali zadovoljiti, a od poslodavca obavezno tražiti i jedan slobodan dan u tjednu. To je najvažnije - smatraju u ŠKMER-u.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama s najvećim padom popunjenosti hotela, čak 71 posto

23.03.2020.

Od europskih zemalja veliki pad imala je i Grčka, gdje je popunjenost pala za 75 posto, dok je u Hrvatskoj taj pad iznosio 71 posto. Iznad je Kina koja ima pad popunjenosti of 72 posto.

O otkazima se još ne razmišlja, rješenje su odlasci na godišnji

19.03.2020.

Već sada je jasno kako će nepovoljan utjecaj ova kriza imati i na kontinentalni turizam, jer, primjerice Osijek, koji je tradicionalno domaćin brojnih proljetnih kongresa, a svi odreda su otkazani. Slično je i u Baranji, hotel Patria, primjerice, već sada

Pad međunarodnih putovanja u svijetu

19.03.2020.

Broj međunarodnih putovanja ove bi godine mogao pasti i za više od 10 %, što će biti najveći pad na godišnjoj razini, jer širenje koronavirusa sije kaos u sektoru turizma i slobodnog vremena

Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

12.03.2020.

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Marija Zuber: Fiskalizacija - Za isti promet neki će poduzetnici izdavati dva ili više računa

10.03.2020.

Od 1. travnja 2020. uvodi se obveza fiskaliziranja tzv. prethodnih dokumenata. Za poduzetnike koji izdaju prethodne dokumente to će značiti obvezu fiskaliziranja najmanje dviju isprava za isti promet: najprije prethodnog dokumenta ili više njih, a zatim r

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija