Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Kol 2014

‘Kukuruzni kruh naš je džoker za europsko tržište, koje ga i ne poznaje’

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

‘Kukuruzni kruh naš je džoker za europsko tržište, koje ga i ne poznaje’

Hrvatska prehrambena industrija, konkretno sektor pekarstva, u rukama drži džoker kojim se može nametnuti brojnim kupcima na izbirljivom tržištu Europske unije, koje sve više traži tradicionalne proizvode visoke kakvoće, uvjeren je vlasnik tvrtke Naše klasje Zoran Šimunić. To je kukuruz, čiji specifični i neiscrpni potencijal ni na domaćem tržištu nije iskorišten onoliko koliko bi mogao kroz kanale turističke ponude, a ulaskom Hrvatske u EU otvoreno nam je golemo tržište.

U pekarstvu Unije dominira pšenica, ponešto raž, koja je pak u Njemačkoj glavna krušna žitarica. Za razliku od europskih trendova, kukuruz je u hrvatskom pekarstvu, zahvaljujući višestoljetnoj tradiciji, na drugom mjestu, iza pšenice. Više od 300 godina kukuruz se na ovdašnjim prostorima koristi i kao krušna žitarica. Tu dugu tradiciju prepoznali su i naši znanstvenici, koji su uzgojili nekoliko vrhunskih domaćih sorti, slatkasta okusa i intenzivne boje, koje su prilagodljive ljudskoj pehrani, za razliku od klasičnih hibrida, koji se zbog visokih prinosa u većini europskih zemalja, ali i globalno, primarno uzgajaju radi prehrane stoke.

Imamo kompletan know-how, ističe Šimunić i navodi: domaću sirovinu visoke kakvoće i više nego dostatnih količina, vrhunsko znanje ne samo u sjetvi i žetvi kukuruza već i u okviru rješenja koja nudi prehrambeno-biotehnološka znanost baš kao i završna karika u lancu - pekarska industrija, koja na lokalnom tržištu prodaje nekiliko desetaka proizvoda od kukuruznog brašna te svako malo izbaci neki novi inovativni proizvod.

Pojedine tvrtke iz branše hvale se izvozom bureka, a taj proizvod godinama izvozi ne samo većina balkanskih zemalja nego i Grčka, čak i Izrael, ističe Šimunić. Naglašava da bi hrvatski imidž u pekarstvu na europskoj, ali i globalnoj sceni trebalo graditi upravo na asortimanu autentičnih proizvoda od kukuruznog brašna.

U kukuruzni projekt, prisjeća se, ušao je prije nekoliko godina. Kao mladi poduzetnik, u potrazi za novim poslovnim idejama, pokucao je i na vrata zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Već prvi razgovor urodio je plodonosnom suradnjom, profesori Duška Ćurić i Branko Tripalo izvukli su gotov projekt iz ladice: termička obrada kukuruznog brašna.

Obično kukuruzno brašno teško se veže s vodom dok termički obrađeno, objašnjava, dobiva elasticitet, postaje potpuno plastično. Nastaje tijesto od kojega je moguće formirati ne samo kruh i peciva, već i najzahtjevnije proizvode, baš kao i od najkvalitetnijeg pšeničnog brašna, poput kvasno-lisnatih tijesta, listova za lazanje, svih vrsta makarona... Danas nekoliko domaćih tvrtki termički obrađuje kukuruzno brašno, a Naše klasje 60 posto proizvodnje plasira u izvoz.

Prvi put je 2006. na jednom sajmu u Njemačkoj ponudio i proizvode od kukuruznog brašna. Svi koji su ih kušali imali su samo pohvale. Otad je na brojnim prestižnim svjetskim sajmovima hrane uvijek izlagao i kukuruzne proizvode i svuda su se čule najbolje ocjene. Poslovni partneri iz inozemstva, otkriva, znaju mu uoči susreta poslati poruku: neka donese onaj fini žuti kruh.
Malo kukuruznog kruha

Ukupna proizvodnja ne prelazi jedan posto

Godišnje mlinarska industrija samelje tek 50-ak tisuća tona kukuruza, a urod te žitarice unatrag deset godina bio je između 1,3 do 2,5 milijuna tona, otkriva Branko Poduska iz Žitozajednice. No, ukupna proizvodnja kukuruznog kruha u kalendarskoj godini ne prelazi jedan posto, u prosjeku se proizvede između 2,5 do tri tisuće tona kruha od kukuruznog brašna.


Komentari članka

Vezani članci

Svinje odabrane za istarski pršut moraju imati barem jedan kuhani obrok dnevno

15.10.2019.

Istarski pršut nema kože, suho je salamuren morskom soli i začinima, a tijekom sušenja, od najmanje 12 do 18 mjeseci, ne dimi se, za razliku od dalmatinskog, drniškog ili krčkog pršuta.

Otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj

14.10.2019.

U Zaprešiću je otvorena najveća tvornica svježe tjestenine u Hrvatskoj. Investicijom od 38 milijuna kuna, koja je dijelom financirana iz europskih fondova, Naše klasje znatno će povećati proizvodne kapacitete, zaposliti nove radnike te ojačati izvoz.

Proizvedeno 8,7 % manje kukuruza

04.10.2019.

Ostvarena prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru je osam tona, što je manji prinos nego lani, kada je iznosio 9,1 tonu po hektaru. Pad proizvodnje procjenjuje se i kod soje, suncokreta i šećerne repe.

Naše Klasje: Otvara se nova tvornica vrijedna 38 milijuna kuna

30.09.2019.

Tvrtka Naše klasje, najveći proizvođač svježe tjestenine u Hrvatskoj, uskoro otvara novi proizvodni pogon u Zaprešiću. Do sada su se dva njezina ključna proizvoda, tjestenina i sirovine za pekarstvo, proizvodili u dvije tvornice, no zahvaljujući organskom

Tko u EU jede najjeftiniji, a tko najskuplji kruh i žitarice?

17.09.2019.

U 2018. godini cijena kruha i žitarica bila je najviša u Danskoj s indeksom cijena od 152, a slijede ju Austrija (135), Luksemburg i Finska (obje 127).

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 973 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 573 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija