Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Kol 2014

‘Kukuruzni kruh naš je džoker za europsko tržište, koje ga i ne poznaje’

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

‘Kukuruzni kruh naš je džoker za europsko tržište, koje ga i ne poznaje’

Hrvatska prehrambena industrija, konkretno sektor pekarstva, u rukama drži džoker kojim se može nametnuti brojnim kupcima na izbirljivom tržištu Europske unije, koje sve više traži tradicionalne proizvode visoke kakvoće, uvjeren je vlasnik tvrtke Naše klasje Zoran Šimunić. To je kukuruz, čiji specifični i neiscrpni potencijal ni na domaćem tržištu nije iskorišten onoliko koliko bi mogao kroz kanale turističke ponude, a ulaskom Hrvatske u EU otvoreno nam je golemo tržište.

U pekarstvu Unije dominira pšenica, ponešto raž, koja je pak u Njemačkoj glavna krušna žitarica. Za razliku od europskih trendova, kukuruz je u hrvatskom pekarstvu, zahvaljujući višestoljetnoj tradiciji, na drugom mjestu, iza pšenice. Više od 300 godina kukuruz se na ovdašnjim prostorima koristi i kao krušna žitarica. Tu dugu tradiciju prepoznali su i naši znanstvenici, koji su uzgojili nekoliko vrhunskih domaćih sorti, slatkasta okusa i intenzivne boje, koje su prilagodljive ljudskoj pehrani, za razliku od klasičnih hibrida, koji se zbog visokih prinosa u većini europskih zemalja, ali i globalno, primarno uzgajaju radi prehrane stoke.

Imamo kompletan know-how, ističe Šimunić i navodi: domaću sirovinu visoke kakvoće i više nego dostatnih količina, vrhunsko znanje ne samo u sjetvi i žetvi kukuruza već i u okviru rješenja koja nudi prehrambeno-biotehnološka znanost baš kao i završna karika u lancu - pekarska industrija, koja na lokalnom tržištu prodaje nekiliko desetaka proizvoda od kukuruznog brašna te svako malo izbaci neki novi inovativni proizvod.

Pojedine tvrtke iz branše hvale se izvozom bureka, a taj proizvod godinama izvozi ne samo većina balkanskih zemalja nego i Grčka, čak i Izrael, ističe Šimunić. Naglašava da bi hrvatski imidž u pekarstvu na europskoj, ali i globalnoj sceni trebalo graditi upravo na asortimanu autentičnih proizvoda od kukuruznog brašna.

U kukuruzni projekt, prisjeća se, ušao je prije nekoliko godina. Kao mladi poduzetnik, u potrazi za novim poslovnim idejama, pokucao je i na vrata zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Već prvi razgovor urodio je plodonosnom suradnjom, profesori Duška Ćurić i Branko Tripalo izvukli su gotov projekt iz ladice: termička obrada kukuruznog brašna.

Obično kukuruzno brašno teško se veže s vodom dok termički obrađeno, objašnjava, dobiva elasticitet, postaje potpuno plastično. Nastaje tijesto od kojega je moguće formirati ne samo kruh i peciva, već i najzahtjevnije proizvode, baš kao i od najkvalitetnijeg pšeničnog brašna, poput kvasno-lisnatih tijesta, listova za lazanje, svih vrsta makarona... Danas nekoliko domaćih tvrtki termički obrađuje kukuruzno brašno, a Naše klasje 60 posto proizvodnje plasira u izvoz.

Prvi put je 2006. na jednom sajmu u Njemačkoj ponudio i proizvode od kukuruznog brašna. Svi koji su ih kušali imali su samo pohvale. Otad je na brojnim prestižnim svjetskim sajmovima hrane uvijek izlagao i kukuruzne proizvode i svuda su se čule najbolje ocjene. Poslovni partneri iz inozemstva, otkriva, znaju mu uoči susreta poslati poruku: neka donese onaj fini žuti kruh.
Malo kukuruznog kruha

Ukupna proizvodnja ne prelazi jedan posto

Godišnje mlinarska industrija samelje tek 50-ak tisuća tona kukuruza, a urod te žitarice unatrag deset godina bio je između 1,3 do 2,5 milijuna tona, otkriva Branko Poduska iz Žitozajednice. No, ukupna proizvodnja kukuruznog kruha u kalendarskoj godini ne prelazi jedan posto, u prosjeku se proizvede između 2,5 do tri tisuće tona kruha od kukuruznog brašna.


Komentari članka

Vezani članci

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Možemo proizvoditi dovoljno hrane za sebe, ali i za izvoz

30.04.2020.

Fortenova grupa je, zajedno s Beljem, najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. "Cijela Fortenova grupa obrađuje oko 2,9 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a u ukupnom nacionalnom brutodohotku participiramo s 8 posto poljoprivredne proizvod

Robert Mesaroš: Odlično smo se pripremili za sjetvu, nema čekanja zbog pandemije

24.04.2020.

Proljetni radovi, posebice sjetva i njega ozimih usjeva ne smiju se zanemariti, bez obzira na pandemiju, kaže nam Robert Mesaroš koji s ocem Franjom obrađuje 60 hektara, a posao im je olakšan i mehanizacijom kupljenom kroz Program ruralnog razvoja

'Pouzdana logistika, stalna cijena i dovoljne količine ključ su dobre pozicije u hotelima'

23.01.2020.

Bez turističke sezone i naši bi poslovni rezultati bili znatno slabiji, što bi se na koncu loše odrazilo na količinu proizvoda, iskorištavanje proizvodnih kapaciteta, pa i na broj radnih mjesta

Svaki peti kruh u Hrvatskoj uvezen zamrznut

07.01.2020.

Kruh, peciva i kolači u samom su vrhu prehrambenih proizvoda kada je riječ o uvozu. Dio toplih i hrskavih pekarskih delicija koje strani trgovački lanci uvezu, zamrznut je pa ih ovdje samo dopeku. Koji im je sastav, teško je znati jer na deklaraciji to ug

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 702 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija