Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Svi 2010

Ljetna sniženja počela već u svibnju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš  

Ljetna sniženja počela već u svibnju

Iako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku promet u trgovinama na malo u ožujku bio veći za 19 posto u odnosu na veljaču, to očito nije bilo dovoljno za apetite trgovaca koji su se ove godine već u svibnju odlučili na snižavanje cijena ljetnih kolekcija odjeće i obuće, dok su prijašnjih godina takva sniženja nastupala tek u srpnju. Tako se u izlozima trgovina već sad mogu naći obavijesti da je najnovija kolekcija snižena za 30 posto, dok su starije snižene i do 70 posto.

Voditeljica marketinga City Centar One Vlatka Svedružić potvrđuje da mnogi trgovci u njihovu centru imaju sniženu robu, no ne ističu to u izlozima zbog politike kuće. »Centar dva puta godišnje ima kolektivno snižavanje cijena u svim trgovinama, a ljetno sniženje predstoji u drugoj polovici lipnja. Zbog toga pojedinačna sniženja mimo kolektivnog snižavanja trgovci ne ističu u izlozima, iako se na policama u njihovim trgovinama mogu naći pojedinačno sniženi proizvodi«, kazala je Svedružić. Također, kaže da je upitno jesu li time povećali svoj promet. »Ne mora značiti da je trgovac povećao svoj promet ako je prodao dva proizvoda po sniženoj cijeni, jer je možda mogao prodati samo jedan proizvod po redovnoj cijeni i zaraditi isto toliko«, pojašnjava Vjesnikova sugovornica. A promet je u City Centru One u prva tri mjeseca tijekom 2010. porastao za tri posto, te Svedružić tvrdi kako se kriza u njihovim trgovinama ne osjeća te da je samo jedan zakupac izašao iz svog prostora, no i on je ubrzo zamijenjen novim. Također kaže da je bilo upita, ali samo pojedinih trgovaca, da im se zbog manje prometa smanji cijena zakupa prostora.

To opovrgava Željko Jeger, predsjednik Udruženja zakupaca u trgovačkim centrima, koji kaže da su gotovo svi zakupci tog centra, nezadovoljni prometom, zatražili pojeftinjenje najma. »Kada se trgovci odluče na snižavanje ljetne kolekcije već u svibnju, a ne u srpnju kako je to bio običaj dosad, jasno je da je riječ o padu prometa i pokušaju da se privuče više kupaca«, kaže Jeger. Nastavio je da kupci i dalje obilaze trgovačke centre, da ulaze u trgovine i premeću stvari po rukama, ali da mnogo odmjerenije kupuju i manje troše. »Promet trgovina u centrima u prva četiri mjeseca pao je između 15 i 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kriza se osjeća, no potpuno je krivo spuštati cijene već sad, jer to izaziva lančanu reakciju ostalih trgovaca. Ako prvi susjed već sad spusti cijene, naravno da će vrlo brzo to morati i ostali zbog konkurencije. No još nije vrijeme za snižavanje ljetnih kolekcija«, smatra Jeger, koji je svjestan da su kupci zadovoljni jer ove godine već sad mogu pronaći najnoviju kolekciju po sniženim cijenama. No na sniženja se ne odlučuju samo pojedinačni trgovci, nego se to radi i na razini cijelih kuća. Naš najveći trgovački centar - Westgate pokraj Zagreba, očito zbog lošijeg poslovanja, o čemu se poprilično pisalo u medijima, počeo je s organiziranim akcijskim prodajama. Čini se kako je teško gospodarsko stanje natjeralo trgovce da promišljaju kako na nove načine doći do svakog kupca. Očito da je pad prometa za sobom donio i zaoštravanje konkurencije te borbu za svakog kupca.

Proteklo desetljeće obilježeno je poplavom novih trgovačkih centara diljem Europe, ponajviše na području srednje i istočne Europe, pri čemu mali trgovci polako, ali sigurno gube bitku s velikim konkurentnima, pa tako i u Hrvatskoj. Istraživanje Gfk centra za istraživanje u 2009. pokazuje da trgovački lanci u Sloveniji drže čak 99 posto tržišta maloprodaje, a u Mađarskoj i Slovačkoj 88 posto. Hrvatska i Češka su na trećem mjestu te deset najvećih lanaca ima 77 posto tržišta. Hipermarketi, supermarketi i diskonti su vodeći tipovi lanaca u središnjoj i istočnoj Europi, i gotovo 70 posto kupaca tvrdi da su to mjesta gdje potroše najviše novca za nabavu hrane. Pritom u velikim marketima i hipermarketima pretežno vole kupovati mlađi i obrazovaniji ljudi iz većih gradova. Zanimljiv je i podatak koliko njih u kupnju hrane odlazi automobilom: najviše Slovenaca (60 posto njih) te Hrvata (46 posto) a najmanje Ukrajinci - samo osam posto.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonci u BiH lani ostavili više od 140 milijuna kuna

15.01.2018.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala

Lani porasla potrošnja: Ukupan iznos računa 170 milijardi kuna

04.01.2018.

Prosječno dnevno u sustav fiskalizacije stigne 6,4 milijuna računa, dan kada se najviše troši je petak, dok su nedjelja i praznici dani kada se najmanje troši, najveći broj i iznos izdanih računa bilježi se tijekom srpnja i kolovoza, a izvan turističke se

Hrvati za blagdane potrošili više nego što je bilo tko očekivao

03.01.2018.

Blagdanska je potrošnja u prosincu prošle godine dosegnula 13,5 milijardi kuna, milijardu kuna više nego što se očekivalo, a u istraživanju HGK navodi se i da je većina građana na darove potrošila između 100 i 500 kuna

Zbog konkurentnosti domaće trgovine važno je pratiti trendove zemalja u okruženju

27.12.2017.

DANAS POČINJE ZIMSKO SNIŽENJE: U NEKIM TRGOVINAMA POPOUSTI ĆE BITI VEĆI I OD 50 POSTO! I hrvatski trgovci počeli pratiti praksu europskih zemalja...

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

26.12.2017.

Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane dječje su igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana... A da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kre

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija