Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Pro 2017

Manje farmera, ali daleko veća proizvodnja

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Miroslav Kuskunović/Agrobiz  

Manje farmera, ali daleko veća proizvodnja

Izvoz šećera će se udvostručiti, rast će proizvodnja žitarica, a bit će i više ulaganja u sektor.

Europska komisija objavila je dugoročne prognoze za poljoprivredu Unije prema kojima se predviđa da će europska proizvodnja šećera porasti za 12 posto do 2030. godine, dok bi se izvoz šećera treba udvostručiti. Stalni rast proizvodnje žitarica u EU trebao bi se nastaviti te rezultirati s novih 40 milijuna tona odnosno čak 341 milijun tona u 2030. godini.

To su dvije ključne procjene iz izvješća o izgledima za poljoprivredu EU koje je objavljeno u Bruxellesu. Procjene govore da bi u spomenutom razdoblju moglo doći do pada korištenja obradivih površina u EU i to sa 107 milijuna hektara koliko je obrađivano u 2017 na 104 milijuna ha u 2030., što bi mogao biti ograničavajući faktor u daljnjem širenju proizvodnje. Očekuje se da će europska poljoprivredna radna snaga smanjiti za 28 posto između 2017. i 2030. godine, a paralelno s tim će se smanjivati i poljoprivredni prihod. Broj poljoprivrednika smanjivat će se u prosjeku za 3,2% godišnje, te će pasti na 6,6 milijuna do 2030. godine. Ovaj pad će potaknuti promjene u EU agroprehrambenoj industriji, te bolje mogućnosti za zapošljavanje u drugim sektorima.

Ruralna područja već se sada suočavaju s poteškoćama u stvaranju atraktivnih radnih mjesta gurajući migracije prema urbanim centrima. Očekuje se da će se strukturalne promjene u europskoj poljoprivredi nastaviti s većim ulaganjima u tehnologiju, primjerice ulaganje u preciznu poljoprivredu i digitalnu poljoprivredu. Ti tipovi ulaganja su skupi i na različite načine imat će štetan učinak na tržište rada jer će zahtijevati od poljoprivrednika da posjeduju više znanja o tehnologiji te smanjiti potrebu za poljoprivrednim radom, stoji u izvještaju. Što se tiče sektora šećera, 2017. je označena kao godina u kojoj su ukinute kvote za ovu proizvodnju zbog čega će doći do drastične promjene europskog tržišta šećera. Kao rezultat toga, očekuje se rast proizvodnje od 12 posto do 2030. godine, iako će se cijene smanjivati.

To će dovesti do smanjenja sadašnjeg jaza između cijena šećera u EU i svjetskih cijena, pa bi one mogle doći na oko 40 eura po toni što će posljedično utjecati na smanjenja uvoza šećera u EU te udvostručenja izvoza. Europska proizvodnja žitarica nastavit će s rastom, te će doći na 341 milijuna tona do 2030. godine, s trenutne razine od oko 301 milijuna tona. Rast će biti potaknut potražnjom na globalnom tržištu hrane, sve boljim izvoznim mogućnostima te povećanjem industrijske upotrebe žitarica, ali bi cijene i dalje mogle biti niske. Što se tiče tržišta mlijeka, iako su posljednje godine bile jako teške za mljekare, sada se očekuje da će doći do sve veće globalne potražnje za ovim proizvodima. To će utjecati na EU proizvodnju i njezin rast nakon ukidanja proizvodnih kvota.

Međutim, stručnjaci upozoravaju kako se ipak može očekivati varijabilnost cijena na svjetskom tržištu te bi kao i do sada često moglo doći do tržišnih cjenovnih neravnoteže. Potražnja za mesom trebala bi ostati stabilna u EU i širom svijeta, navodi se u izvješću, pri čemu se očekuje da će do 2030. proizvodnja mesa u EU iznositi 47,5 milijuna tona u usporedbi s 47,3 milijuna tona u 2017. No, upozorava se kako bi se stočari mogli suočiti s nižim cijenama u idućih nekoliko godina, zbog povećane svjetske konkurencije, ali i relativno niskih cijena hrane. Analize su rađene i za tri bitna EU sektora - vino, maslinovo ulje te voće i povrće (jabuke i rajčice). Ova tri sektora zajedno čine oko 20% europske poljoprivredne proizvodnje.

Za sektor maslinovog ulja očekuju se daljnja strukturna poboljšanja i investiranja što će rezultirati većom proizvodnjom. Tome će na ruku ići i rastuća potražnja u svijetu čime će se ojačati pozicija EU kao najvećeg svjetskog proizvođača i izvoznika maslinovog ulja. Što se tiče sektora vina, očekuje se da će potrošnja unutar EU stabilizirati nakon dugog razdoblja pada. Izvješće također predviđa rast izvoza vina, zahvaljujući snažnoj potražnji za vinima sa zemljopisnim oznakama i pjenušavim vinom.

U sektoru proizvodnje jabuka očekuje se daljnja modernizacija i ulaganja koja će utjecati na veće prinose. Procjenjuje se da će se konzumacija svježih jabuka stabilizira, dok će se potrošnja prerađenih jabuka vjerojatno smanjiti. Međutim, veći izvoz trebao bi nadoknaditi pad. Europska proizvodnja svježe rajčice trebala bi ostati stabilna usprkos povećanim prinosima zbog duže proizvodne sezone. Izvješće predviđa blagi pad potrošnje svježih rajčica, a potrošnja prerađene rajčice bi trebala rasti zbog povećane potražnje kao sastojak za brojne prehrambene proizvode.

Prognoze za 2030.

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Količina obradive zemlje - 104 milijuna ha (-2 milijuna)

ŠEĆER
17,5 milijuna tona potrošnje (-5%)

ŽITARICE
Proizvodnja žitarica 341 milijuna tona (+40)

MESO
proizvodnja mesa - 47,5 milijuna tona (+0,2)

VINO
Potrošnja 25 l per capita, izvoz 27 milijuna hl (+1,7%)

JABUKE
Proizvodnja 12,5 milijuna tona (+0,5)

RAJČICA
potrošnja 14,4 kg per capita, proizvodnja +20%

RADNA SNAGA
Smanjit će se za 28%, te će pasti na 6,6 milijuna


Komentari članka

Vezani članci

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Sve skuplja hrana, sve jeftiniji restorani

10.09.2018.

Volimo se uspoređivati s ostalim članicama EU, pa je upravo objavljeno da imamo cijene na 63,7 posto europskog prosjeka, a jeftinije žive samo građani Litve, Mađarske, Poljske, Rumunjske i Bugarske

Mlada obitelj iz Ljubljane preselila na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće kojih već dugo nema

06.09.2018.

Planiramo obnoviti bakinu tradicionalnu goransku kuću koju ćemo nazvati 'Bakina hiša'. U suterenu želimo staru štalu pretvoriti u kušaonicu 'Bakina špajza' gdje će gosti moći probati naše domaće kobasice i sireve koje proizvode goranski OPG-ovi.

Lika je nekada proizvodila 70 tisuća tona krumpira godišnje, danas tek tisuću tona krumpira koji jedva pronalaze put do kupca

06.09.2018.

I pored zaštite zemljopisnog podrijetla ličkog krumpira te nekoliko jako dobro organiziranih manifestacija lički krumpir još uvijek ne zauzima mjesto na tržištu koje bi trebao. I dok željno isčekujemo još jedne "Dane krumpira" u Lovincu, koji će se ove go

PDV po računu – Na povrat imaju pravo i hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH

27.08.2018.

Ostvarivanje prava na povrat moguće je za dobra koja građanin kupac u roku od tri mjeseca izveze iz EU u treću zemlju. Taj se rok ne računa od datuma računa, nego tri mjeseca nakon mjeseca u kojem je obavljena isporuka.

Tag cloud

  1. 1799 članka imaju tag hrvatska
  2. 1834 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 925 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 834 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP