Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2020. koriste se s ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je 2,2 posto manje u usporedbi s 2016. godinom, dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda, pokazuju jučer objavljeni prvi privremeni podatci iz popisa poljoprivrede.

Privremene podatke o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u 2020. godini za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te o broju stoke i peradi jučer je objavila Lidija Brković, glavna ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Riječ je o podatcima iz ovogodišnjeg popisa poljoprivrede, koji je proveden za poslovne subjekte od 1. do 30. lipnja, a za obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) od 14. rujna do 14. listopada, a uspoređeni su s podatcima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. godine. Popisom poljoprivrede ove je godine obuhvaćeno 173.776 OPG-ova i oko 4400 poslovnih subjekata.
Manje vrtova

Prema privremenim podatcima, poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj, kako je već navedeno, u ovoj se godini koriste s ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je 19 tisuća hektara ili 2,2 posto manje nego 2016. godine.

Statistika pokazuje i da najveći udio u površini oranica i vrtova imaju žitarice, s 524 tisuće hektara udio žitarica je 60,7 posto. U odnosu prema 2016. godini, žitarice su ove godine bile zasijane na 1,7 posto manje površina.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama imaju udio od 20,5 posto.

Veći udio u ukupnim površinama oranica i vrtova ima još i krmno bilje - sa 103 tisuće hektara ima udio od 11,9 posto. No kod krmnog se bilja bilježi i dvoznamenkasti pad površina u odnosu prema 2016. godini, za 11,2 posto.

Još veći dvoznamenkasti pad površina bilježi se i kod svježeg povrća, dinja i jagoda, za 18,2 posto, na 11 tisuća hektara, korjenastih i gomoljastih usjeva za 19,2 posto, na 21 tisuću hektara.

Najviše su ipak u postotku smanjene površine pod suhim mahunarkama, koje doduše i inače imaju male površine pa je tako pad s tri tisuće hektara u 2016. godini na dvije tisuće hektara u ovoj godini pad površina za trećinu (33,3 posto).

I kod površina pod cvijećem i ukrasnim biljem bilježi se isti postotni pad, za 33,3 posto, ali riječ je o još manjim površinama odnosno padu s 300 na 200 hektara.

Površine pod sjemenskim usjevima i sadnim materijalom i prije četiri i ove godine iznose 400 hektara.

No za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara, porasle su površine na ugaru. Inače, ugar je obradivo zemljište na kojemu se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi.

Površine povrtnjaka i ove su godine ostale na dvije tisuće hektara, što je isto kao i prije četiri godine. Statistički su povrtnjaci površine na kojemu se usjevi, pretežito povrće, uzgajaju za potrošnju samih kućanstava i uglavnom nisu namijenjeni prodaji, osim povremenih viškova proizvoda s tih površina.
Trajni nasadi

Pod trajnim je nasadima u ovoj godini bilo ukupno 78 tisuća hektara, što je u odnosu prema 2016. za 5,4 posto veća površina voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika i košaračke vrbe. Manje je goveda, a više svinja, ovaca i peradi.

Privremeni podatci popisa poljoprivrede za stočarstvo pokazuju da je smanjen broj grla goveda, ali je on porastao u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu.

Ovogodišnji je popis registrirao 412 tisuća goveda, 1,4 posto manje nego 2016., dok je broj svinja porastao za 13,4 posto, na više od milijun njih (1,07 milijuna), a ovaca za 2,4 posto, na 797 tisuća. Istodobno je broj koza smanjen za 8,1 posto, na 91 tisuću.

Popis poljoprivrede pokazao je i da imamo više komada peradi, oko 13,3 milijuna, 27,7 posto više nego prije četiri godine.

Inače, ovogodišnji popis poljoprivrede drugi je samostalni takav popis nakon 2003. godine, a svrha mu je dobiti referentne statistike. U popisu poljoprivrede ove je godine sudjelovalo - 1678 popisivača, 242 kontrolora, bilo je organizirano 138 popisnih centara i 21 popisno povjerenstvo. Ukupno je u popisu bilo oko 2400 sudionika.