Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ruj 2019

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

SVAKI put kada Zdravko Marić krene u porezno "rasterećenje", netko strada, a sada su na redu programeri. Ministarstvo financija priprema izmjene Općeg poreznog zakona koje će najviše pogoditi IT sektor. Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge.

Takav oblik suradnje mnogo im je povoljniji jer za hrvatske prilike imaju visoke plaće, uz koje idu i visoki porezi i doprinosi, dok su im ti troškovi kod paušalnog obrta oko 2000 kuna mjesečno. Na primjer, ako tvrtka za koju radi takvog stručnjaka plaća 25 tisuća kuna, u paušalnom obrtu mu ostanu 23 tisuće, dok bi kao zaposlenik na svoj račun dobio tek oko 13 tisuća.

Ako paušalac radi za samo jednog poslodavca, poreznici na to gledaju kao na prikriveni radni odnos, i žele toj praksi stati na kraj. No postoji bojazan da bi zaustavljanje takvog zapošljavanja moglo pokrenuti još jedan val iseljavanja IT stručnjaka, kojih ionako nedostaje na tržištu u cijelom svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj.

"Nema niti jedne zemlje koja nema paušalne obrte u IT-ju"

Filip Ljubić, direktor kompanije Q koja se bavi izradom softvera i među čijim klijentima su neke od velikih multinacionalnih kompanija, za Index kaže da se kod suradnje s IT stručnjacima koji su paušalni obrtnici ne radi samo o uštedi na porezima i doprinosima nego to daje i veću fleksibilnost te je stoga trend u cijelom svijetu.

"Tu se ne radi samo o porezima i davanjima nego i o fleksibilnosti i brzini. Tako je u cijelom svijetu. Firme koje rade s velikim korporacijama po Zapadu, kao mi, znaju da je danas sve ono što klijent očekuje doslovno nemoguće ponuditi in-house pa se cijeli svijet okreće outsourcingu gdje IT stručnjaci ne rade više kao zaposlenici za jednu firmu, nego svoje usluge kao kontraktori nude fleksibilno različitim firmama na različitim projektima. Mislim da se u Hrvatskoj dosta rasprava na ovu temu vrti oko poreza, ali to uopće nije suština. Suština su brzina i fleksibilnost jer je danas u IT-ju to najbitnije. IT je specifičan sektor i teško usporediv s drugim granama gospodarstva jer u IT-ju jednostavno tehnički nije moguće odrađivati ozbiljnije projekte bez da se angažiraju vanjski kontraktori. To je tako i u Londonu, New Yorku ili Zürichu, a taj trend samo raste! Zato Hrvatska ne smije biti iznimka", kaže Ljubić.

IT-ovci mogu naći posao svugdje u svijetu, zašto bi radili u Hrvatskoj gdje im otežavaju rad?

IT stručnjaci mogu posao pronaći bilo gdje u svijetu. Sama Njemačka ima stalnu potražnju za oko 700 tisuća ljudi tog profila pa je veliko pitanje što će se dogoditi ako im se rad u Hrvatskoj značajno oteža. Ljubić kaže da bi takav scenarij bio velika šteta i gubitak za sve.

"Samo ukinuti tako nešto bi našu zemlju preko noći učinilo nekonkurentnom. Nema niti jedne zemlje koja nema paušalne obrte u IT-ju. Isto je i u regiji, od Poljske i Češke, sve do Srbije ili Hrvatske. Da se naša firma (Q) na ključnim tenderima orijentirala samo na trenutno dostupne interne resurse, mi danas sigurno ne bismo radili za klijente kao što su The Times, Novartis, Hilti ili Vaillant. Ne bismo se uspjeli dovoljno brzo i kvalitetno ekipirati pa bi se danas ti projekti odrađivali u nekim drugim zemljama s nekim drugim ljudima, a dio ljudi koji danas živi i iz Hrvatske radi upravo na tim projektima bi možda iselio iz naše zemlje, što bi bilo ogromna šteta i gubitak za sve", kaže Ljubić.

Upitali smo ga i kako bi on regulirao pitanja paušalnih obrta.

"U zadnjih par godina je bilo puno dobrih poteza vlade i vidi se da postoji kritična masa ljudi u vladi kojima je stalo. Mislim da neke velike suštinske promjene paušalnih obrta nisu nikome od interesa, a ponajprije ne našoj državi i društvu. Zato ja osobno ne očekujem od ovih reformi neke velike promjene, nego samo da se bolje i preciznije reguliraju oni dijelovi koji trenutno možda nisu dovoljno precizno definirani. Najvažnije je stvari definirati tako da oni koji se trude sve raditi po pravilima i propisima budu 100% sigurni da i s paušalnim obrtnicima imaju do kraja čiste i uređene odnose", kaže Ljubić.

"Ako krene hajka, neće paušalci krenuti natrag u radne odnose, nego će raditi za strane tvrtke"

Za komentar ovih izmjena zamolili smo i udruženje CISEx - Hrvatski nezavisni izvoznici softvera koje okuplja oko 250 tvrtki s više od šest tisuća zaposlenih.

"CISEx se u svom radu, od osnivanja udruge, uvijek zalagao za povećanje poduzetničkih sloboda, smanjenje poreza, rasterećenje troškova rada, uklanjanje parafiskalnih nameta. Dosta smo stvari uspjeli ishoditi, ali značajnije rasterećenje troškova rada, na žalost, još nismo vidjeli.

Paušalni obrt je legitimni način poslovanja i odlična prilika za one koji ulaze u svijet poduzetništva da razviju poslovanje uz vrlo nisko oporezivanje i zanemarivu administraciju. Potpuno razumijemo da je takav model vrlo zanimljiv našim softverskim stručnjacima i nemamo se čemu čuditi što mnogi prelaze iz statusa zaposlenika u status paušalca. Problem je u tome što je siva zona u kojem trenutku i prema kojim kriterijima Porezna uprava može utvrditi da je riječ o prikrivenom nesamostalnom radu te u tom slučaju obračunati poreze i doprinose tvrtki koja angažira paušalnog obrtnika. Poznato je da su se takvi scenariji već dogodili.

Također, radna skupina MFIN-a radi na prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona kojima su mislili dodatno proširiti članak 12. OPZ-a tako da prioritet u nadzorima daju upravo takvim situacijama, pri čemu opet ne definiraju jasno uvjete i kriterije koji će se gledati kad će se utvrđivati da li je neki odnos ugovorni ili je pak riječ o nesamostalnom radu. Danas neki poslodavci masovno angažiraju paušalne obrtnike, a u tim angažmanima ima više ili manje elemenata nesamostalnog rada (naravno, nisu sve situacije takve, niti su svi paušalni obrtnici u poziciji da se mogu smatrati prikrivenim zaposlenicima). Ti poslodavci danas riskiraju porezni nadzor koji može odrediti milijunske iznose poreza i doprinosa. Također, ima i puno poslodavaca koji su svjesni tog rizika i ne žele u njega ulaziti, a takvi pak imaju problema sa zadržavanjem stručnjaka i privlačenjem novih, upravo opet zato što ne pristaju na model 'paušala'", stoji u odgovoru CISEx-a.

IZ CISEx-a također kažu da su načuli da Ministarstvo financija razmatra mogućnost izuzimanja nekih djelatnosti, poput IT-ja, iz paušalnog oporezivanja, a također upozoravaju da su strane i domaće tvrtka sada u neravnopravnom položaju. Domaća tvrtka može biti kažnjena zbog suradnje s paušalcem dok stranu ne mogu kazniti. To bi moglo dovesti do situacije da IT stručnjaci paušalci krenu raditi samo s inozemstvom.

"Posljednjih tjedana načuli smo, na razini rekla-kazala, da MFIN čak razmatra i da neke djelatnosti (IT, poslovno savjetovanje i sl) izuzme iz mogućnosti paušalnog oporezivanja. Mi smo protiv toga, ne želimo nikakve restrikcije i smatramo da poduzetnici u IT sektoru moraju imati ista prava kao i drugi, odnosno, da se ne smije ići u smjeru da se zabrani paušal na IT djelatnosti. Činjenica je da je mogućnost paušalnog oporezivanja mnoge od njih zadržala u Hrvatskoj, a veliki broj njih su putem tog modela nastavili raditi kao freelanceri legalno. Stoga, nismo za zabrane i restrikcije, ali smatramo da je nužno da se postave jasna pravila igre koja će vrijediti za sve.

Danas paušalni obrtnici mogu raditi za strane tvrtke, bez da te strane tvrtke imaju ikakav rizik da će im naša Porezna uprava oderati poreze i doprinose. Domaće IT tvrtke, pak, imaju taj rizik. Ako se nastavi tim smjerom i stavi poseban naglasak na to da se domaće tvrtke nadziru i kažnjavaju zbog suradnje s paušalnim obrtnicima, da, smatramo da će paušalci moći dalje raditi samo za strance. Naime, ako krene masovna hajka porezne na IT tvrtke ( i ostale poslodavce koji angažiraju paušalce, nije to samo IT sektor), vjerujemo da će se iste pod teretom ogromnih kazni morati odreći svojih suradnika paušalnih obrtnika stoga se zaključak nameće sam od sebe - neće paušalci krenuti natrag u radne odnose već će raditi za strane tvrtke. Tražimo jednak tretman domaćih i stranih tvrtki koje angažiraju paušalce", kažu iz CISEx-a.

Da je porezno opterećenje manje, ne bi bilo ovakvih problema

Zamolili smo ih i da daju prijedlog za rješenje ovih problema.

"Vrlo je bitno naglasiti da danas imamo sljedeću situaciju:

- Porezna uprava je detektirala problem prikrivenog nesamostalnog rada

- Porezna uprava je već počela naplaćivati poreze i doprinose domaćim tvrtkama na osnovi ugovora s paušalnim obrtnicima

- Porezna uprava je pokrenula zakonske izmjene koje još nije podijelila s javnosti, a kojima ide u smjeru kažnjavanja domaćih tvrtki. Glasine spominju i da razmatraju ukidanje paušalnog oporezivanja za neke i slično. Dakle, izmjene rade bez da razgovaraju sa strukom i sektorom, a znamo kako to obično završi.

Sve države EU i šire imaju neki sličan model poput našeg paušalnog obrta i Hrvatska to također mora i treba imati. Druge zemlje su također suočene s prikrivenim nesamostalnim radom kojeg je naprosto nemoguće izbjeći jer je porezna ušteda golema i vrlo primamljiva, ali zato pokušavaju jasno odrediti što će se tolerirati a što ne. Velika Britanija, Njemačka, Belgija itd. imaju razne modele. Npr. tamo zakonodavac kaže da paušalac može raditi s jednom tvrtkom do 70% prihoda (različiti su limiti po državama), neke zemlje vremenski ograničavaju takav poslovni angažman na 18 ili 24 mjeseca. Dakle, time kažu - to ćemo tolerirati i dok se toga držite niste u riziku da vam naplatimo poreze i doprinose. Takvim pristupom su svi u jednakoj poziciji pa će i domaće tvrtke znati što mogu, a što ne mogu, a neće to biti podložno individualnom tumačenju svakog pojedinog poreznog službenika. Nisu ni to idealna rješenja, ali ovo je situacija u kojoj gotovo da nema savršene formule.

Naravno, da je opterećenje rada 15-20%, ne bi bilo toliko ovakvih situacija jer to ne bi bila tako značajna razlika u odnosu na paušalni model. Smatramo da bi to bilo idealno jer bi tada oni koji zaista žele biti samostalni poduzetnici i dalje to bili kroz super povoljan model paušalnog oporezivanja, a zaposlenici bi imali značajno veće neto plaće pa prikriveni nesamostalni rad kroz paušalni obrt više ne bi bio tema jer za malu razliku u netu nitko ne bi ulazio u rizike kvazi-poduzetništva. Dakle, drastično rasterećenje poreza i doprinosa na nesamostalni rad je po nama najbolje rješenje i to zagovaramo već godinama", zaključuju iz CISEx-a.

Računovođe: Treba definirati samostalni i nesamostalni rad

Vesna Varšava iz Inicijative profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH) upozorava da se u Zakonu o radu nigdje precizno ne definiraju obilježja nesamostalnog rada pa je to podložno različitim interpretacijama inspekcije. IPRH je, kaže, tražio od Porezne uprave da se to precizno definira.


Komentari članka

Vezani članci

Mlada Zagrepčanka pokrenula startup i prikupila preko 2 milijuna kuna investicija

22.10.2019.

Nije napunila ni 33 godine, a Dragana Lipovac u samo dvije godine uspjela je na noge podignuti tvrtku koja je privukla oko 300 tisuća eura investicija. Njezin je startup Hubbig uspio ono što ona smatra glavnom poantom takvih tvrtki - “zatresti ustaljene p

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

17.10.2019.

U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode

Neradnici u javnom sektoru koštaju 6 milijardi kuna godišnje

16.10.2019.

U razdoblju od 2008. do 2013., kad je privatni sektor izgubio najmanje 100.000 radnih mjesta, u sektoru državne uprave (bez javnih poduzeća) zaposleno je oko 11.000 osoba. Teško bi netko mogao tvrditi da su u uvjetima krize ti ljudi stvarno bilo kome treb

Italija uvodi 'internetski' porez

10.10.2019.

Italija će u 2020. godini uvesti porez od tri posto na određene internetske transakcije velikih digitalnih kompanija, izjavio ministar gospodarstva Roberto Gualtieri.

Zagrebačka IT tvrtka preuzela manju firmu i najavila zapošljavanja i prihode od 25 mil. kn

10.10.2019.

Zagrebačka tvrtka Koios, lider u razvoju BI (business intelligence) rješenja za korporativne klijente, preuzima domaću kompaniju Beta Tau Beta (BTB)

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 572 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija