Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2020

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

Izvor: www.lider.media · Autor: Marija Zuber  

Marija Zuber: Nova porezna pravila za paušalne obrtnike potencijalni su rizik i za samu poreznu vlast

Obavljanje djelatnosti proizvodnje, prometa i pružanja usluga od strane fizičke osobe, fiskalno je najmanje opterećeno ako se isporuke obavljaju kroz pravnu formu obrta od kojega se porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu. Paušalni obrtnik plaća značajno manje poreza na dohodak i obveznih doprinosa nego kad bi istu zaradu ostvario kao zaposlenik. Rezultat takvih poreznih pravila je sve raširenija praksa osnivanja obrta u zamjenu za radni odnos. Modaliteti su različiti, od toga da fizička osoba sve usluge pruža kao obrtnik ili da je istovremeno u radnom odnosu, a kroz pravnu formu obrta obavlja samo neke isporuke. Važno je samo paziti da primici od obrtničke djelatnosti u toku godine ne premaše iznos od 300.000 kuna.

Porezna administracija uočava ovu pojavu, uočava njezine negativnosti i pokušava je suzbiti.

Mnogi prijepori
Prva prepreka kojoj je cilj zaustaviti rast broja paušalnih obrtnika očituje se u nastojanju poreznih ispostava da u graničnim slučajevima dokazuju da se ne radi o obavljanju obrtničke, nego o djelatnosti slobodnog zanimanja. Kako samo obrtnici i poljoprivrednici mogu plaćati porez na dohodak u paušalnom iznosu, ali ne i slobodna zanimanja, nastaju prijepori oko brojnih zanimanja.

Primjerice, može li novinar koji otvori obrt za usluge informiranja svoje pisane radove isporučivati kao obrtnik, jesu li posrednici u osiguranju, agenti za prodaju nekretnina i druga slična zanimanja obrtnici ili slobodna zanimanja, koje usluge poduke se mogu pružati u okviru obrta a koje kao slobodno zanimanje nastavnika, mogu li se usluge turističkog vodiča, informatora, web dizajnera, športskog trenera, korektora teksta, informatičara i brojnih drugih zanimanja, pružati u okviru obrta. Porezna tijela su obvezna uvažiti zahtjev za paušalno plaćanje poreza svakog poreznog obveznika kojemu je nadležno tijelo izdalo obrtnicu, ali mogu kontrolirati jesu li naplaćene isporuke obavljene u okviru registriranog obrta ili izlaze iz toga okvira. Po Zakonu o obrtu, obrtnik može obavljati samo djelatnosti za koje mu je izdana obrtnica, a iznimno i djelatnosti koje nisu obuhvaćene obrtnicom, ako služe obavljanju obrta i ako se obavljaju u manjem opsegu.

Puno veći problem za Poreznu
Drugi, puno veći problem za porezni nadzor je utvrditi koristi li se paušalni obrt za svrhe za koje nije namijenjen. Porezna vlast uočava da se u brojnim slučajevima radi o prividnom pravnom poslu iza kojega, prema sadržaju odnosa među strankama, zapravo postoji radni odnos prikriven pravnom formom obrta. Kako bi se zaustavilo širenje takve prakse, od 1. siječnja 2020. godine interveniralo se u dva zakona: u Opći porezni zakon i Zakon o porezu na dohodak.

U Opći porezni zakon je ugrađen novi članak 12.a kojim se propisuje što se za svrhe oporezivanja smatra korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona. Tako se, između ostaloga, izrijekom navodi da u slučaju kada isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama, to smatra korištenjem poreznih pogodnosti za svrhe za koje ta pogodnost nije namijenjena. Ako se to u nadzoru utvrdi, za porezne obveze odgovara porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem, a isplatitelj primitka se u tom odnosu smatra poslodavcem i odgovara kao jamac platac.

Obilježja po kojima će se prosuđivati ima li primitak obilježja dohotka d nesamostalnog rada, iako je isplaćen kao naknada za uslugu paušalnog obrtnika, propisana su novim čl. 27.a Zakona o porezu na dohodak. Kontrola će obuhvaćati tri područja: ponašanje stranaka koje su sudionici toga pravnog posla, financijsku kontrolu i međusobni odnos stranaka. Pravilnikom o porezu na dohodak detaljnije je uređeno koja će se obilježja uzima u obzir. U poreznom nadzoru će se utvrđivati radi li obrtnik samo za jednog ili za više kupaca, kako nastupa na tržištu, da li se reklamira, ima li web stranicu i dr.

U odnosima naručitelja posla i obrtnika, kontrolirati će se radi li obrtnik u prostoru i sa sredstvima rada naručitelja, ima li obvezu redovito izvještavati o obavljenom poslu, mora li se pridržavati određenog radnog vremena, radi li po uputama naručitelja, podliježe li izravnom nadzoru od strane naručitelja. Utvrđivati će se isplaćuje li mu se naknada u podjednakim vremenskim intervalima, u podjednakom iznosu, šalje li ga naručitelj na službeni put, nadoknađuje li mu i neke druge troškove. Ni jedan kriterij nije dominantan i ne moraju svi biti prisutni.

Nova pravila - novi rizik
Ukoliko se iz odnosa naručitelja i obrtnika zaključi da je sadržajno riječ o obilježjima radnog odnosa, tada se za svrhe oporezivanja obrtnik smatra posloprimcem, a naručitelj posla poslodavcem. Porezno tijelo će posloprimcu izdati rješenje kojima ga obvezuje da na primljene iznose plati doprinose iz plaće, doprinose na plaću, porez na dohodak i prirez prema pravilima oporezivanja plaće, ali mu neće za te iznose umanjiti fiskalne obveze za koje je zadužen kao obrtnik paušalist. Teret javnih davanja će u cijelosti snositi posloprimac, što odudara od uobičajenih pravila uređivanja odnosa na tržištu rada koja štite radnika kao slabiju stranu na tržištu rada. Ako se porezi i doprinosi zaduženi rješenjem ne mogu naplatiti od posloprimca, porezno tijelo će za te iznose teretiti poslodavca.

Nova porezna pravila dovode u rizik samo one obrtnike paušaliste koji tom pravnom formom prikrivaju radni odnos, a to će utvrđivati porezni inspektori.


Komentari članka

Vezani članci

Peti krug Marićeve porezne reforme donosi nešto veće plaće, dodatno rasterećenje za poduzetnike, drakonske kazne za porezne makinacije... Saznajte što nam se sve sprema od iduće godine

11.11.2020.

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila četiri zakonska prijedloga iz petog kruga porezne reforme, kojima uz ostalo predlaže snižavanje stopa poreza na dohodak s 24 na 20 posto te s 36 na 30 posto, kao i snižavanje stope poreza na dobit s 12 na 10

Porezne prijave za 2020. - Pomoć države poslodavcima omogućuje i znatno manje poreze na dobit i dohodak

04.11.2020.

Prema osnovi primljene potpore za plaće i fiskalnih oslobođenja poslodavci će ostvariti dvostruko povoljan porezni učinak: država priznaje u rashode ono što nisu platili (plaće i doprinose) i još im omogućava da za te svote umanje godišnju osnovicu poreza

HOK osnovao IT sekciju koja će zastupati interese pet tisuća obrta

04.11.2020.

Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) osnovana je IT sekcija (informatičke tehnologije), koja će zastupati interese i zalagati se za bolju tržišnu poziciju oko pet tisuća obrta koliko ih je trenutačno aktivno u tom sektoru, izvijestili su u utorak iz HOK-

Svaki utajivač poreza u Hrvatskoj prosječno je “sakrio” 220 plaća. Ispitali smo što im se dogodilo kad su otkriveni

23.10.2020.

Naplata ne ide tako lagano, s obzirom na to da porezni obveznici imaju brojne pravne lijekove, pa Porezna uprava još uvijek nije naplatila ni ukupan iznos poreza koji je obračunat za razdoblje do 2016. godine.

Marija Zuber: Ako je sada neoporezivo testiranje radnika, zašto nije uključeno i cijepljenje?

07.10.2020.

Najnovijim izmjenama Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona poslodavci su oslobođeni poreza na izdatke za testiranje svojih zaposlenika na COVID-19 i druge zarazne bolesti, i to samo od 18. rujna 2020. nadalje. Cijepljenja, koja su kao preventiva ob

Tag cloud

  1. 2066 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1123 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1069 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 940 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 404 članka imaju tag poticaji
  20. 339 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici