Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Sij 2019

Marijan Palić uoči promocije: Zašto sam knjigu nazvao ‘Atomski marketing’

Izvor: lider.media · Autor: Tin Bašić  

Marijan Palić uoči promocije: Zašto sam knjigu nazvao ‘Atomski marketing’

– Malo sam drugačije krenuo u priču s marketingom, kao i u pisanju knjige. Danas svi žele odmah rezultate u marketingu i svima treba nešto atomski brzo. Zato sam krenuo pisati knjigu na takav način da ljudima kažem i sugeriram da će nakon ove knjige možda dobiti neku dobru ideju pomoću koje će uspjeti prodati svoju uslugu i proizvod – kaže nam Marijan Palić, autor nove knjige ‘Atomski marketing‘, koja će biti predstavljena ovog utorka u 11 sati u hotelu Hilton u Zagrebu. Iako bi mnogi možda rekli ‘Joj ne, još jedna knjiga o marketingu’, ipak ovo pitko štivo zaslužuje pozornost. Donosimo izvode iz razgovora s autorom.

Zašto se rezultati danas traže odmah, da ne kažem jučer?

– U današnje vrijeme sve je puno brže nego prije, nove tehnologije drastično su ubrzale stvari i očekuje se da i rezultati dođu brže. Druga stvar je i u tome što je u današnje vrijeme sve dostupno. Mnogi se vode primjerima velikih tvrtki koje su svoje proizvode ili kampanje uspješno lansirali u samo nekoliko dana. Zaradili milijune u tjedan dana. I to mnogi upijaju i podsvjesno misle da to i oni mogu tako napraviti i pokušavaju kopirati te uspješne primjere. A u biti ne vide koliko je truda i posla potrebno da bi se postigao uspjeh. Mogao sam i ja u najavi ove knjige napisati da će svatko tko ju pročita dobiti genijalne ideje nakon kojih će zaraditi milijune. No, svijet se toliko brzo mijenja da su se možda već modeli rada i moje knjige uvelike promijenili. Nedavno sam napravio podcast s direktorom koji se bavi Google oglašavanjem. Rekao mi je da Google ima 200 do 300 promjena u samo godini dana. A gdje su još Facebook, Instagram i drugi. Nema brzih rezultata, ali se kroz primjere u mojoj knjizi može dobiti ideja kako nešto napraviti, kako marketing izgleda vani i kako se to može promijeniti u Hrvatskoj.

Koje su kardinalne greške koje kompanije rade u marketingu? Sigurno je jedna od njih kada se vlasnik ili predsjednik Uprave počne miješati u posao marketinga.

– Tako je. Kada netko zaposli nekoga u marketingu, može se zaključiti da mu se vjeruje da će i nešto napraviti. Treba postaviti ciljeve i ako marketing ne ostvari ciljeve, onda se mijenjaju ljudi. Najgore od svega je usred posla mijenjati stvari. Znam dosta primjera da se vlasnik ili predsjednik Uprave miješa u posao marketinga. Ono što u digitalu mnogi misle jest da mogu svom nekom susjedu dati da se malo igra s društvenim mrežama i internet stranicom tvrtke jer se on, eto, zna služiti računalom. To je jako loše. To može nanijeti jako puno štete tvrtki. To je i pitanje kontinuiteta jer se puno puta događalo da se krene s kampanjom, stvori se odlična atmosfera i onda sve utihne. Nema ničega. I nakon nekoliko mjeseci netko shvati ‘mogli bi opet krenuti’, no onda nema reakcije. Zato što ljudi više ne vjeruju tom brendu jer je već jednom krenuo, pa stao pa opet krenuo.

Tin Bašić i Marijan Palić; Foto: Ratko Mavar/Lider

Imamo primjere ‘ad hoc’ reakcija na događaje. Deda Toni je nakon izjave u anketi N1 Televizije postao viralan, a što je iskoristio i Varteks, kojemu je taj isti deda nekada davno bio maneken. Netko će misliti da je to namješteno…

– Taj je deda zbog svoje izjave postao iznimno popularan. I svi su mogli odmah reagirati, je li tako? No, nisu. Recimo jedan od primjera je Kraš, odnosno njihov brend Domaćica i naš nogometaš Ivan Rakitić.

Da, svi će reći da je to namješteno.

– To je upitno. Nikad nećemo moći znati je li ta prva fotografija Rakitića sa zvijezdama Barcelone namještena ili nije. Kasnije se on pojavljivao u reklamama za Domaćicu. Ljudima je to super, ljudi to dijele na društvenim mrežama. Varteks je vidio priliku i iskoristio je. Direktori i predsjednici Uprava drugih tvrtki možda su rekli ‘pusti, ne talasaj’.

Zašto je to tako? Možda je stvar rizika, no Varteks tu nema toliki trošak koliki bi imali da su išli u redovnu kampanju. Naša politička i društvena scena je takva da se svaki dan može iskoristiti prilika.

– Da, no upitan je rezultat i posljedica. Plidenta je jedan od primjera koji je iskoristila političku situaciju. Jedan od slogana im je bio ‘Nama most nije opcija’, ‘Bez nas desni pocrvene’, ‘Ne primamo krunice u naše redove’. Ljudi su mislili da je riječ o nekoj novoj političkoj stranci, a zapravo je bila riječ o pasti za zube. Jako je teško kod nas iskorištavati političke (ne)prilike. Ali isplati se riskirati.

Što biste savjetovali marketingašima? Odnosno, koje digital alate iskoristiti?

– Definitivno influencere i točno targetirati svoju skupinu. Da, to je puno posla, no kada se izravno obraćate, primjerice, muškarcima ili ženama s nekim proizvodom, to ima puno veći odjek nego da se ide općenito kroz veliki medij.

Cijena za digital kampanju je vrlo bitna. Iako je manja nego za ‘klasične’ medije.

– Teško je govoriti o konkretnim brojkama. Sve ovisi o tome koji proizvod želite prodati i kome. Mislim da se za dvadeset tisuća kuna može napraviti jako dobra kampanja. I da je vaš proizvod ili usluga itekako vidljiva u vašoj niši. Može se jako dobar rezultat napraviti i za deset tisuća kuna. No za sve to treba točno znati tko je vaš kupac, mora se ići ‘usko’. Poduzetnici koji nemaju velike budžete za marketing, koji broje svaku kunu, internet je platforma za njih. Facebook je jedna od tih platformi, iako je dosta poskupio. Tu je i Instagram na koji se prebacuje sve više ljudi a koji još nije toliko iskorišten i tvrtke još nisu prepoznali Instagram. No, ključno je da se morate prilagoditi u načinu komunikacije, ne samo prema svojoj ciljnoj populaciji nego i načinu komunikacije određene platforme.

Opširniji razgovor s Marijanom Palićem možete pročitati novom broju tiskanog Lidera od četvrtka, a u digitalnom izdanju već od srijede poslijepodne.


Komentari članka

Vezani članci

Sami su otkrili: Evo koliko hrvatski influenceri traže za jednu objavu

17.07.2019.

Najviše influencera je na Instagramu, čak 83 posto njih, a po popularnosti slijede Facebook s 27 posto i YouTube s deset posto. Nepopularne mreže su Twitter, LinkedIn i Pinterest, a 15 posto influencera ima svoju web stranicu ili blog. Najviše pratitelja

Globalna potrošnja na oglašavanje porast će za 4,6 %, nešto slabije u odnosu prema prethodnim procjenama

11.07.2019.

Internetsko će oglašavanje predstavljati 52 posto globalnih troškova oglašavanja u 2021. godini, što bi bio prvi put da premašuje granicu od 50 %. Izvješće se podudara s vremenima kad tvrtke za oglašavanje, uključujući tržišnog lidera WPP, bilježe preusmj

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

06.06.2019.

Pogreške u marketingu koje će vas koštati poslovnog uspjeha

Sveučilište u Dubrovniku pokreće prvi doktorski studij iz područja digitalne ekonomije

15.05.2019.

Prema procjeni Europske komisije, više od 90% poslova budućnosti bit će vezano uz koncept digitalne ekonomije. Prema nekim drugim istraživanjima, 65% današnjih srednjoškolaca u sljedećih će 20 godina raditi poslove koji još ne postoje i za koje ne postoje

Fernando Angulo: Hrvati ne znaju zašto je nebo plavo ni rade li banke subotom

10.05.2019.

Angulo, koji je šef međunarodnog partnerstva i govornik za SEMrush, jednu od vodećih svjetskih tvrtki specijaliziranih za online oglašavanje, ponudio je na još jednom izdanju Marketing Meetupa za koji se tražilo mjesto više, vrlo konkretne savjete kako se

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija