Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2019

Mate Rimac: Kod nas je prosječna plaća 12.000 kuna, a Fina prikazuje 4600

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Mate Rimac: Kod nas je prosječna plaća 12.000 kuna, a Fina prikazuje 4600

KOLIKE su zaista plaće u Rimac Automobilima pitanje je koje je intrigiralo javnost, s obzirom na to da se na raznim financijskim servisima mogao pronaći podatak da su plaće ispod pet tisuća kuna.

Ta brojka izgledala je nevjerojatno, s obzirom na to da dobar dio Rimčevih zaposlenika čine visoko kvalificirani inženjeri koji imaju specifična znanja, a neki od njih su u Svetu Nedelju došli raditi i iz inozemstva. Mate Rimac napisao je tekst u kojem otkriva kolike su zaista plaće u njegovoj kompaniji i kako je došlo do razlike koja se prikazuje na Fini i onoga što se isplaćuje.

"U Rimac Automobilima su prosječne plaće 12.000 kn neto, dok Fina i drugi financijski servisi prikazuju 4600 kn.

Disclamer: S ovim ne želim kritizirati Finu i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju, nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tad više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike.
Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D-u i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti.

Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) — to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu — kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju se svi troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti 5 ili više godina. U slučaju C_Two će to biti oko 100M Eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način Fina ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna — dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D-u doprinosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici).

Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D — isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.
Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog — čini se da je u pitanju greška sustava koju nitko nije primijetio. No ta greška nama i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali Fini prije 2 godine:

Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA-u smiješne, situacija je sasvim drugačija — prosječna neto plaća u RA-u je oko 12.000 kn, uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ako uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna plaća je iznad 13.000 kn neto.

Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem, ali oni samo prenose podatke Fine i smatraju da je točnost podataka Finina odgovornost.

Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća managementa vrlo mali u odnosu na „svjetske“ firme — ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi, dok je u SAD-u odnos CEO-a i „radnika“ preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

18.11.2019.

'Svježa' statistika dokazuje da viši stupanj naobrazbe znači brži odlazak s burze.

Najveća briga naših tvrtki trošak plaća

15.11.2019.

Pada optimizam europskih poduzetnika, dok u Hrvatskoj raspoloženje stagnira.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Šef Rimčeve firme za bicikle otkrio nam je zašto je Porsche uložio u njih

12.11.2019.

GREYP Bikes, sestrinska kompanija Rimac Automobila, krenuo je u novu rundu financiranja koja se realizira izdavanjem tokena, što omogućuje i malim ulagačima da uđu u vlasničku strukturu kompanije. Uz Matu Rimca, koji je najveći pojedinačni dioničar Greypa

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija