Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2020

Miodrag Šajatović: Pogrešno je fokusirati se na 22 milijarde eura iz EU

Izvor: www.lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Pogrešno je fokusirati se na 22 milijarde eura iz EU

Hrvatska ekonomska politika treba pomoći gospodarstvu da pobijedi na što više natječaja koji će se financirati sredstvima EU. Ali u drugim zemljama članicama! Taj kolač nije 22 milijarde eura, nego 1800 milijardi

Dvadeset dvije milijarde. Dvadeset dvije milijarde. Dvadeset dvije milijarde… Taj će se broj sljedećih tjedana i mjeseci najčešće spominjati u političkom i medijskom prostoru. Naravno, svi znaju o čemu je riječ. To su one čarobne 22 milijarde eura koje je prije nekog vremena iz Bruxellesa 'donio' premijer Andrej Plenković. Riječ je o novcu koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje u sljedećih sedam godina. Većim dijelom u sklopu sedmogodišnjeg proračuna EU, a manjim dijelom u sklopu fonda za oporavak od posljedica pandemije COVID-19. Vrijeme je donošenja proračuna za 2021., a uz to Vlada treba u sjedište Europske komisije poslati i plan oporavka. Sve vezano uz te 22 milijarde eura 'lakog novca' iz omotnice u koju samo treba zagrabiti.

Bit će to, još jednom, prema svemu sudeći, pogrešan pristup. Hrvatsku neće dugoročno spasiti te famozne 22 milijarde eura. Čak i da ih 100 posto povučemo. Umjesto na samo 22 milijarde fokus bi se morao usmjeriti na 1800 milijardi eura! Koliko je težak ukupni paket poticajnih sredstava EU u sljedećemu sedmogodišnjem razdoblju. To je torta za čiji će se što veći dio boriti mudra i ambiciozna državna vodstva.

Površno i ovisnički
Postoje dva pristupa iskorištavanja sredstava EU. Jedan je površni, ovisnički, defenzivni, bunker-pristup. Smisli bilo kakve projekte koji zadovoljavaju uvjete natječaja (digitalizacija, zeleno...). Povuci novac iz briselske blagajne. Zavrti obnovu dvoraca, asfaltiranje cesta do sela u kojima više nema nikoga, sagradi škole ondje gdje više nema djece, promijeni javnu rasvjetu, obnovi kanalizacijsku mrežu… I to je to. Bez izračuna koliko će investirana sredstva stvarati dodane vrijednosti u sljedećim desetljećima. Važno je 'nabrijati' rast ove i sljedeće godine i povećati, kako se ono kaže, apsorpciju sredstava EU.

Drugi je pristup državnički osmišljeniji. Cilj mora biti usmjeriti što više od 22 milijarde eura u jačanje proizvodnih tvrtki sa sjedištem u Hrvatskoj. Pomoći im da se osposobe za globalnu utakmicu u gostima, na tuđim tržištima unutar EU. Pobjednici neće biti zemlje koje uspiju povući i na bilo što potrošiti osvojeni dio pomoći EU. Prosperirat će države čije će tvrtke u drugim državama dobiti poslove na natječajima koji će se financirati sredstvima iz Bruxellesa.

Dosadašnja iskustva provedenih projekata financiranih sredstvima EU u Hrvatskoj upućuju na zaključak da je bar pola novca potrošeno na kupnju proizvoda ili usluga inozemnih tvrtki. Kupuju se oprema, tehnologije, konzultantske usluge… I od te 22 milijarde eura na europskoj grani na čiji spomen cure sline, bar 11 milijardi samo će proći kroz hrvatski protočni financijski bojler. Opet će naručitelji sumnjivih pobuda pisati natječaje na kojima će se tražiti odvodne cijevi koje se proizvode samo u jednom poduzeću u jednoj susjednoj zemlji. I tu nema mnogo pomoći.

Dakle, da bismo na kraju bili na nuli, hrvatske tvrtke trebale bi na natječajima u drugim zemljama članicama dobiti poslove vrijedne bar 11 milijardi eura. To treba biti cilj koji si postavlja dalekovidna, odgovorna i ambiciozna vlast.

Nasukani brod
Iskreno rečeno, nakon desetljeća nikako ili pogrešno osmišljenog razvoja nacionalnoga gospodarstva teško je nasukani brod odsukati. A kamoli okrenuti u pravom smjeru. Ali jest moguće. Prvi signali koje šalje novi ministar gospodarstva Tomislav Ćorić upućuju na mogućnost da bi se stvari mogle promijeniti. Ćorić govori o tome da fokus trošenja EU sredstava treba s infrastrukturnih projekata prebaciti na projekte koji će ojačati gospodarstvo i poboljšati hrvatski robni izvoz. Spominje sektore (prehrambeni, farmaceutski, ICT), ali govori i o mnogim tvrtkama koje su proizvođači u specifičnim tržišnim nišama. To je, načelno, ispravan smjer promišljanja. Samo ga nije jednostavno provesti. Prije svega, trebat će kvalitetna industrijska vizija pretočena u industrijske politike. Uz gradnju adekvatne institucionalne potporne strukture. Primjerice, uspostava gospodarske diplomacije koja će u finalnim fazama poslova financiranima sredstvima EU u drugim zemljama pritiskati onako kako pritišću sve ambiciozne države za svoje tvrtke koje se ondje natječu.

Dakle, projektni zadatak zapravo je jasan: što veći dio od famozne 22 milijarde eura iskoristiti za osposobljavanje hrvatskih robnih izvoznika da po Europi pobijede na što više tamošnjih natječaja financiranih sredstvima EU. To je put koji može maknuti Hrvatsku sa začelja ljestvice članica EU.


Komentari članka

Vezani članci

Nove mjere za gospodarstvo

21.10.2020.

- Do sada smo isplatili, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se dodaju otpisani doprinosi dolazimo do više od 10 milijardi kuna. Toliko smo učinili dosad, rekao je

Hrvatska u škarama precjenjene kune

21.10.2020.

Ulagači u hrvatsku robnu proizvodnju već četvrt stoljeća stradavaju uslijed monetarno-političke zaštite interesa uvoznika roba i novca: velikih banaka i trgovačkih lobija.

[Hrvatski SWOT] Tamara Perko: Problem je što banke dominiraju kao izvor financiranja

20.10.2020.

Razvoj tržišta alternativnih izvora financiranja u punom je zamahu. HBOR je potporom osnivanju fonda Fil Rouge Capital (za startupove) i ulaganjem u program CROGIP te osnivanjem triju fondova (za poduzeća u zrelijoj fazi) jedan od predvodnika razvoja trži

Kinesko financijsko tržište prvi put iznad 10 bilijuna dolara

16.10.2020.

Kineska vanjska trgovina izuzetno se brzo oporavila od pandemije i taj je oporavak nastavljen i u rujnu, najbržom stopom u posljednjih 18 mjeseci. Izvoz je porastao za 9,9% u odnosu na godinu dana prije, što iznosi 239,8 milijardi dolara.

Izvanredna potpora: EK odobrila 2,5 milijuna eura za stočarstvo

15.10.2020.

Europska komisija je odobrila izvanrednu potporu za pomoć stočarima koji se nose s nedostatkom likvidnosti zbog koronakrize.

Tag cloud

  1. 2053 članka imaju tag hrvatska
  2. 2135 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1329 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1039 članka imaju tag trgovina
  8. 775 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 712 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 909 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 313 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 373 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 393 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 433 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici