Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Izvor: lider.media · Autor: Miodrag Šajatović  

Miodrag Šajatović: Zašto ima novca za ceste, a nema za proizvodne investicije

Vijest glasi: ‘Inozemna izravna ulaganja u 2016. iznosila su 1,7 milijardi eura, najviše od 2008.’ U posljednje vrijeme mi u Lideru prilično smo fokusirani na investicije. U proteklih tjedan dana održali smo investicijske forume u Puli i Zadru. Promicali smo drugu sezonu ‘Lider investa’, izbora najboljih proizvodnih investicija u Hrvatskoj. A između toga održali smo konferenciju o četvrtoj industrijskoj revoluciji na kojoj se dramatično govorilo o potrebi investiranja u digitalizaciju proizvodnih procesa i uvođenja tehnologija utemeljenih na spoju umjetne inteligencije i robotike.

Zato nam je taj podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija (FDI) zazvonio. Nažalost, još se jedanput pokazalo da se, i kad su investicije u pitanju, zapravo ništa ne zna. Podatak o direktnim stranim investicijama jedan je od najbezvrednijih u konkurenciji mnogih bezvrijednih podataka. Čak je 67 posto iskazanih ulaganja, vjerovali ili ne, zadržana dobit koju su strane banke ostvarile u Hrvatskoj.

Perin auto − strana investicija
Gradnja autoceste Zagreb − Sisak stajala je 2,5 milijardi kuna. Zašto se taj novac nije iskoristio za privlačenje ulaganja i financiranje novih tvornica u devastiranom Sisku? Taj nerazmjer vrijedi za cijelu Hrvatsku.
Dakle, recimo da banke ostvare dobit od milijardu eura i od toga 400 milijuna eura pošalju bankama majkama. To što su zadržale tretira se kao da je otišlo van i onda se vratilo u ovdašnje banke. To što će se većina te zadržane dobiti plasirati u sklopu kredita za potrošnju, površnim i lijenim analitičarima (čast iznimkama) nimalo ne smeta. Ispada da se, kad neki naš Pero ode u banku i uzme kredit za automobil te kupi limenog ljubimca, to u službenim podacima tretira kao direktna inoinvesticija! Ništa korisniji nisu ni opći podaci o investicijama u fiksni kapital. Opet je riječ o činovničkom pristupu koji se svede na Vladinu procjenu da će ‘bruto investicije u fiksni kapital’ ove godine rasti prema stopi od 4,6 posto. O strukturi, konkretnim investicijama ni riječi. Tko bi se mučio detaljima… A za imalo ozbiljnije upravljanje procesima u jednoj nacionalnoj ekonomiji bilo bi odgovorno voditi precizan popis pojedinačnih investicija, u kojim se sektorima provode. Svih ovih godina nisam vidio takav rad. Ni u znanstvenoj zajednici ni u nekoj državnoj instituciji. Ako sam nešto propustio, velika isprika i odmah molba da s autorima napravimo veliki intervju za Lider.

Liderovo istraživanje
Podatak o 1,7 milijardi eura direktnih stranih investicija u 2016. sasvim je beskoristan. Metodologija je takva da kad neki Pero bankovnim kreditom kupi automobil − to se tretira kao strana investicija.
Budući da, evo, jedna mala redakcija, uz pomoć partnera, traga za investicijama koje zadovoljavaju naše kriterije za nagradu (orijentiranost na izvoz, što više domaćeg repromaterijala, mnogo novih radnih mjesta, nova tehnologija…), potrošili smo nekoliko tjedana i napravili rang-listu stotinu najvećih investicija u protekle četiri godine. Objavili smo je u prošlome Lideru, ali u svjetlu onoga beskorisnog podatka o stranim direktnim investicijama čini se da zaslužuje još malo pozornosti.

Ako je vjerovati investitorima, tih stotinu projekata ‘teško’ je 32 milijarde kuna. Industrijskih je investicija 28, turističkih 24, infrastrukturnih 22, u energetiku 11, u trgovinu sedam… Na prvu se čini da je struktura dobra, najviše je proizvodnih investicija. Ali onda se pokaže da su u 22 infrastrukturna projekta uložene 12,3 milijarde kuna. A sve industrijske investicije ‘teške’ su samo 4,8 milijardi kuna.

Ovo naše malo istraživanje daje napokon i konkretan argument za dugogodišnji novinarski osjećaj da se u ovoj zemlji previše ulaže u infrastrukturu. Gradnja autoceste Zagreb – Sisak stajala je dosad 2,5 milijardi kuna. Lijepo je brže se i sigurnije voziti tih nekoliko desetaka kilometara, ali zamislimo na trenutak da je tih 2,5 milijardi kuna iskorišteno za privlačenje i financiranje proizvodnih investicija u gospodarski devastiran Sisak. Može do Siska (i drugih gradova) stizati i osmerotračna autocesta, ali to neće potaknuti rast industrijske proizvodnje.

Lijepo je imati brže pruge, modernije aerodrome i uređenije luke. No trebao bi postojati nekakav omjer koliko se ulaže u infrastrukturu, a koliko u proizvodnju, koja jedina dugoročno stvara toliko potrebnu dodanu vrijednost. Kako to da država, županije i općine imaju novca za svakojake investicije, a poduzetnici, kojima su previsoki porezi, nerealan tečaj i preduge recesije unakazili bilance, nemaju za investicije u unapređenje svojeg poslovanja?

Mnoge analize o konkurentnosti pokazuju da Hrvatska ima sasvim korektnu razinu infrastrukture u odnosu na druge zemlje EU, ali da industrija dramatično zaostaje. Što se kod nas radi? Evo, čini se da se, prema uzoru na pijane milijardere, i dalje ulaže u infrastrukturu. I onda se čudimo što realna potencijalna stopa rasta BDP-a ne prelazi jedan posto na godinu.


Komentari članka

Vezani članci

Pad nezaposlenosti u prosincu na mjesečnoj razini odstupa od trenda

19.01.2018.

Ohrabruje podatak da je mjesečni i godišnji rast broja izlazaka iz evidencije nezaposlenih prvenstveno posljedica izlaska radi zapošljavanja na temelju radnog odnosa i drugih poslovnih aktivnosti, dok pada broj onih koji iz evidencije izlaze zbog odjava s

U Hrvatskoj stručnjak ima plaću kao obični radnik u Njemačkoj

17.01.2018.

Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci plaćeni su u Njemačkoj 30 eura po satu, a u Hrvatskoj devet pa proizlazi da se u Hrvatskoj može angažirati stručnjaka za plaću nekog jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

Hrvatska 102 milijuna noćenja Iza nas je rekordna turistička godina

16.01.2018.

Prihod od turizma u Hrvatskoj u prvih 9 mjeseci 2017. narastao na gotovo 9 milijardi eura

Štednje nikad više: Hrvati u bankama imaju 271 milijardu kuna

16.01.2018.

Obje su kategorije zabilježile godišnje stope rasta iznad 22 posto, što je u potpunosti u skladu s kontinuiranim padom kamatnih stopa na štedne i oročene depozite u Hrvatskoj i eurozoni

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 879 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 805 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 503 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 293 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija