Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2023

Mislav Vučić, JGL: Teško nam je shvatljiva odluka o naplati ekstraporeza uspješnima

Izvor: lidermedia.hr · Autor: lider.hr  

Mislav Vučić, JGL: Teško nam je shvatljiva odluka o naplati ekstraporeza uspješnima

Očekivali smo da će vladajući dobro razmotriti koji su nam dijelovi gospodarstva u državi najzdraviji i učiniti sve da ih dodatno razvijamo, a ne da režemo grane na kojima sjedimo

Prošla je godina bila je još jedna u nizu proteklih godina kojih se nećemo rado sjećati. Već na početku 2022. godine blag oporavak nakon pandemije zamijenio je novi šok i rat u Ukrajini. Time se cjelokupno svjetsko gospodarstvo ponovno našlo pred novim izazovima i teškoćama, koje rezultiraju, među ostalim, i povećanom inflacijom i rastom kamatnih stopa.

Međutim, za nas u Hrvatskoj potkraj godine stigao je i još jedan neočekivani potez vladajućih, kojim se najavljuje dodatan porez, i to upravo najuspješnijim kompanijama u Hrvatskoj, odnosno onima koje su zdravo poslovale unatoč svim krizama posljednjih godina. Iznenađeni smo prijedlogom naplate ekstraporeza uspješnima kako bi se, tumače nam, solidarizirali s onima u teškoj situaciji u Hrvatskoj. Povijest i ekonomija uče nas da takvi potezi uglavnom samo oslabe uspješne, a nerijetko ne pomažu nikomu.

‘Nagrada‘ za reinvestiranje
Čini se da je Hrvatska odlučila otići mnogo dalje od preporuka Europske komisije koja je porez na esktraprofit sugerirala za energetske kompanije, i to one koje su zaista ostvarile velike zarade na špekulativnim cijenama energenata.

JGL je u samo proteklih pet godina investirao oko 500 milijuna kuna i otvorio oko 200 novih radnih mjesta. Tijekom zadnje četiri godine naša je dobit iznosila oko 300 milijuna kuna. Dakle, svu smo dobit reinvestirali i dodatno se zadužili za 200 milijuna kuna, kako bismo ulagali u nove tehnologije, digitalizaciju, razvoj novih proizvoda, energetsku učinkovitost i ono najvažnije – svoje zaposlenike, njihova znanja i bolje uvjete rada.

To bi značilo da smo sada, zato što smo se zaduživali i investirali, pa napokon imamo i bolje rezultate i dobit – kao ‘nagradu‘ dobili ekstraporez. I to za velik trud i rad u najgorim godinama za poslovanje i krizama, s kojima se hrabro nosimo.

Teško nam je to shvatiti jer smo očekivali da će vladajući dobro razmotriti koji su nam dijelovi gospodarstva u državi najzdraviji i učiniti sve da ih dodatno razvijamo, a ne da režemo grane na kojima sjedimo. Farmaceutska industrija pozicionirana je kao strateška u Hrvatskoj, jedan je od najvećih izvoznika i tim je nevjerojatniji takav potez.

U JGL-u gotovo 85 posto prihoda realiziramo u izvozu, neprestano otvaramo nova tržišta, a udvostručili smo i ulaganja u istraživanje i razvoj, zbog čega smo nedavno postigli i povijesni uspjeh te započeli treću fazu kliničkog ispitivanja inovativnoga nazalnog spreja za prehladu, koji planiramo lansirati na europsko tržište. Studija se prvi put vodi i financira iz Hrvatske.

Prije toga osnovali smo i međunarodno JGL-ovo Znanstveno vijeće kojim smo umrežili sva aktualna znanja svojih zaposlenika i istaknutih europskih znanstvenika u oftalmologiji, otorinolaringologiji i dermatologiji kako bismo upravo u Hrvatskoj stvarali proizvode s novom dodanom vrijednošću i dodatno pozicionirali svoju kompaniju, ali i svoju zemlju, kao ravnopravne partnere najvećima u Europi i u svijetu.

Svaka kriza jednom prođe
Svim tim potezima prethodila je donesena nova strategija razvoja naše kompanije i dodatna ojačavanja liderstva u spomenutim terapijskim područjima. Voljeli bismo vidjeti sličan pristup i na razini države, znati koje su nam to grane razvoja doista strateške, kako ćemo im pomoći da se dodatno razviju, budu još jače i bolje, a ne im odmagati uvođenjem posebnih nameta i tako ih tjerati da razmišljaju o tome hoće li opet investirati i u poslovanje i u ljude, ili će, jednostavno, smanjiti ili preseliti svoje poslovne aktivnosti. Ne bismo voljeli gledati takav scenarij jer bi on posljedično značio manje prihode i za kompanije i za državu, a o smanjenom zapošljavanju da ne govorimo.

Posebno je zabrinjavajuće takvo što u ovom trenutku, kad još ni ne znamo što nam točno nosi ova godina jer će rezultati poslovanja opet najviše ovisiti o ratu, o cijeni energenata, o inflaciji, o kamatnim stopama i o ostalim financijskim rizicima koji dolaze sa svim navedenim.

Unatoč svemu tomu u JGL-u ćemo i dalje gledati na razvoj i poslovanje dugoročno i nećemo zaustaviti investicije jer znamo da svaka kriza jednom prođe, a zanemarivanje ulaganja u vlastitu konkurentnost i najnovije trendove je mnogo skuplje od bilo koje krize. Želimo li biti građani današnjeg svijeta, nemamo taj luksuz da prestanemo učiti i napredovati jer će nas već sutra zamijeniti neki bolji i napredniji od nas.

JGL je agilna kompanija koja sebe stalno preispituje i traži nove prilike za rast i razvoj, zbog čega nas priznaju i poštuju i izvan granica Hrvatske. Stoga smo pokrenuli i svoj najveći projekt dosad, Integru 2020, u kojeg smo u posljednje tri godine uložili 400 milijuna kuna i kojim smo zakoračili u novi investicijski i poslovni ciklus te objedinjavamo proizvodne, istraživačko-razvojne i skladišne kapacitete JGL-a. Završetak tog projekta planiramo u idućoj godini, a to će nam otvoriti mnoge nove mogućnosti i povećati proizvodnju.

Oprez, ali i optimizam
Ova će godina zasigurno biti još zahtjevnija od prošle, ali smatram da će ona biti i godina za neustrašive. Mi u JGL-u dokazali smo da smo upravo takvi, da smo čvrsti i da smo prebrodili i najgore krize upravo s velikom dozom hrabrosti, uz mnogo zalaganja i truda svih naših zaposlenika.

Na ovu godinu gledamo oprezno, ali i optimistično, jer smo sebe izgradili tako da se brzo mijenjamo i prilagođavamo neočekivanim okolnostima i da ih pobijedimo. Na krize gledamo kao na sprintere, koje se uz mnogo vježbe i treninga može pobijediti. No mi smo svakako maratonci i namjeravamo pobjeđivati i na duge staze.


Komentari članka

Vezani članci

Vladimir Nol o poreznom rasterećenju: Jedna dodatna plaća na godišnjoj razini nije zanemariva

29.05.2023.

Napokon će se, smatra, izjednačiti i porezni tretman dodjela radnicima udjela u društvima s ograničenom odgovornošću s dodjelom dionica u dioničkim društvima jer trenutno postoji ‘nerazumno različit porezni tretman‘ što je značajno kompliciralo uvođenje t

Izračun poreznika: Niži PDV nije snizio cijene, a već krajem mjeseca došlo je do daljnjeg povećanja

26.05.2023.

Nakon što je u proljeće lani proširena primjena snižene stope poreza na dodanu vrijednost (PDV), Porezna uprava utvrdila je da porezni obveznici na dan 1. travnja 2022. nisu snizili cijene svojih proizvoda u visini snižene stope PDV-a, nego su to iskorist

Zbog porezne reforme jednoj skupini građana ‘dominantno rastu plaće’

26.05.2023.

Kako je objasnio ministar financija Marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se i iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove i djecu – za uzdržavanog člana i prvo dijete na 280 eura, za drugo dijete na 392 eura, za treće di

Prilikom osnivanja nove tvrtke sud će znati postoji li porezni dug

20.05.2023.

Reorganizacija u prekograničnim okvirima poslovanja kod nas za sad nema puno, pa tek jedan od primjera je pripajanje Ini njihovog društva kćeri Ina Adria iz Nizozemske, s ciljem reorganizacije unutar grupacije. Međutim, u predstojećem razdoblju, posebice

JGL isplaćuje dividendu od tri eura po dionici, značajno povećanje u odnosu na lani

12.05.2023.

Za usporedbu, JGL je lani isplatio dividendu od 1,8 eura po dionici (14 kuna) na isti način. U novcu je bilo isplaćeno sedam kuna po dionici, a ostatak dividende je bio isplaćen u pravima – dionicama društva.

Tag cloud

  1. 2466 članka imaju tag turizam
  2. 2316 članka imaju tag hrvatska
  3. 1441 članka imaju tag svijet
  4. 1516 članka imaju tag izvoz
  5. 1783 članka imaju tag financije
  6. 1119 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1224 članka imaju tag ict
  8. 1182 članka imaju tag trgovina
  9. 1330 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1058 članka imaju tag investicije
  11. 988 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1091 članka imaju tag industrija
  13. 803 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1102 članka imaju tag EU
  15. 907 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 502 članka imaju tag poticaji
  18. 704 članka imaju tag maloprodaja
  19. 519 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 653 članka imaju tag marketing
  22. 356 članka imaju tag potpore
  23. 480 članka imaju tag eu fondovi
  24. 580 članka imaju tag tehnologija
  25. 443 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 527 članka imaju tag krediti
  27. 492 članka imaju tag obrazovanje
  28. 459 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 460 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag osijek
  31. 436 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 384 članka imaju tag start up
  33. 465 članka imaju tag dzs
  34. 411 članka imaju tag energetika
  35. 401 članka imaju tag hnb
  36. 438 članka imaju tag BDP
  37. 332 članka imaju tag hgk
  38. 409 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor