Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2018

Mnogi kreću u proizvodnju lješnjaka, a da nisu svjesni što ih sve očekuje

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Dragović  

Mnogi kreću u proizvodnju lješnjaka, a da nisu svjesni što ih sve očekuje

OPG Višnja Tomašić u Murskom Središću, postoji od 2008. godine kada su kupili prvi hektar zemlje. Nedugo nakon toga kupili su još 1,5 hektar, ali nisu ništa zasadili jer nisu htjeli “grlom u jagode”. Prvo su htjeli vidjeti kako to sve funkcionira pa tek onda dalje. Odluka je pala na lijesku. Na samom početku, kad su krenuli s nasadom lijeske, bili su u integriranoj proizvodnji. Nakon što su dvije godine za redom imali probleme s administracijom a plaćali nadzor, odlučili su se okrenuti ekološkoj proizvodnji. Sada su u drugoj godini prijelaznog razdoblja, a u radu ih savjetuje dip.ing. agronomije Dubravko Knolmajer.

“Osim nositeljice našeg malog gospodarstva koja je i jedini član OPG-a, aktivno u radu i pomoći sudjeluju svi članovi obitelji. Kćer koja završava osmi razred ima plan i želju za početak krenuti u srednju školu za agrotehničara. To nam je istovremeno i radost i potpora za proširenje poslovanja koje imamo u planu", priča nam Višnjin suprug Miljenko.

Obitelj Tomašić ima 600 stabala lijeske

Imaju 600 stabala lijeske od čega je 125 Istarski duguljasti, a ostalo Rimski okrugli. Prvi urod su imali u 5-oj godini jer su prije toga rezali rese da prvo korijen i sam lješnjak ojačaju. Nasad je formiran s deblom od nekih 30 cm te krošnjom koja raste u visinu do nekih max. 2,50m. Za taj oblik odlučili su se zbog lakše rezidbe i samog održavanja nasada. Razmak izmedu redova je 4 m a izmedu sadnica 3,2m gdje istovremeno visina od tih 2,5m ne baca sjenu na sljedeće stablo. Trenutno zbog klimatskih uvjeta i samog položaja nasada nemaju potrebu koristit navodnjavanje.

Probna proizvodnja ulja od lješnjaka

Imali su i probnu proizvodnju ulja od lješnjaka. "Ulje od lješnjaka smo radili samo za privatne potrebe, tek da vidimo postoji li potražnja, no nismo našli tržište. Ove godine ćemo probati i brašno napraviti jer smo u dogovoru s jednom privatnom firmicom gdje gospođa želi isprobavati brašno za pravljenje kolača. Godine 2015. smo imali probleme s ledom, a 2016. s mrazom tako nam se i urod kojeg silno očekujemo vremenski zamaknuo. Tako smo tek prošle godine imali prvi malo jači urod od nekih 200 kg očišćene jezgre. Ove godine se nadamo urodu od 70-100%. Lješnjake koje smo proizveli uspjeli smo u potpunosti prodati s popularnog kućnog praga", govori Višnja.

Sadnice su nabavili u P.P. Orahovica d.d. , a zaštitni materijal koji je dozvoljen u eko proizvodnji nabavljaju u Cedar Agro d.o.o iz Novog Marofa. "To nam malo pravi i probleme jer to je najbliži dućan gdje možemo nabavit i kupovati sav asortiman koji smijemo koristiti, a opet udaljen je nekih 50-tak km od Murskog Središća", kažu.

Što se tiče same proizvodnje lješnjaka u Hrvatskoj, mišljenja su da to nije loše uložen novac i da će proizvodnja biti isplativa mada je to dug proces gdje treba imati i mehanizacije i vremena.

Trebalo bi odrediti potrebnu količinu lješnjaka

"Imamo osjećaj da puno ljudi kreće u proizvodnju lješnjaka a da nisu svjesni što ih sve očekuje u tome poslu. Tu će vjerojatno doći do istih problema kao što je bilo nekad s kupinom, sada s aronijom. To znači da će mnogi neorganizirani ljudi koji vide samo novac i zaradu, a ne vide posao i vrijeme kao i financije koje treba uložiti kasnije u kalibrator, krckalicu, odustati od nasada nakon nekog vremena zbog problema prodaje ili će sami "ubijat" cijenu i vrijednost te isti prodavati ispod cijene samo da prodaju.

E, tu je problem i države i ministarstva koje bi moralo napraviti neke odrednice da se zna kolike su potrebe za proizvodnjom lješnjaka u Hrvatskoj i da se proizvodnja te količine na neki način stimulira, a ne kao u ratarstvu kad čujemo da ove godine skoro svi sade kukuruz jer je prošle godine bila dobra cijena pa idemo svi u kukuruz", pričaju.
Ove se godine nadaju dobrom urodu

Htjeli su ići u realizaciju nekih od EU fondova zbog proširenja nasada u svrhu kupnje dodatne zemlje te sadnog materijala. E, to je, kažu, bilo interesantno, ti bodovi koje trebaju imati da se mogu prijaviti.

"Jedan kontakt nam je predložio da kupimo kravu da skupimo određeni broj bodova da se možemo prijaviti. Sve bi to bilo lijepo ali u gradu nemamo štalicu za tu kravicu pa opet ništa. I tako mislimo da se tu više pogoduje velikim proizvođačima nego malima. Interesantnije i produktivnije bi bilo da postoje one već zaboravljene zadruge koje su se bavile otkupom i plasmanom proizvoda pa da se taj poticaj dijeli po količini proizvedenog kukuruza, maslina, lješnjaka...", poručuju Višnja I Miljenko.


Komentari članka

Vezani članci

Domaći proizvodi maslinarke s Hvara prepoznati i u svijetu

30.06.2020.

Hvarska maslinova ulja Eve Marije Čurin postigla su zlatne rezultate na međunarodnom natjecanju maslinara u New Yorku. No, tu ne staje s priznanjima - njezini vrhunski proizvodi nižu uspjeh za uspjehom.

Problem ličkog mlijeka

29.06.2020.

Gotovo dvije stotine malih i srednjih ličkih OPG-ovaca malo će odahnuti nakon što su ličko-senjska županija i neke njezine općine i gradovi odlučili ove i iduće godine subvencionirati prijevoz otkupa mlijeka. Tako se želi spasiti proizvodnja gotovo tri i

Umjesto pet, Davoru Škari kilogram 'marašaka' daje 50 kuna!

26.06.2020.

Možda i više, kaže Škara. Proizvode s dodanom vrijednošću prodaje na kućnom pragu, sajmovima i suvenirnicama u Zadru, Pagu i Biogradu na moru. Osim likera Cherryja i Maraskina na njegovom OPG-u proizvode i džem, vino i kvasinu od vlastitih marašaka. Nije

OPG iz Gornje Stubice se nije uplašio korone, nego ju je iskoristio

23.06.2020.

"Najznačajniji klijenti su nam cvjećarnice, a dosta radimo i za vjenčanja, krstitke i krizme. Osim svježe ubranog cvijeća, izrađujemo i bukete, aranžmane i košarice s cvijećem", ističe Jasna.

Na samo jednom hektaru Anka Štabić uzgaja 55 različitih sorti graha

19.06.2020.

Anka Štabić godinama je prikupljala razne vrste sjemena graha. Danas uzgaja čak 55 različitih s tim da 80 posto čine stare sorte. Rani, kasni, visoki, niski, teži, laganiji, grah za dijabetičare... Svaki od njih ima svoj okus, miris i boju, no tri stare s

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici