Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Svi 2019

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.P.Š, M.R.  

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

HRVATSKA je izuzetno ovisna o turizmu, a naš turizam se i dalje temelji na suncu i moru odnosno na - lijepom vremenu. S obzirom na to da smo već u drugoj polovici svibnja, a vrijeme više podsjeća na jesen nego na ljeto, zanimalo nas je kako to utječe na razvoj turističke sezone.

Fain: "Ružno vrijeme u svibnju utjecalo je na booking"

Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain kratko nam je prokomentirao kako je vrijeme u svibnju utjecalo na turističke brojke te hoće li se odraziti i na sezonu.

"Ružno vrijeme u svibnju je utjecalo na booking jer bismo ostvarili veći plus, ovako smo gledajući od siječnja do sad imali porast u dolascima od 4 posto i u noćenjima jedan posto u odnosu na 2018., a da nije ovako loše vrijeme u svibnju, sigurno bismo imali veći porast. Dosta ovih ljudi koji dolaze za vikend na more, sad nisu došli upravo zbog vremena. No to ne bi trebalo utjecati na sezonu, odnosno na brojke za srpanj i kolovoz", rekao je za Index Tomislav Fain.

Krešić: "Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta"

Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam, za Index je rekao da loše vrijeme u svibnju sigurno neće pozitivno utjecati na turističku predsezonu, ali da to ne mora značiti ni da će imati negativan utjecaj.

"Sve ovisi o tome koliko su se destinacije dobro spremile za nadolazeću sezonu, koliko su diversificirale svoj turistički proizvod, odnosno koliko su obogatile ponudu dodatnih turističkih proizvoda i usluga. Loše vremenske prilike mogu biti dobar test kvalitete destinacijskog menadžmenta jer bi destinacije koje žele biti konkurentne na turističkom tržištu, trebale biti u mogućnosti turistima ponuditi sadržajan i smislen boravak i u slučaju lošeg vremena, kada nije moguće uživanje u moru i suncu", rekao je Krešić za Index.

"S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu", ustvrdio je Krešić.

Koliki je značaj turizma za hrvatsku ekonomiju?

Kolika je ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu, može se vidjeti iz satelitskog računa turizma koji je u siječnju objavio Državni zavod za statistiku, a temelji se na podacima za 2016. godinu.

(Satelitski račun turizma pruža detaljan statistički pregled ekonomskog doprinosa turističkog sektora, proizveden u sklopu Sustava nacionalnih računa, u skladu s definicijama iz Uredbe (EU) br. 549/2013 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa.)

Prema tim podacima, izravni BDP od turizma 2016. godine iznosio je 40,04 milijarde kuna te je njegov udio u ukupnom BDP-u 11,4 posto.

Izravna bruto dodana vrijednost turizma iznosila je 31,7 milijardi kuna, što je 10,9% ukupne bruto dodane vrijednosti (BDV).

Vrijednost turističke potrošnje u 2016. iznosila je 78,6 milijardi kuna. Od tog iznosa je potrošnja stranih turista iznosila 66,4 milijarde kuna, potrošnja domaćih turista 10,5 milijardi kuna, dok su ostale sastavnice turističke potrošnje iznosile 1,7 milijardi kuna.

Turizam ima daleko veći značaj za ekonomiju nego u Španjolskoj, Portugalu ili Italiji

U usporedbi s drugim zemljama, vidljivo je da turizam u hrvatskoj ekonomiji ima daleko veći značaj, čak i u odnosu na naglašeno turističke zemlje poput Španjolske, Portugala ili Italije.

Tako, primjerice, doprinos turizma BDV-u u Italiji iznosi 6 posto, u Španjolskoj 6,6 posto, a u Portugalu 6,7 posto.

Osim o značaju turizma, te brojke govore i o slabosti ostatka hrvatske ekonomije jer, primjerice, hrvatski BDV od turizma iznosi 4,2 milijarde eura, a austrijski 18,7 milijardi eura. Istovremeno je to u Hrvatskoj 10,9 posto BDV-a, a u Austriji samo 3,3 posto.

Loše vrijeme vjerojatno neće uništiti sezonu, ali Hrvatska ipak ima problem s turizmom

Iako prema riječima stručnjaka loše vrijeme ne bi trebalo značajnije utjecati na špicu turističke sezone, Hrvatska očito još uvijek ima problema s kvalitetom turističke ponude. Uz to, kako pokazuju brojke, utjecaj turizma na ekonomiju je prevelik, što je prvenstveno rezultat slabosti ostalih gospodarskih resora.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar Riviera preuzela upravljanje Helios Farosom i izvukla ga iz stečaja

23.08.2019.

To je epilog uspješno zaključenog stečaja nad Helios Farosom, kojeg je Valamar dokapitalizirao sa 22,8 milijuna kuna. Iz Valamara tvrde da će njihovim upravljanjem hotelsko-turističkim objektima i sadržajima Helios Farosa započeti nova faza razvoja turizm

Rekord: 16. kolovoza fiskalizirano 890 milijuna kuna

20.08.2019.

U ljetnim mjesecima porezni inspektori posebnu pozornost posvećuju izdavanju fiskalnih računa. Iskustva onih koji plaćaju usluge i robu potvrđuju učinkovitost njihova nadzora.

Rekordi u Zračnoj luci Pula - ove godine 11 posto više putnika

20.08.2019.

I u pulskoj Zračnoj luci ove sezone rekordi. Broj putnika veći za je 11 posto u odnosu na lani. Pula je ove godine povezana s više od 70 europskih odredišta, a u tijeku su pregovori za uvođenje novih linija dogodine.

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1239 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 904 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 556 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 922 članka imaju tag kriza
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 343 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija