Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Izvor: lider.media · Autor: Danijel Pribanić  

Možete zaposliti radnika na nepuno radno vrijeme i to na samo jedan sat tjedno. Evo kako

Kod nas se pogrešno smatra da je radni odnos moguće sklopiti samo za puno radno vrijeme ili za pola radnog vremena. Tako je bilo ranije, kad je rad na pola radnog vremena bila iznimka i obično je zakonodavac omogućavao isplatu razlike u plaći do pune plaće ili isplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje do punih iznosa u nekim posebnim slučajevima. Svi ostali radnici su radili u punom radnom vremenu ili su bili nezaposleni.

Razlog tome je što je sustav mirovinskog osiguranja predviđao stravične posljedice za radnike koji nisu radili puno radno vrijeme i zapravo se nije moglo ni dobiti normalni iznos mirovine ako se nije radilo u punom radnom vremenu. Međutim, već 20 godina je kod nas moguće zaposliti se na jedan sat tjedno i ne postoji obveza rada da radnik može raditi najmanje 20 sati tjedno ili pola radnog vremena ili tome slično, a prava iz mirovinskog osiguranja ne ovise o broju sati koliko je netko radio nego o iznosu doprinosa koji je uplaćen i trajanju radnog odnosa u smislu kalendarskog trajanja ,a ne trajanja proporcionalno broju radnih sati.

Kod radnika koji ne rade u punom radnom vremenu svaki sat preko redovnog je prekovremeni. Ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad. Ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad, a ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu. Kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Kod nas je moguće zaposliti i radnika na 10 sati tjedno na način da taj radnik već radi kod drugog poslodavca, a ovdje obavlja dodatne poslove. O tome prvi poslodavac treba znati ili odobriti takav rad, jer to onemogućuje prvog poslodavca u nametanju tom radniku prekovremenog rada i rasporeda rada koji kolidira s rasporedom rada kod drugog poslodavca.

Nepuno radno vrijeme
- ako netko radi 25 sati tjedno, a danas treba ostati duže 5 sati jer je povećan posao, tih 5 sati se plaća kao prekovremeni rad.
- ako tjedan dana unaprijed dobije raspored da ovaj tjedan radi 40 sati, svih 40 sati je redovni rad,
- ako bi u tri mjeseca prosjek sati bio preko 25 sati tjedno, radilo bi se o prekovremenom radu.
- kod radnika koji rade u nepunom radnom vremenu treba paziti na to da oni mogu odbiti raditi prekovremeno i u rasporedu koji kolidira s rasporedom rada koji oni imaju kod drugih poslodavaca.

Obično se ovo koristi za slučaj da netko ima uredski posao od 8 do 16, a od 18 do 20 vozi taksi ili 10 sati tijekom vikenda pomaže u restoranu. Ovakav način rada se kod nas nije prepoznao, dok je u Njemačkoj on uobičajen i naziva se mini job. U Njemačkoj sve što radnik zaradi u mini jobu nije oporezivo ako je iznos koji zaradi u brutu manji od 500 eura mjesečno, dok je kod nas takav rad oslobođen plaćanja doprinosa na plaću ali ne i poreza i mirovinskog doprinosa.

Svrha ovakvog uređenja radnog vremena je postići da se radnici imaju dovoljno vremena – tjedan dana, pripremiti za rad i organizirati svoje druge obveze tako da mogu raditi kako to poslodavac odredi. Ako dođe do izvanrednog događaja i treba radne snage, taj se rad zove prekovremeni rad, i radnik ne može odbiti raditi prekovremeno, i za takav rad je plaćen više. Sve što je najavljeno u kraćem razdoblju od tjedan dana je prekovremeni rad.

Zahtjev sindikata u Europi je da se raspored rada najavljuje kako bi radnici imali i nekakvu fleksibilnost u korištenju radnog i slobodnog vremena, ali se kod nas zbog mentaliteta poslodavaca da se radnika treba držati pod nadzorom strogim radnim vremenom i da se posao može odviti samo ako postoji disciplina, taj aspekt fleksibilnosti ne koristi. Na primjer, ako radnici žele raditi 10 sati svaki dan od petka do četvrtka, a petkom ne raditi, to se kod nas uporno sprječava u provedbi.


Komentari članka

Vezani članci

Trilema hrvatskog radnika: more, kontinent ili inozemstvo?

14.01.2020.

U siječnju, tradicionalno, jadranski poslodavci kreću u intenzivnu potragu za sezonskom radnom snagom. Našoj najvećoj turističkoj kompaniji prva postaja je Bjelovarsko-bilogorska županija, poznata po školovanju kvalitetnog turističkog i ugostiteljskog kad

Alen Baščevan: Cilj Suvenir Arbora nije profit, već integracija osoba s invaliditetom

09.01.2020.

Ustanova Suvenir Arbor duže od 40 godina uspješno zapošljava osobe s invaliditetom u proizvodnji proizvoda od drva

Privatni su poslodavci, uz dva milijuna kuna poticaja, zaposlili 63 Osječanina

23.12.2019.

Dvadeset sedam u prvom krugu i 36 novozaposlenih u drugom krugu izravan su rezultat mjere pomoći Grada Osijeka usmjerene na mikro, mala i srednja poduzeća - na trgovačka društva i obrte, koji imaju sjedište na području Osijeka, a za poticanje zapošljavanj

Ovo će biti 10 najtraženijih vještina 2020. godine

25.11.2019.

Uz veliku potražnju za radnicima s naprednim tehnološkim vještinama, mnoge kompanije ulažu više resursa u regrutiranje, zapošljavanje i njegovanje pravih talenata kako bi ih se zadržalo u globalnoj konkurenciji.

Evo kako u Hrvatskoj možete najbrže do posla

18.11.2019.

'Svježa' statistika dokazuje da viši stupanj naobrazbe znači brži odlazak s burze.

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg