Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2020

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Na imanju Šime Škaulja podignut jedinstveni vinograd, plod suradnje s Portugalom

Usprkos teškim vremenima, pandemiji i izolaciji, na Nadinskom blatu u tišini je na imanju Šime Škaulja posađen novi vinograd. Ne običan nego prvi takav ne samo u Ravnim kotarima i Dalmaciji nego izvan granica Hrvatske. Jedinstven u Europi, a možda i jedini takav u svijetu.

“Da, možda se može i tako reći”, kaže prof.dr.sc. Edi Maletić, jedan od glavnih “krivaca” za ovaj veliki introdukcijski pokus. Posađeno je čak 12 sorata i to 6 portugalskih, 5 španjolsko/francuskih te domaća sorta Grk, koji bi prema njegovim očekivanjima mogao biti otkriće za Sjevernu Dalmaciju.

Uglavnom, u kvalitetnu i dobro pripremljenu zemlju, na površini od 1,5 hektara “ubodeno” je ukupno 4.200 loza. Za pet godina, koliko je zamišljeno da projekt traje, u planu je od svake sorte proizvesti i vino.

“Očekujem da će neka od njih biti vrhunska”, kaže profesor koji je ujedno i voditelj ovog zanimljivog projekta.

Sporazum u Alenqveru
Priča je počela prije tri godine, a inicijativa je došla iz portugalskog Veleposlanstva u Zagrebu. Poznavajući hrvatsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva, a kako i njihova regija Alenquer želi ulagati u autohtone sorte vinove loze i vina, iskazali su želju za suradnjom.

“Na preporuku mog kolege Josea Firasa Diasa s kojim sam sudjelovao u više europskih projekata, kontaktirali su me da predložim neku regiju u Hrvatskoj s kojom bi Portugalci potpisali sporazum o suradnji”, podsjeća prof. Maletić.

Odmah je zbog sličnih klimatoloških uvjeta predložio Zadarsku županiju, Potom je izbor sužen na Benkovac i benkovačko područje, zapravo na vinogradarski najvitalniji dio Ravnih kotara. Nekako u to vrijeme, u proljeće 2017. godine, bili su lokalni izbori i za gradonačelnika grada Benkovca izabran je Tomislav Bulić. Ideja mu se “od prve” dopala pa je sa svojim suradnicima i profesorom Maletićem krajem lipnja odmah “sjeo na avion” i pravac Portugal. U gradu Alenqer, središtu istoimene pokrajine, dočekali su ih otvorenih ruku. Prijateljski.

“Sve je bilo na visini. Naš i njihov veleposlanik, zastave… Ozračje samo takvo”, prisjeća se potpisivanja Sporazuma o suradnji na očuvanju, razvoju i promicanju autohtonih sorata vinove loze i njihovih vina. S naše strane predstavnici Grada Benkovca na čelu sa gradonačelnikom Tomislavom Bulićem, a u ime Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Edi Maletić.

Uz predstavnike vlasti grada i regije Alenquer s portugalske strane potpisnici su još i Nacionalni institut za agrarne i veterinarske znanosti (INIAV) iz Oeirasa te njihova najpoznatija vinarija Adega Cooperativa da Labrugeira iz Alenquera.

Ciljevi zajedničkog projekta
Sporazum je, kaže Maletić, potpisan s ciljem razvoja i provedbe projekata za proučavanje organoleptičkih, enoloških i mikrobioloških svojstava vina proizvedenih od autohtonih sorata vinove loze čime bi se omogućilo i proširenje tržišta vina proizvodnjom iz ovih dviju regija. Time bi se, dodaje, potaknuo njihov plasman, što je jako važno za ove dvije regije, u kojima je vinogradarstvo i vinarstvo važna gospodarska grana.

Također, jedan od ciljeva usmjeren je na širenje tržišta na obje zemlje kao i osnaživanje i podupiranje znanstvenih te drugih aktivnosti povezanih sa starim sortama vinove loze, ali i rad na njihovoj promociji i kako ih postaviti kao glavne sorte u našim područjima.

Osim toga, pojašnjava dalje, obje strane razvijale bi zajedničke stručne aktivnosti vezane uz izbor sorti vinove loze, proučavanje njihovih agronomsko-enoloških obilježja, procjenu potencijalnog prihvaćanja tržišta ili drugih čimbenika vrednovanja koji se mogu identificirati i koji mogu podržati razvoj ovog sporazuma.

Razmjena sadnog materijala
“Ugošćeni smo vrhunski”, kaže Maletić. Među ostalim i u hacijendi jednog uglednog domaćina, proveli se izvrsno, pogledali što oni rade s tim svojim sortama, kušali njihove delicije i vina pa, pomislio je profesor, hajde kad smo već potpisali sporazum, idemo odmah napraviti nešto konkretno. “Predložio sam Portugalcima da razmijenimo šest sorata sa svake strane, po tri crne i tri bijele”, otkriva.

S portugalske strane ponudili su njihove crne sorte sorte Touriga nacional, Touriga franca, Vinhao (Souzao), a od bijelih Vital, Fernao Pire i Arinto. S naše strane prof. Maletić je ponudio Plavac, Plavinu i Svrdlovinu od crnih te Maraštinu, Pošip i Vugavu od bijelih sorti. Tijekom uzvratnog susreta preklani u Benkovcu to je i potvrđeno, a dogovorene su i druge konkretne aktivnosti. Jedna od prvih je rad na autohtonim sortama ovih regija, odnosno razmjena sadnog materijala između dviju zemalja/regija, a sve pod nadzorom Agronomskog fakulteta i INIAV-a.

Dogovorena je i veća količina materijala - 2.800 komada ukupno svaka strana. “Razlog puno većoj količini od ranije predložene je mogućnost relevantnije evaluacije zbog vinifikacije veće količine grožđa (200-400 trsova svake sorte osigurava 200-500 litara vina)”, pojasnio je.

Francusko-španjolske sorte i Grk
“Pupove koji su nam došli dao sam u Fragrariju, našu rasadničku firmu i oni su proizveli sadnice”, kaže i dodaje: “Kad smo već dobili tih šest sorti palo mi je na pamet da ne bi bilo loše još malo pojačati sortiment”.

Ima puno sorti za koje on zna da dolaze iz sličnih klimatskih uvjeta kao što su kod nas u Ravnim kotarima. Uostalom prije koji 60, 70 godina njegovi su prethodnici to napravili sa Cabernetom, Merlotom, Grenachom i Syrachom. “Evo danas se dičimo i osvajamo medalje. Onda sam izabrao još pet sorti što francuskih, što španjolskih koje dobro poznajem. Budući da imam dobru suradnju s jednim njemačkim rasadnikom tamo smo naručili materijal. Došlo je po 200 komada svake od tih pet sorti."

Riječ je, tvrdi Maletić, o svjetski poznatim sortama koje daju vrhunska vina. “Probao sam ih i stvarno su fenomenalna. Zauzvrat sam poslao 400 komada Grka. Grk je meni od svih južnodalmatinskih sorti što imamo u sveučilišnom kolekcijskom nasadu na Baštici daleko najbolji”. Uspio je nagovoriti Tomislava Glavića i on ga je posadio u svom vinogradu, a evo sada i Šimu Škaulja.

“Šime je dobio najbolji mogući materijal, prve klonove koje smo proizveli. Čisti, bezvirusni i direktno testirani materijal. Idealno za matični vinograd koji bi proizvodio sadnice Grka za cijelu Dalmaciju."

Sadnja bez “šušura”
Velika je stvar, kaže Maletić, da se upravo Škaulj i njegov OPG uključio u ovaj projekt kao suradnik. Ima kvalitetnu zemlju, potrebne strojeve, znanje i iskustvo u sadnji i uzdržavanju vinograda.

Eksperimentalni vinograd ovih šest portugalskih, pet novih španjolskih i francuskih te naš Grk - ukupno 12 sorti u vinogradu kod Škaulja! To je jedan fenomenalan introdukcijski pokus, opetuje. Žao mu je, kaže, što se sadnja morala obaviti sada, u vrijeme pandemije, pa se iz razumljivih razloga odustalo od “šušura”. Bilo je logično da prve loze posade župan Božidar Longin, županijski pročelnik Daniel Segarić i gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić. Planiralo je da sadnji nazoče i vinogradari, vinogradarski stručnjaci kao predstavnici zadarskog i zagrebačkog Sveučilišta.

Šteta, jer sadnja jednog ovakvog vinograda je izuzetno vrijedna stvar, važan događaj.

U planu i otvaranje muzeja vina
Da nije pandemije koronavirusa vjerojatno bi već predstavnici Zadarske županije, Grada Benkovca i Agronomskog fakulteta u Zagrebu potpisali Sporazum o provedbi projekta i suradnji na očuvanju, razvijanju i promicanju autohtonih sorata vinove loze njihovih vina između regije Allenqver - Portugal i Ravnih kotare - Hrvatska.

“Ako se osiguraju uvjeti, ponajprije financijska sredstva uz sve ostalo, u planu je podići i tzv. banke gena, male kolekcijske vinograde sa starim sortama, koje bi poslužile i kao matični nasadi rijetkih sorata. U planu je i otvaranju kuće ili muzeja vina u Zadarskoj županiji, po uzoru na Alenquer. Naravno, ako se osiguraju za to potrebni uvjeti, ponajprije prostor i financijska sredstva”, kaže naš sugovornik, voditelj ovog projekta.

Uspjeh obitelji Šime Škaulja
“Prilično sam siguran da će za jedno sedam, osam godina kad ove sorte budu dale prva vina, ravnokotarska i zadarska vinarska scene biti znatno bogatija od današnje”. Siguran je, dodaje Maletić, da će neke od ovih sorata pojačati sortiment koji sada imamo. Pored naše Plavine i Babića, tu su još francuske sorte Grenach, Caberner sauvignon, Merlot, Syrach.


Komentari članka

Vezani članci

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

22.05.2020.

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i

Mario Jurišić: Moramo se okrenuti domaćoj proizvodnji hrane i vina

22.05.2020.

Suočeni s globalnom pandemijom koja je brojne vinare dovela u nezavidan položaj, odlučili su pokušati ponuditi ljudima nešto drugačije. Tako su Kos - Jurišići krenuli prvi s piknikom u vinogradu.

Peti najbolji cabernet sauvignon na svijetu dolazi iz Hrvatske, iz Vinarije Poletti!

14.05.2020.

Vinarija Poletti kod Višnjana je prošle godine na ocjenjivanju vina u Njemačkoj 'Par Wine International' dobila zlatnu medalju za malvaziju Classic iz 2016. godine, a ove na 'The Global Cabernet Sauvignon Masters' osvojila peto mjesto na svijetu za vino i

Vinari imaju problem plasiranja vina na tržište

04.05.2020.

Problema s plasmanom svojih vina u trenutačnoj situaciji ima i bivši nogometni reprezentativac Dario Krešić koji je 2006. godine otvorio vinariju u Šarengradu.

Pandemiji usprkos udahnuli život gotovo 100.000 biljaka u Erdutskim vinogradima

24.04.2020.

Već sutra trebala bi završiti sadnja čak 98.000 sadnica na 18 hektara površine. Riječ je o prvoj etapi modernizacije nakon koje slijedi zanavljanje još 45 hektara, kaže nam Pero Grgić, član uprave tvrtke Erdutski vinogradi.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija