Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2011

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi, kako doznajemo od Darka Horvata, ravnatelja Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, početi raditi možda već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

Prema njegovim riječima, to je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarska županija im je potvrdila da je to projekt od njihova posebnog interesa. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tam projektu dobro surađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi tvrtka Jadran lux. Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri milijuna eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 milijuna eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u Češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sustava, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000. »Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zajamčene otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sustava, a postupno je padala i cijena njihove gradnje«, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj.

To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sustav zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. »Zato je Češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produljilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija«, kaže Kuhta. I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zajamčeni otkup sve proizvedene struje po dosta višim cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata. Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87.

Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih suglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije. »Tome će, uza zajamčene subvencionirane otkupne cijene struje i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonjeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, regionalnih agencija i drugih izvora«, napominje Igor Raguzin iz Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a Horvat očekuje da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego ukupno do sada.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.

Koliko je velik interes za ulaganje u fotonaponske sustave, kao i ostale obnovljive izvore energije, pokazao je i golem interes za seminar »Mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije - fotonaponski sustavi«, koji je u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva organizirala tvrtka Energetika marketing, izdavač specijaliziranog časopisa za energetiku - Ege. Naime, na seminaru se okupilo više stotina stručnjaka te sadašnjih i zainteresiranih investitora iz Hrvatske, ali i inozemstva. O tome su govorili vodeći znanstvenici i stručnjaci s nekoliko visokoškolskih ustanova i instituta, nadležnih državnih tijela i stručnih udruga, a predstavljeni su i najuspješniji primjeri iz prakse, kao i koristi od takvih ulaganja. Tako je Ljubomir Majdanžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju, istaknuo da bi samo veće korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne i toplinske energije moglo u idućih sedam-osam godina otvoriti oko 6000 radnih mjesta, dok je Igor Raguzin iz Ministarstva kazao da bi prema okvirnim procjenama obnovljivi izvori energije do 2020. u cijelom gospodarstvu mogli otvoriti čak 60.000 do 80.000 radnih mjesta.


Komentari članka

Vezani članci

Bill Gates uložio dvije milijarde dolara u 160 energetskih startupa

28.06.2024.

Jedan od najvećih investitora na području energetike, Bill Gates, još od 2015. godine prikuplja vrtoglave svote novca putem svoje tvrtke Breakthrough Energy. Od tada je tvrtka, prije svega osmišljena kao mjesto za priljev investicija namijenjenih poboljša

Instaliranje solara u zadnje dvije godine bilježi strelovit rast; poduzetnici predvode, kućanstva kasne

18.06.2024.

Vođenje elektroenergetskog sustava suočeno je s izazovima s obzirom na promjenu paradigme njegova funkcioniranja, to jest činjenicu da su potrošači postali i proizvođači električne energije, istaknuto je u ponedjeljak na HAZU-ovom okruglom stolu, gdje se

Najveća solarna farma na svijetu može napajati cijelu zemlju

07.06.2024.

Nova kineska solarna elektrana ima godišnji kapacitet veći od 6 milijardi kilovat sati, dovoljno da strujom opskrbljuje manju državu

Kuje se plan o gigantskoj plutajućoj elektrani na ribnjaku Končanica u ekološki zaštićenom području

24.04.2024.

Zagrebačka tvrtka Energovizija, čiji je najveći pojedinačni dioničar Kamilo Vrana, a jedan od direktora Ivan Šimić, ekspresno je ishodila energetsko odobrenje za prvu plutajuću elektranu u Hrvatskoj snage čak 400 megavata, koju planira postaviti na ribnja

Sprema se izgradnja novog bloka nuklearke Krško. Pitali smo HEP kako napreduju razgovori sa Slovencima

04.04.2024.

Nakon što je predsjednik Uprave HEP-a Vice Oršulić iznenadio i domaću i slovensku javnost nedavnom izjavom na konferenciji u Zagrebu da HEP razmišlja o sudjelovanju u izgradnji novog bloka nuklearke u Krškom, te najavio i sastanak o tome, na upit FORBES H

Tag cloud

  1. 2618 članka imaju tag turizam
  2. 2474 članka imaju tag hrvatska
  3. 1598 članka imaju tag svijet
  4. 1268 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1869 članka imaju tag financije
  6. 1578 članka imaju tag izvoz
  7. 1438 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1306 članka imaju tag ict
  9. 1257 članka imaju tag trgovina
  10. 1142 članka imaju tag investicije
  11. 1183 članka imaju tag industrija
  12. 1027 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 837 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1138 članka imaju tag EU
  15. 988 članka imaju tag menadžment
  16. 574 članka imaju tag opg
  17. 745 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 674 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 373 članka imaju tag potpore
  23. 612 članka imaju tag tehnologija
  24. 494 članka imaju tag eu fondovi
  25. 472 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 492 članka imaju tag porezi
  27. 461 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 478 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 534 članka imaju tag krediti
  30. 506 članka imaju tag obrazovanje
  31. 409 članka imaju tag osijek
  32. 429 članka imaju tag energetika
  33. 402 članka imaju tag start up
  34. 484 članka imaju tag dzs
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 338 članka imaju tag agrokor
  40. 440 članka imaju tag banke