Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2018

Na tržnicama se godišnje ostvari do četiri milijarde kuna prometa

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Suzana ŽUPAN  

Na tržnicama se godišnje ostvari do četiri milijarde kuna prometa

Dok su u zapadnoeuropskim zemljama (u pravilu) tržnice posustale pred globalnim trendovima suvremenog trgovanja, kao što su trgovački centri, u nas su one zadržale mjesto i ulogu kao najkraći lanac ponude i potražnje hrane ruralne i urbane Hrvatske.Stranci iz zemalja koje su izgubile njihovu tradiciju kažu kako nismo ni svjesni kakvo smo vrijedno blago sačuvali. A sačuvati tržnicu znači sačuvati domaću, lokalnu proizvodnju hrane, sezonalnost voća i povrća koju su veletrgovine potpuno poremetile, najbrži je to put od branja do prodaje.
Prema podacima Udruge hrvatskih tržnica (UHT) u RH je stotinjak tržnica, što je za naše potrebe dovoljno. Rade svakodnevno, 2-3 puta ili jednom tjedno ili se to povezuje s nekim tradicionalnim sajamskim danom.
U UHT-u, u čijem je članstvu 36 tržnica i pokrivaju potrebe dva milijuna stanovnika, upravo uz sajmenu tradiciju, sajmene dane i povezuju nastanak tržnica u nas.
- Sajmeni dani s vremenom su odlukama gradskih vlasti pretvarani u tržne dane, a potom su nastajale tržnice koje su u RH u sto godina doživjele znatan infrastrukturni skok - kaže stručni tajnik UHT-a Miljenko Ernoić. Pokrivenost Hrvatske tržnicama je dobra, ocjenjuje, no dobru umreženost ne prati i adekvatna iskorištenost.
- To je mnogo veći kanal izravne prodaje domaće hrane nego što možemo pretpostaviti. Imate li tržnicu sa svom infrastrukturom, a ona se koristi samo pokoji dan tjedno, onda je to slaba iskorištenost - kaže Ernoić, zauzimajući se za masovnije korištenje ponude hrane "trbuha grada", misleći pritom na velike potrošače kao što su bolnice, starački domovi, škole… U nas su tržnice uglavnom u vlasništvu lokalne samouprave, 10 % ih je u koncesiji, a samo je jedna, u Zagrebu, privatna. I u Đakovu Gradskom tržnicom u ime Grada upravlja njegov komunalac Univerzal. Među najstarijim je članicama UHT-a. - To znači imati na vrijeme sve bitne informacije iz branše, ali i pouzdanog partnera s kojim rješavamo probleme, zahvaljujući tehničkoj i pravnoj podršci. Nismo sami, nego u svemu zajedno. Sve se članice UHT-a međusobno podržavaju i dijele i probleme i uspjehe - navodi voditeljica Univerzalove PJ Tržnica Ivanka Vargić.
Referirajući se upravo na nedavni sastanak Vijeća UHT-a u Đakovu, kaže da je jedan od planova za poslovnu 2019. istaknuta modernizacija i opremanje naših tržnicâ kao mjesta izravne prodaje lokalne hrane i to sredstvima EU-a, a što bi bio novi veliki uspjeh.
– Nakon isteka koncesije Grad Rijeka zatražio je povrat tržnice sebi, držeći ju bitnom komunalnom uslugom, što tržnice i jesu, a stratešku važnost potvrdile su i u ratu - kaže Ernoić. Strateški su bitne i za OPG-ove, njihovu proizvodnju i mogućnost plasmana njihove proizvodnje hrane. Stoga je UHT prije 11 godina pokrenuo projekt Seljačke tržnice, certificiranja OPG-ova što prodaju na njima, a u što je dosad ušlo 16 gradova i oko 650 OPG-ova. Uz promociju, marketing… za sudionike, projekt prati i vizualni identitet koji stječu njegovi dionici – oznaka “Proizvodi hrvatskog seljaka”.- Time se odmah zna da su oni izravni proizvođači hrane koju prodaju na tržnici. Time se daje i dodatna vrijednost, prepoznatljivost tim proizvođačima hrane - dodaje Ernoić.
- I Đakovo je jedan od gradova koji ovim projektom svake godine lokalnim OPG-ovima dodjeljuje certifikate iza kojih stoji potvrda i jamstvo kvalitete. Na Gradskoj su tržnici u ovoj sezoni svakoga tjedna 53 domaća proizvođača, nudeći hranu iz vlastitog uzgoja, dobro prepoznate od kupaca - kaže Vargić.
– Certifikat je jedinstven za cijelu RH, zaštitili smo jedinstvenu oznaku ‘Proizvodi hrvatskog seljaka‘, jer od tržnice nema bolje i izravnije ponude u gradu za proizvode malih OPG-ova - dodaje Ernoić. Certificirani OPG na đakovačkoj Tržnici je i onaj Blaženke Škorvage, čija su osnovna zamjerka slučajevi prodavača koji kupe tuđu robu i prodaju "pod svoju".
– Nama, istinskim proizvođačima, ruše ugled - negoduje Škorvaga. To je i najčešća pritužba kupaca Savjetovalištu za potrošače u Osijeku.
– Uglavnom nema pritužbi potrošača na tržnice, jedino znaju sumnjati u neke proizvođače da ponuđena roba nije njihova, iz vlastitog uzgoja, nego kupljena u trgovačkom centru, a što je zavaravajuća poslovna praksa. No, generalni je stav da naši građani više vjeruju prodavačima na tržnici nego centrima - kaže pravna savjetnica u Savjetovalištu Dunja Mak. UHT ulaže napore da nadležna ministarstva tržnicama daju adekvatnu pozornost i mjesto jer su, kako kaže Ernoić, čvorišta domaće, lokalne hrane. U međuvremenu, RH je preživjela pravi cunami otvaranja trgovačkih lanaca koji su tržnicama oduzeli velik dio kolača.
– Tu gradovi pa ni država nisu imali jasnu politiku. Jedna Austrija odredila im je broj po broju stanovnika. No nekako smo im se uspjeli othrvati, dio kupaca vratio se tržnici, sezonskoj i poznatoj robi, ali sada je neko razdoblje koje nije razvojno - ocjenjuje Ernoić i dodaje da se na tržnicama godišnje ostvaruje 3-4 milijarde kuna prometa, a ostvaruje ga u širem smislu oko 60.000 osoba.
- To je lijepo poduzeće. Zapravo, naše tržnice najveći su, disperzirani trgovački lanac - zaključuje Ernoić. UHT će, najavljuje, ministarstvima gospodarstva i poljoprivrede predložiti da se napravi jedinstveni zakon o tržnicama na malo i program njihove obnove.

Poljska u tržnice uložila čak 54 milijuna eura
- Druge zemlje, pogotovo zapadnoeuropske, bitno su izgubile identitet središta grada u smislu tržnica. Strani novinari u nas su bili osupnuti time da postoji takva infrastruktura tržnica kao što je naša – klupe, natkriveni dio, skladište, sanitarni čvorovi. Jer, kod njih su tržnice određenih dana u tjednu, i to na središnjem trgu koji nema ulogu tržnice, nego tada samo tu postave klupe. No, Poljska je svijetao primjer; ona je ulaskom u EU napravila projekt modernizacije i obnove tržnica kao izravnog mjesta prodaje lokalne hrane, uložila 54 milijuna eura i obnovila 200 postojećih te sagradila 80-ak novih tržnica, prepoznavši potrebe malog seljaka - kaže Miljenko Ernoić.


Komentari članka

Vezani članci

Pevec zaposlenicima podiže minimalac i otvara novi prodajni centar na 5.000 kvadrata

19.03.2019.

Po riječima ministra državne imovine Gorana Marića, lijepa je vijest da će tvrtka Pevec u Vinkovcima graditi novi prodajni centar i zaposliti nove radnike kojima će biti ponuđena minimalna plaća od 5.000 kuna, kao da se potpisom ugovora o kupoprodaji s Pe

dm ima filozofiju koju provodi od prvog dana, a plaće radnicima iznose i više od 9300 kuna mjesečno

19.03.2019.

Nadam se da će naš primjer naknade za zaposlenike koji postaju roditelji slijediti i druge tvrtke te da će statistika pokazati učinkovitost ove mjere.

Stvaranje tržišnog lidera na Jadranskoj obali: Studenac preuzima Istarske supermarkete

15.03.2019.

S ciljem stvaranja tržišnog lidera na Jadranskoj obali, jedan od vodećih maloprodajnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj Studenac preuzima Istarske supermarkete.

Konzum diže plaće svojim zaposlenicima. Svaki mjesec dobivat će lijep dodatak

27.02.2019.

Konzum je uz podršku Sindikata trgovine Hrvatske od 1. siječnja ove godine povećao primanja zaposlenicima u neto iznosu od 350 kuna. Povećanje primanja odnosi se na zaposlenike kojima se plaća obračunava temeljem koeficijenta, a isplaćivat će se trajno, k

Brojke ne lažu: Niži PDV na hranu nije doveo do pada cijena. Dapače!

26.02.2019.

Inflacija je u siječnju osjetno usporila, ali za pad potrošačkih cijena nisu bila zaslužna najavljena pojeftinjenja namirnica s nižim PDV-om, već niže cijene goriva i odjeće

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija