Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Stu 2016

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: hina  

Najbrži rast BDP-a u posljednjih osam godina: zbog potrošnje i turizma ubrzao na tri posto?

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, kao i rekordnoj turističkoj sezoni, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo oko 3 posto, najbrže u posljednjih osam godina.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,5 do 3,3 posto.

Bit će to već osmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,8 posto na godišnjoj razini.

Rast od 2,9 posto bio bi najbrži još od drugog kvartala 2008. godine, kada je BDP porastao po istoj toj stopi.

Snažan rast potrošnje i turizma

Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

"Najznačajniji generator rasta trebala bi biti osobna potrošnja, s obzirom na njezin udio u BDP-u te snažne stope rasta prometa u maloprodaji tijekom ljetnih mjeseci", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 25 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u trećem tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu plaća. Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u rujnu 5.624 kune, što je realno 2,3 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, navode analitičari Raiffeisenbank (RBA) u osvrtu na nedavno izvješće DZS-a.

Jačanje potrošnje zahvaljuje se i deflaciji te niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.

"Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima na tržištu rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja", poručuje jedan od makroekonomista i ističe rekordne rezultate turističke sezone.

U prvih devet mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 74,6 milijuna noćenja, ili 8,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma mogli bi ove godine premašiti rekordnih 8 milijardi eura, navodi jedan od makroekonomista i poručuje kako bi "snažan rast turističkih prihoda iz inozemstva trebao rezultirati i pozitivnijim doprinosom neto izvoza na kretanje BDP-a, unatoč rastu robnog uvoza".

Rast industrijske proizvodnje usporio

Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u trećem tromjesečju porasla oko 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija porasla 3,5 posto, no proizvodnja neprestano raste već 20 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.

"Treći kvartal trebao bi biti obilježen znatnim porastom izvoza usluga, ali se s druge strane bilježi postupno usporavanje rasta industrijske proizvodnje", navodi jedan od makroekonomista.

Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP.

Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih devet mjeseci 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 66 milijardi kuna.

To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 2,5 posto, na 108 milijardi kuna.

Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 42 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego u istom razdoblju lani.

"Doprinos neto inozemne potražnje u trećem tromjesečju ipak bi trebao biti pozitivan, zahvaljujući prvenstveno rastu izvoza usluga, ali i nastavku rasta izvoza roba", navodi se u anketi Hine.

Nastavak rasta investicija

Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 6,3 posto na godišnjoj razini, peti kvartal zaredom.

"Investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Povećane procjene za 2016.

Zahvaljujući dobrim pokazateljima u prvih devet mjeseci ove godine, gotovo svi makroekonomisti povećali su procjene rasta gospodarstva u cijeloj 2016.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista u ovoj godini u prosjeku očekuju rast BDP-a za 2,6 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,1 posto.

Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,5 do 2,8 posto.

I Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je nedavno procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje, pak, rast gospodarstva za 2,6 posto, dok je prije prognozirao 1,9 posto.

I Europska komisija procjenjuje da će rast BDP-a iznositi 2,6 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje, pak, da će hrvatski BDP ove godine porasti za 1,9 posto, a Europska banka za obnovu i razvoj EBRD) za 2,3 posto.

U rebalansu proračuna Vlada je, pak, ovih dana povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2 na 2,6 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Mirovinci imaju šest milijardi kuna keša, pripremaju se za novu državnu obveznicu

25.04.2018.

U inozemstvu domaći OMF-ovi uložili su 11,6 milijardi kuna, najviše u stranim dionicama (ukupno 5,4 milijarde), a nešto manje u inozemnim fondovima (ukupno 5,29 milijardi kuna.

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

23.04.2018.

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanj

Prodaja automobila raste, a Hrvati sve manje kupuju

17.04.2018.

No, kad se zagrebe ispod površine i golih brojki, pokazuje se da vrijedi ona kako statistika otkriva mnogo, ali skriva najvažnije detalje. Puna istina je, naime, da prodaja raste, ali je privatnih kupaca sve manje

GOSPODARSKI RAST KINE VEĆI OD OČEKIVANJA 'Potrošnja raste zbog sve većih plaća u urbanim područjima'

17.04.2018.

Kinesko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju ove godine 6,8 posto na godišnjoj razini, isto kao i u prethodnim kvartalima, što se zahvaljuje snažnom rastu potrošnje i investicija.

Novi Zeland je prije 40 godina izgledao kao Hrvatska, a onda su smanjili javni sektor i poreze

16.04.2018.

Prvo je trebalo utvrditi što točno dobivaju za novac koji troše. Kako bi znali na što točno troše javni novac, uveli su pravila da razne državne agencije novac ne dobivaju tek tako jer, eto, moraju postojati i imati svoj proračun, već je vlada s njima skl

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1486 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 368 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 227 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 294 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija