Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Pro 2017

Najjači u Dalmaciji: Tomislav Mamić spreman za spektakularni poslovni pothvat

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Najjači u Dalmaciji: Tomislav Mamić spreman za spektakularni poslovni pothvat

Tomislav Mamić je najveći privatni poslodavac u Dalmaciji. U trgovačkoj branši godinama bilježi odlične rezultate, koje je prepoznala i Hrvatska gospodarska komora i nagradila ga nedavno priznanjem za najuspješniju tvrtku u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Već ste neko vrijeme najveći poslodavac u Dalmaciji. Vaša je kompanija rasla step by step, nije bilo rizičnih akvizicija, niste ni puno lutali izvan branše, što znači da dobro dugoročno planirate. Gdje vidite “Tommy” u idućih pet godina?
- Moja poslovna filozofija proizlazi iz mog načina i pristupa životu. Uvijek sam nastojao, kako poslovno tako i privatno, živjeti i trošiti u skladu s mogućnostima. Sklon sam jednom konzervativnijem modelu rada što pretpostavlja određenu stabilnost i sigurnost u poslovanju s doziranim rizikom. Takva strategija rasta i razvoja kompanije omogućila nam je značajne iskorake baš u vremenu gospodarske krize i recesije kada smo uspjeli iskoristiti prilike koje su se pojavile na tržištu u smislu akvizicija i preuzimanja pojedinih tvrtki ili njihovih dijelova. "Tommy" i u budućem razdoblju vidim kao lidera u sektoru trgovine na ovim prostorima s namjerom da ojačamo našu tržišnu poziciju na nacionalnoj razini.
“Agrokor” se neminovno nameće kao tema. Njegovom transformacijom, koncern kakav smo poznavali sigurno će nestati, a njegove će se nekadašnje perjanice prodavati. Jeste li zainteresirani za vlasništvo u “Konzumu”, “Ledu”, “Zvijezdi”...?
- Još uvijek je jako teško i nezahvalno prognozirati konačan rasplet u slučaju "Agrokor". Nismo zainteresirani za nikakvo špekulativno ulaganje, ali pratimo razvoj situacije i spremni smo sudjelovati u preuzimanju "Konzuma". Mislim da imamo sve potrebne kapacitete, kadrovske, organizacijske i financijske, da se uključimo bilo samostalno ili kao strateški partner s grupom vjerovnika u preuzimanju "Konzuma".
Kad je na površinu izašla priča o “Agrokoru”, ispalo je da je “Konzum” bio sudbinski ovisan o turističkoj sezoni.
Koliko se u “Tommyju” osjeti to je li turistička žetva bila dobra? Koliko vam rastu prihodi od Uskrsa do prvih dana jeseni, u odnosu na gluho razdoblje godine?
- Mislim da su takve konstatacije pretjerane i neobjektivne kada je "Konzum" u pitanju. Nacionalni trgovački lanac s 30 posto tržišnog udjela ne može i ne smije ovisiti o turističkoj sezoni koja je kod nas još uvijek relativno kratka i ne može pokriti i nadomjestiti loše poslovanje u ostalom dijelu godine. Mi nemamo puno objekata izrazito sezonskog karaktera i ne mogu reći da nam rezultat ovisi o tome, ali dobro dođe kao dodatni bonus na ukupno pozitivno poslovanje.
Kupili ste vilu na Bačvicama, možda i na najboljem položaju u cijelom gradu. Kanite graditi hotel. Znači li to da ćete idućih godina ulagati u turizam i to isključivo na najboljim, ekskluzivnim destinacijama?
- Kao što sam već jednom prilikom rekao, kupnja vile Matić na Bačvicama nije bila planirana, već se jednostavno dogodila u danom trenutku, kada smo procijenili da se radi o iznimno atraktivnoj lokaciji koja u svakom smislu može opravdati ulaganja. Kao dokaz ovoj tvrdnji može poslužiti i podatak da smo nakon preuzimanja vile imali niz ponuda za kupnju iste, ali smo odustali od toga i želimo realizirati planirani projekt do kraja.
Investicije u turizmu nisu i neće biti naša strateška odrednica, ali je moguća daljnja naša aktivnost u tom sektoru. Ponovno su aktualne inicijative oko zabrane rada nedjeljom. Jedni tvrde da rad nedjeljom treba zabraniti, drugi da je bolje dodatno platiti one koji žele raditi? Pretpostavljam da ste vi na strani ovih drugih. Kako se sada vrednuje rad nedjeljom i blagdanima u “Tommyju”?
- Apsolutno podržavam inicijativu za zabranu rada nedjeljom, ali bez ikakvih iznimki i ustupaka prema bilo kome. Priče o dodatnom plaćanju su potpuno deplasirane jer i stari kolektivni ugovor (novi još nije potpisan) u sektoru trgovine predviđa dodatne naknade za rad nedjeljom u iznosu od 35 posto na redovno radno vrijeme, blagdanom od 50 posto, kao i prekovremeni rad s 50 posto koje mi u "Tommyju" u potpunosti poštivamo.
Dakle, to nije i ne može biti tema, jer svi oni koji to sada ne isplaćuju u sukobu su sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Isto tako smatram da bi zabrana rada nedjeljom povećala interes za zapošljavanjem u sektoru trgovine koji je u zadnje vrijeme izrazito deficitaran u pogledu radne snage. Krije li se rješenje u agresivnijem propagiranju online prodaje. Oni koji vele da nemaju vremena radnim danima odlaziti u trgovinu, mogli bi “pazariti” preko interneta?
- Nemojte se ljutiti, ali te konstatacije su obične gluposti. Uobičajeno radno vrijeme trgovina je 07-21 sat što bi značilo da pojedinci rade 14 sati dnevno 6 dana u tjednu. Iskreno govoreći nisam čuo i ne znam za takve osobe, a ako postoje, neka se slobodno jave i "Tommy" će im osigurati isporuke i dostave u vremenu koje im odgovara.
Online prodaja nije ništa novo i radi se o uhodanom prodajnom kanalu koji bi mogao dobiti na značaju u slučaju donošenja zakona o zabrani rada nedjeljom. Mladi bježe na Zapad. Hrvatsku odjednom počinje mučiti nedostatak adekvatne radne snage.
Znači li to da ćete i vi iz trgovačke branše morati plaćati više svoje radnike; jer i cijena rada je ovisna o ponudi i potražnji, a svjedoci smo da ljudi odlaze u velikom broju?
- Nažalost bojim se da migracije mladih ljudi o kojima govorite nisu isključivo ekonomskog karaktera, već su rezultat ukupnog stanja društva u kojem mladi ljudi ne vide perspektivu i mogućnost osiguranja egzistencije za sebe i svoju obitelj. Kada govorimo o visini plaće ne možemo govoriti samo o apsolutnim iznosima jer to u većini slučajeva ne prezentira objektivno stanje stvari. Čest je slučaj, ne govoreći samo o sektoru trgovine, da je u nekoj, na prvi pogled većoj plaći, sadržano niz zloporaba i nepravilnosti u vidu obračuna radnog vremena i drugih naknada na koje zaposlenici imaju pravo.
Mi u "Tommyju" smo u tom smislu potpuno transparentni i usklađeni sa zakonskom regulativom i mislim da smo na najvišoj razini. Isto tako u primjeni imamo i pravilnik o nagrađivanju, a plaće su samo u ovoj godini rasle između 15 i 25 posto kada govorimo o djelatnicima u trgovini. Razgovarao sam s vlasnicima mnogih malih OPG-ova na terenu. Vrlo su zadovoljni rokovima u kojima im plaćate robu. Ponašate li se na isti način i prema drugim dobavljačima?
- Žao mi je i volio bih da ste razgovarali sa svim našim partnerima i dobavljačima, kako stranim tako i domaćim, te se sami uvjerili u stanje stvari. Pitanje plaćanja nije stvar izbora nego je standard koji je kod nas nametnut i odnosi se na sve dobavljače, izvođače, davatelje usluga i financijske institucije, te smo u tom smislu u kategoriji idealnog i poželjnog partnera.
S druge strane, nama je cilj da imamo kvalitetnog i zadovoljnog partnera pa tako s mnogima imamo dugogodišnju poslovnu suradnju, a nekima smo i pomogli kad su zapali u teškoće. Na koji način uopće domaći trgovci mogu konkurirati stranim trgovačkim lancima koji su prisutni u Hrvatskoj? Pokušalo se kroz “NTL”, bilo je puno inicijativa, no na kraju se sve svede na to da ljudi gledaju gdje im je što jeftinije a ne tko im nudi kvalitetniju robu?
- Na slobodnom tržištu kakvo je i hrvatsko, konkurencija je razumljiva i prihvatljiva. Ona na neki način prisiljava i motivira sve dionike tržišta da podižu kvalitetu usluga i proizvoda te održavaju konkurentnost cijena. Postoje različite filozofije strategije pojedinih trgovačkih kuća u cilju pridobivanja povjerenja potrošača bez obzira radi li se o stranim ili domaćim.
Naša poslovna politika nastoji ponuditi najbolji omjer cijene i kvalitete uz neupitnu zdravstvenu ispravnost proizvoda. Strateški smo orijentirani na domaću proizvodnju, a s nekima smo i vlasnički povezani i tu vidimo i smatramo da imamo niz prednosti u odnosu na konkurenciju. Svojedobno ste podupirateljima ideja “Našeg Hajduka”, po vrlo pristupačnim uvjetima praktički ustupili dio vlasničkog paketa. Znači li to da se danas-sutra nećete pojaviti kao netko tko je zainteresiran postati većinski vlasnik kluba?
- Dosta puta sam komentirao ovaj slučaj i uvijek ponavljam isto. Od prvog dana smo podržavali ideju i platformu "Našeg Hajduka" i nudili smo suradnju i pomoć u projektu stvaranja, tj. povratka kluba na poziciju koju objektivno zaslužuje, a to je vrh hrvatskog i značajnija uloga u europskom nogometu.
Iskreno se čudim pitanju o pojedincu kao većinskom vlasniku jer sam potpuno siguran da se to nikada neće dogoditi kada je Hajduk u pitanju. Navijači su jasno dali do znanja da to ne žele, a meni osobno, s obzirom na to da nemam nikakvog interesa, to svakako nije potrebno. Dugoročno smo vezani uz Hajduk i zaista uživam u poziciji prijatelja kluba i Udruge "Naš Hajduk".
A KK “Split”? Kako tu stvari stoje? Je li moguće da jednog dana postanete većinskim vlasnikom kluba pa ga vratite na staze stare slave? Ili ne kanite uopće ulagati u sport već samo marketinški podupirati klubove?
- Ne, nikako. Ne postoji interes za preuzimanje KK Split. Pomogli smo i pomažemo u opstanku i konsolidaciji kluba i nadamo se pojavi nekog ozbiljnog sponzora i ulagača koji bi vratio klub na staze stare slave.
Osim toga generalni smo sponzor MNK SPLIT TOMMY koji je također vrlo ozbiljan i zahtjevan projekt. Klub je organiziran i posložen na svim razinama s jakom i brojnom omladinskom školom. Pripremamo i projekt izgradnje nove dvorane tako da je gotovo nemoguće dodatno se angažirati u drugim sportskim društvima.
I na kraju, postoji li mogućnost da jednoga dana u “Tommyju” kupujemo i preko granice, u zemljama bivše Jugoslavije? Ili smatrate da se, što se prodaje tiče, u okruženju neće više ništa bitnije mijenjati i da je tu tržište podijeljeno na duži rok?
- Nikad ne reci nikad, ali za sada smo fokusirani na hrvatsko tržište. Bilo bi neozbiljno izlaziti na druga tržišta dok ne ojačamo i učvrstimo našu poziciju na domaćem, a smatram da imamo izuzetan potencijal i dobru perspektivu u tom smislu. Tržište nikada ne miruje i ne postoje sigurne i čvrste pozicije, a tek nakon raspleta slučaja "Agrokor" i "Konzum" i novog repozicioniranja, ovisno o ishodu, možemo govoriti o nekoj novoj i stabilnijoj podjeli tržišta na duži rok.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonci u BiH lani ostavili više od 140 milijuna kuna

15.01.2018.

Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, odjeće, obuće, opreme za bebe, namještaja, bijele tehnike do građevinskog materijala

Nakon Rijeke i Osijeka nastavlja se val zatvaranja Konzumovih trgovina

05.01.2018.

Građane Rijeke i Osijeka iznenadilo je 'novogodišnje' zatvaranje dvaju velikih Konzumovih prodajnih centara. Što se krije iza ove mjere izvanredne uprave i hoće li biti još sličnih poteza, provjerili smo u Agrokoru

Hrvati za blagdane potrošili više nego što je bilo tko očekivao

03.01.2018.

Blagdanska je potrošnja u prosincu prošle godine dosegnula 13,5 milijardi kuna, milijardu kuna više nego što se očekivalo, a u istraživanju HGK navodi se i da je većina građana na darove potrošila između 100 i 500 kuna

Zbog konkurentnosti domaće trgovine važno je pratiti trendove zemalja u okruženju

27.12.2017.

DANAS POČINJE ZIMSKO SNIŽENJE: U NEKIM TRGOVINAMA POPOUSTI ĆE BITI VEĆI I OD 50 POSTO! I hrvatski trgovci počeli pratiti praksu europskih zemalja...

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

26.12.2017.

Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane dječje su igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana... A da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kre

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija