Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2020

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

Izvor: www.tportal.hr · Autor: V. P. P./Hina  

Napokon pomak u korištenju EU novca: Stigli smo do prosjeka, u rangu smo s Njemačkom i Slovačkom

EU je 2014. godine Hrvatskoj stavila iz zajedničkog proračuna na raspolaganje 10,7 milijardi eura u sklopu kohezijske politike kojom Bruxelles već tri desetljeća nastoji smanjiti razlike između siromašnih i bogatih regija unutar EU-a. Tom iznosu je dodano 1,9 milijardi eura iz hrvatskog proračuna budući da se razvojni projekti financiraju zajednički.

Od tih ukupno 12,6 milijardi eura ugovorena je isplata 9,8 milijardi eura, što je 78 posto iskorištenosti. Otprilike jednak učinak imaju Slovačka i Njemačka.

Hrvatska do kraja 2020. godine mora pronaći razvojne projekte za preostali dio novca ili će joj on ostati nedostupan. Prosjek EU je trenutno 77 posto iskorištenosti. U vrhu se nalazi Mađarska koja je već premašila svoj ranije planirani iznos dok je na začelju Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata.

U proteklih godinu dana u Hrvatskoj je učinjen pomak budući da je u ovo vrijeme lani iskorištenost bila 52 posto, ispod tadašnjeg prosjeka EU-a.

Hrvatska je tako u očima Europske komisije, izvršnog tijela EU-a koje odobrava novac, prošla razdoblje od neslužbeno 'nezadovoljavajuće' ocjene u 'zadovoljavajuću'. Mnogi ranije započeti projekti ušli su u svoju završnu fazu što je, kao i u drugim zemljama, poguralo postotak iskorištenosti na dosad najvišu razinu.

Svi projekti koji se ugovore do kraja 2020. godine moći će se realizirati do kraja 2023. godine.

Najveći dio novca dosad je u Hrvatskoj otišao u poljoprivredu i promet. Najveći ugovoreni projekt je izgradnja Pelješkog mosta, kojim će se povezati hrvatski jug, u ukupnoj vrijednosti oko 526 milijuna eura.

Dubrovačko-neretvanska županija je nakon Grada Zagreba mjesto u koje se prelijeva najviše novca iz proračuna EU budući da je ondje i drugi veliki infrastrukturni projekt, obnova zračne luke, vrijedna 200,3 milijuna eura. Riječ je o dvije županije u kojima je životni standard iznad prosjeka Hrvatske.

Hrvatskoj su zadnjih godina nedostajali ljudi na poslovima oko fondova, posebno iskusni i obrazovani koji svakodnevno napuštaju zemlju, a otegotna okolnost je bila i neiskustvo u ovom području jer je Hrvatska posljednja pristupila zajedničkom bloku.

I dok je Hrvatska ugovorila isplatu gotovo četiri petine novca od 12,6 milijardi eura koji su joj bili na raspolaganju, krajnji korisnici dobili su zasad tek 25 posto od tog iznosa. Jedan od razloga kašnjenja novca na račune je u procesu javnih nabava, gdje žalbe na provođene postupke usporavaju projekte. U tom segmentu je slabija jedino Španjolska s 24 posto isplaćenog novca krajnjim korisnicima. Prosjek EU-a iznosi 33 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Protokol oko Covid-19 za privatne iznajmljivače

13.07.2020.

Ova turistička sezona ostavlja gorak okus obiteljskim iznajmljivačima. Ne samo da im je popunjenost upitna već je koronakriza donijela i nove obveze, čini se, s mnogo neodgovorenih pitanja. Jedno od najvažnijih pitanja je - što s turistom za kojega se utv

HTZ: U Hrvatskoj više od pola milijuna turista

13.07.2020.

U Hrvatskoj boravi više od pola milijuna turista od kojih je oko 430.000 stranih, a najviše inozemnih gostiju iz Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske, Austrije, Slovačke i Mađarske, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici