Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Sij 2019

Napustili poslove u velikim kompanijama, danas su im ured – portugalske plaže

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Napustili poslove u velikim kompanijama, danas su im ured – portugalske plaže

“IZABERI posao koji voliš i nećeš morati raditi ni dana u životu”, kaže stara izreka. Iako nije uvijek jednostavno imati posao koji čovjeka u potpunosti ispunjuje, to je uspjelo Mislavu Petanjeku i Lei Delfin. Napustili su karijere u velikim kompanijama i svoju ljubav prema surfanju pretvorili u posao. Osnovali su Kohola surf i bave se organizacijom surf kampova te dobar dio godine provode u Portugalu i na Kanarima. Urede su zamijenili plažama.

Korporativne urede zamijenili plažom

“Lea je neko vrijeme radila u banci, a ja sam bio u jednoj korporaciji u telekomunikacijama. Ti poslovi nas nisu pretjerano ispunjavali niti inspirirali, pa smo u jednom trenu odlučili krenuti sa svojom pričom. Većinu slobodnog vremena smo provodili ili na surfanju, ili negdje na snijegu baveći se zimskim sportovima, tako da je sve krenulo kao privatna zanimacija, odnosno hobi kojim smo se bavili, a nakon nekoliko godina je preraslo u nešto što nam je omogućilo da krenemo u vlastitom smjeru.

Oboje smo odmalena voljeli zimske sportove, Lea se bavila skijanjem, a ja snowboardanjem tako da smo se kretali u sličnom krugu ljudi. Nakon završetka zimske sezone, 2007. godine nam se otvorila mogućnost da probamo surfati na valovima u Portugalu. Malo je reći da nam se čitavo iskustvo surfanja, hvatanja prvih valova i načina života uz ocean svidjelo. Bilo je nezaboravno, konstantno smo razmišljali o novim putovanjima i čekali nova surfanja, pa smo uskoro planine zamijenili s plažom”, kaže Mislav.

Surf kampove organiziraju u Portugalu i na Kanarima

Najbolji uvjeti za surfanje su u proljeće i jesen, a njihovi kampovi organizirani su u Portugalu i na Kanarima.

“Surf kampove organiziramo u Portugalu i na Kanarskim otocima na Fuerteventuri. U Portugalu se naša kuća nalazi sat vremena sjeverno od Lisabona u gradiću Penicheu, a na Fuerteventuri na sjeveru otoka u Corraleju i obje lokacije su među najboljima za surfanje na valovima u Europi, kako za totalne početnike, tako i za iskusnije surfere. Škole surfanja organiziramo u proljetnim i jesenskim terminima kada su za to najbolji uvjeti što se tiče valova, ali i cijena i vremena. Tako izbjegavamo vrh klasične turističke sezone, a dok je vrijeme tamo i dalje sunčano i toplo, avionske karte su povoljnije, a gužve su manje”, kaže Mislav.

Život uz ocean je zdraviji i opušteniji

Zbog posla im se život znatno promijenio pa dio godine provode na lokacijama gdje i organiziraju surfanje. Mislav kaže da im je to donijelo mnogo aktivniji i zdraviji život s manje stresa i više sunca.

“Živimo većinom u Hrvatskoj, ali par mjeseci godišnje provodimo u Portugalu i isto tako nekoliko mjeseci na Kanarima. Prednosti su što je život u takvim manjim sredinama uz ocean kvalitetniji i opušteniji. Nema gradskih gužvi, stresa, lošeg vremena, sve je nekako jednostavnije. Dok smo tamo, dosta vremena provodimo na valovima ili općenito u bavljenju sportom, živimo aktivnije i zdravije”, kaže Mislav.

Njihovi kampovi zapravo su aktivan odmor

Surf kampovi koje organiziraju spoj su škole surfanja i aktivnog odmora. Uglavnom im dolaze početnici, koji se prvi put susreću s tim sportom, a odlazak na surferske destinacije ujedno je i prilika za turistički obilazak, pa nerijetko odlaze na razne izlete.

“Naše škole surfanja su prvenstveno prilagođene početnicima, odnosno gotovo svi polaznici kreću surfati s nama bez ikakvog iskustva. Nakon što savladaju osnove, dobar dio njih se zaljubi u ovaj sport i stil života i ponovno se vraća na surfanje, slično kao i što ljudi odlaze na skijanja. Naš surf kamp je ustvari kombinacija škole surfanja i aktivnog odmora tijekom kojeg polaznici upoznaju nove istomišljenike i kvalitetno provode vrijeme na plaži. Osim toga često se odluče i na kakav izlet u okolicu, a u Portugalu često kombiniraju surfanje kod nas s nekoliko dana provedenih Lisabonu ili Portu. Polaznici su uglavnom aktivne osobe koje vole putovati i otvorene su za nova poznanstva i prijateljstva. Većina ih je u rasponu od ranih 20-ih do kasnih 30-ih godina, ali dolaze nam i mlađi i stariji polaznici, zajednički izazov svladavanja surf osnova ih sve vrlo brzo zbliži. Kroz vrijeme su nekima koji češće dolaze na surfanja naše surf kuće, kao i nama, postale drugi dom na oceanu”, kaže Mislav.

Prvih sezona nije bilo lako

Mnogi maštaju da će jednog dana napustiti dosadan posao i posvetiti se nečemu što zaista vole, no malo njih se zaista i ohrabri na takav korak koji nerijetko donosi veliku promjenu u životu.

“U samim počecima nije bilo jednostavno i prvih par sezona je bilo stresno na svoj način. Ono čime se bavimo je u Hrvatskoj neuobičajeno i ostali nisu dijelili naš entuzijazam kada smo počinjali. Ništa nije jednostavno i uspjeh u bilo čemu ne dolazi preko noći, a mi smo uspjeli u našem poslu zato što stvarno volimo to što radimo i nije nam bilo teško konstantno raditi i razmišljati o tome. Ako netko ima želju za promjenom i misli da ima dobru ideju, treba se jednostavno početi baviti njome u sve svoje slobodno vrijeme i uskoro će mu biti jasno je li to nešto od čega može živjeti ili ne. Bitna je odluka i stalni fokus kroz određeno vrijeme, kao i to da je taj proces nešto što vas raduje i daje vam osjećaj da svaki dan napredujete u željenom smjeru. Naravno, ako sve skupa uspije, osjećaj je izvrstan i da nas netko pita što bismo mi napravili da moramo ponovo početi i proći kroz sve ispočetka, uvijek bismo ponovo pokušali”, zaključuje Mislav.


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Restorani pred kojima se dosad čekalo u redu sredinom srpnja sablasno prazni

19.07.2019.

Kao malo kad dosad, u Dubrovniku je uočljiva tzv. srpanjska turistička rupa. I dok se malo tko od Dubrovčana žali na, ipak samo povremene, manje gužve na Stradunu, nemoguće je ne uočiti kako su ugostiteljski objekti prazniji nego je to inače uobičajeno sr

Na Ultri zaradili više nego ikada: Partijaneri potrošili 15 milijuna kuna više nego lani

19.07.2019.

Ako se i nakon proteklog turističkog tjedna u Splitu i širem okruženju od Trogira do Omiša te na otocima još netko iz turizma, usluga, trgovine, prijevoza i drugog bude žalio na zaradu, onda nam stvarno nema pomoći.

Vlasnik paškog restorana koji je oduševio Bourdaina otkriva kako spasiti turizam

17.07.2019.

Znam i to da nam lažno tepanje tipa 'ko to more platit' ne pomaže, da nam šovinistički ispadi prema drugim nacionalnostima ne pomažu, znam da treba istini pogledati u oči i uhvatiti se posla. Država je prva na redu. Očekujem da početkom iduće godine spust

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija