Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ruj 2020

Naša zemlja i nizozemsko iskustvo protiv uvoza: Jerko Trogrlić i Jan de Jong mijenjaju stvari

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Naša zemlja i nizozemsko iskustvo protiv uvoza: Jerko Trogrlić i Jan de Jong mijenjaju stvari

Idu Dalmatinac i Nizozemac saditi pome! Ne, nije šala", početak je to objave Jerka Trogrlića koji je, uz partnera Jana de Jonga, zakotrljao priču koja je u kratkom roku zaintrigirala medije, ali i brojne jedinice lokalne samouprave diljem Hrvatske pa i investitore.

Naime, dvojica dugogodišnjih prijatelja, a sada osnivača tvrtke CROP Hrvatska, odlučila su okrenuti se proizvodnji rajčica. Uložit će, kako je naglasio Jan - ne u apartmane, vile i hotele već u visoko tehnološku stakleničku proizvodnju ove povrtnice.

"Reakcije su izvrsne. Javljaju nam se zainteresirane općine, ali i ljudi koji žele investirati. Dakle, mi još radimo poslovni plan, a javljaju nam se ljudi koji žele ulagati. Nude se i veći iznosi nego smo smatrali da će nam trebati", iskren je Jerko otkrivajući da im je želja staklenike imati na više lokacija.

Gdje će točno biti, ovisi isključivo od blizine potrebne energije jer rajčica zahtijeva toplinu. "Znači, lokacija treba imati višak topline, bilo da su u pitanju biotermalni izvori ili bioenergana. Mora biti ona koja drži vodu. Imati ljude koji se mogu zaposliti i energiju", napominje.

Bode u oči da Hrvatska više uvozi nego li izvozi
Priča se razrađuje, a jasno im je da bude li staklenik u Dalmaciji, više će se morati hladiti dok će u Slavoniji i na sjeveru Hrvatske tražiti više grijanja, ali i osvjetljenja zbog manje sunčanih dana. A zašto baš rajčice?

Godinama me bode u oči činjenica da Hrvatska, zemlja koja je hranila cijelu regiju, više uvozi nego li izvozi, kaže Jan de Jong.

"Osim što ih privatno obožavam pa i sadim ispred kuće, razlog je što su naši partneri iz Nizozemske specijalizirani za tu proizvodnju. Njihovo znanje je ono što nas je nagnalo da krenemo u ovu priču. Gledajte, mi znamo poduzetništvo, no u poljoprivredi smo dosta skromni sa znanjem. Učimo posljednjih godinu dana, ali zahvaljujući partnerima imamo i taj potrebni know how", otkriva nam.

Naime, obojica su, da se tako izrazimo, digitalci. Jerko je direktor splitske agencija za odnose s javnošću VAJT, a Jan na čelu Webpower Adrije i pokretač inicijative za uvođenja vize za digitalne nomade. Sada su suvlasnici CROP Hrvatska.

Fotografija koju je Jerko opisao: "Outfit prikladan, a klompe... Kaže Jan da udobne postanu nakon 6 mjeseci. Oku ugodne ne postanu nikad". (Foto: Facebook/Jerko Trogrlić)
Prije osnivanja te zajedničke tvrtke istražili su hrvatsko, ali i europsko tržište te utvrdili da postoji veliki prostor za plasman, pogotovo u ljetnim mjesecima.

"Ljeti nam se događa veliki uvoz, ne samo na hrvatsko već i na europsko tržište, a rajčica je vrlo otporna i transportabilna kultura. Dakle, osim ljubavi prema njoj, ovo je čisto racionalna odluka", naglašava Jerko.

Jedan osnovni cilj - Hrvatska će ponovno saditi
Da je uvoz rak rana, shvatio je i Jan de Jong, Nizozemac koji već 14 godina živi kod nas i isto toliko je prijatelj s Jerkom Trogrlićem. "Godinama me bode u oči činjenica da Hrvatska, zemlja koja je hranila cijelu regiju, više uvozi nego li izvozi", napisao je trenutno možda i najtraženiji sugovornik medija. Telefon 'gori' i Jerku, no kaže - Jan prima daleko više poziva i poruka i ispričava se svima kojima se ne stiže javiti. "Pozdrav!", kratko je, dok smo razgovarali s Trogrlićem, uputio i nama između niza poziva.

Postoje u Hrvatskoj pojedinci koji s više ili manje uspjeha prolaze sve muke puta u poljoprivredu, evo stižu im dva nova luđaka, kaže Jerko Trogrlić.

Zaključno, plan tvrtke CROP Hrvatska je iz Nizozemske dovesti suvremenu tehnologiju u poljoprivredi sa samo jednim ciljem - da Lijepa naša ponovno sadi! Prvotni plan bio je podići staklenik površine 50.000 četvornih metara i osigurati posao za 70 ljudi, a planirana vrijednost investicije je bila 100 milijuna kuna. No, s obzirom na zanimanje za priču dvojice prijatelja, poslovni će se plan sigurno dorađivati.

Istina, dodaje nam, na svom putu u agrarne vode otkrivaju 'neke nelogičnosti' u zemlji u kojoj je poljoprivreda kao strateški izbor. Koje točno, nije nam rekao, ali naglašava: "Mislim da postoji dobra volja i u resornom ministarstvu i Vladi da se neke stvari pokrenu nabolje.

Sad opet pelene, nespavanje, zubi... Ali šta ćeš kad je gušt
Ne radi nas dvojice, već općenito", dodaje sugovornik koji je motivirajuću priču sažeo i u spomenutoj objavi na facebooku: Koristeći znanje i iskustvo nizozemskih stručnjaka u kombinaciji s tradicijom i hrvatskim prirodnim blagodatima želimo se okušati u poljoprivredi i vlastitim primjerom doprinijeti smjeru za koji mislimo da bi ova zemlja trebala ići.

"Postoje u Hrvatskoj pojedinci koji s više ili manje uspjeha prolaze sve muke tog puta, evo stižu im dva nova luđaka", napisao je. Za naglasiti je i da osim na postizanju cilja da zemlja ponovno sadi, rade i na demografskoj obnovi. Ovi obiteljski ljudi zajedno imaju sedmero djece.

"Jan ima četvero, ja troje tako da je na tom polju bolji iako smo krenuli istovremeno. Najstarija djeca su nam sedam godina, a najmlađa 9 odnosno 10 mjeseci. Između je imao jedno više", smije se naš sugovornik koji je i prve korake u poljoprivredi povezao s djecom.

"Sad opet pelene, nespavanje, zubi... Ali šta ćeš kad je gušt", stoji uz objavu loga nove tvrtke poduzetnih prijatelja koji žive u Splitu odnosno Solinu, svakoga su tjedna u Zagrebu, a uskoro ih možda vidite i u blizini svog mjesta življenja. Jer, opcije o lokacijama gdje će biti staklenik(ci) i dalje su otvorene.


Komentari članka

Vezani članci

Jurkovići uzgajaju rajčice u kokosovim jastucima - očekuju do 20 etaža plodova

06.07.2020.

Petar i Mirko Jurković iz Pomera kod Pule vrlo su brzo uvidjeli mnoge prednosti ovog načina uzgoja, rast biljaka je mnogo brži, prije ulaze u rodnost, a prinos je veći. Kako je sve počelo i odakle su dobili ideju, otkrili su za Agroklub.

Baranjci na tržište otpremili već 50 tona domaće rajčice

10.04.2020.

- Ukupno 50 tona zrelih rajčica, odmah nakon branja, transportirano je prema distributivnim centrima i trgovinama kako bi se našlo u prodaji prije uskrsnih blagdana - kažu beljski ‘‘povrtlari‘‘, dodajući kako se proizvodnja rajčica u stakleniku u Mitrovcu

Bio rajčice iz staklenika

27.08.2019.

Uzgoj se odrađuje softverski - prati se vlaga, temperatura, navodnjavanje. Ove mlade agronomke zadužene su za zaštitu biljaka od bolesti i štetnika. I to isključivo biološku, bez imalo kemije.

Smanjila se proizvodnja rajčice u Hrvatskoj, a porastao je uvoz

12.08.2019.

Oko 60 posto uvozne rajčice dolazi iz Italije i Nizozemske, a više od tone uvezemo i iz Španjolske, Njemačke i Poljske. S druge strane, oko dvije trećine ukupnog izvoza rajčice završi u Sloveniji i Njemačkoj.

'Pomidori su skupi i loši, a da ih je i više, ne bi bili puno jeftiniji'

06.08.2019.

Prodavači objašnjavaju zašto povrće plaćamo 'po zlato', malo tko si može priuštiti fažolete po cijeni mesa

Tag cloud

  1. 2050 članka imaju tag hrvatska
  2. 2129 članka imaju tag turizam
  3. 1593 članka imaju tag financije
  4. 1323 članka imaju tag izvoz
  5. 1104 članka imaju tag svijet
  6. 880 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1035 članka imaju tag trgovina
  8. 763 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1061 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 875 članka imaju tag investicije
  11. 966 članka imaju tag ict
  12. 710 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1011 članka imaju tag EU
  14. 905 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 936 članka imaju tag kriza
  17. 623 članka imaju tag maloprodaja
  18. 574 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 522 članka imaju tag tehnologija
  22. 303 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 286 članka imaju tag potpore
  25. 370 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 364 članka imaju tag eu fondovi
  27. 412 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 392 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 326 članka imaju tag opg
  31. 433 članka imaju tag dzs
  32. 388 članka imaju tag hnb
  33. 316 članka imaju tag osijek
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 352 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici