Nasadi jabuka nisu se obnavljali, puno voćara napustilo proizvodnju

Nekada se u Hrvatskoj proizvodnja jabuka kretala oko 140.000 tona, a sada će biti manje od 65.000 tona
Godina je ovo koju proizvođači ‘‘pod otvorenim nebom‘‘ sigurno neće pamtiti po dobru. Među njima su i voćari, koji su ovih dana započeli berbu jesenskih sorti krušaka, jabuka, šljiva…

- Generalno, voćarima je ova godina najkompleksnija od svih sektora u poljoprivredi. Prvo se dogodilo rano kretanje vegetacije zbog visokih temperatura, pa je poslije dio nasada stradao u cvatnji, što se posebno odnosi na koštuničavo voće. Dakako da je sve ovisilo o mikrolokaciji, ali globalno, puno voća je stradalo. Negdje je bilo izmrzavanja pupova koji su krenuli već u siječnju, pa su došli kasni proljetni mrazovi. Podbacile su gotovo sve voćne vrste, a najviše su nastradale rane sorte. Nakon toga stiglo je kišno razdoblje koje je na voćkama naštetilo na drugi način. Proizvođači jagoda žalili su se da su im plodovi istrunuli zbog obilnih oborina kada su sazrijevale jer se nije moglo raditi. Nadalje, zabilježeno je stradavanje osjetljivih breskvi i nektarina od monilije, jer kada ta bolest krene, a kišno je razdoblje, voćari ne mogu raditi zaštitu - kaže Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, nastavljajući kako bi se, eventualno, mogli koristiti preparati kratke karence, ali su oni vrlo skupi u odnosu prema ostalima.

Cijene voća

Dodaje još kako su neke biljke reagirale na čudan način, odbacujući zametnute plodove, kao što se to dogodilo u njegovu voćnjaku na dunjama. Ukupno gledajući, tvrdi kako je u cijeloj Hrvatskoj urod voća prepolovljen, što se vidi i po cijenama voća na tržnicama. Posebna su priča jabuke, najvažnija i najdohodovnija voćna vrsta u Hrvatskoj.

- Jabuka je prilično stradala. Procjena je da će je biti približno 65.000 tona. Od toga mnogo druge i treće klase. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta dio voćara morao je smanjiti zaštitu i jednostavno je nije mogao kvalitetno napraviti jer je dugo kišno razdoblje u travnju i svibnju onemogućilo kvalitetnu zaštitu jabuka. U Hrvatskoj je prosječni urod između 100.000 i 120.000 tona, a bilo je godina kada su voćari ubrali i po 140.000 tona jabuka. Osim nepovoljnih klimatskih uvjeta, urod je manji i zbog loših prilika, pa su voćari odustali od proizvodnje. Nasadi se nisu obnavljali, a puno je voćara napustilo proizvodnju jabuka. Od prosječnih 5000 hektara prije desetak godina, nasadi jabuka sada se prostiru na 2500 hektara. Novi se ne podižu, a stari se rade s manjom agrotehnikom, tek toliko da se nešto radi, dobije poticaj i nešto proizvede. Svemu treba dodati i nesređene tržišne prilike u proizvodnji voća - objašnjava. Podsjeća kako su voćare savjetovali da počnu s novim sortama, poput gale, koja se tijekom turističke sezone plasira kao svježa, a novac odmah stiže. No ni to se nije dogodilo u očekivanom obujmu zbog niske otkupne cijene jabuke koja iznosi ispod 50 centi po kilogramu.