Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2009

Nastavljamo s investicijama, posebice u malo i srednje gospodarstvo

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Luka Capar  

Nastavljamo s investicijama, posebice u malo i srednje gospodarstvo

Predsjednik Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) Thomas Mirow bio je u četvrtak i petak u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj, prvi put nakon stupanja na dužnost u srpnju prošle godine i uoči godišnje skupštine EBRD-a koja će se 2010. godine održati u Zagrebu. O čemu je razgovarao s hrvatskim dužnosnicima te o ulozi EBRD-a u vremenima globalne krize i recesije, otkrio nam je u ekskluzivnom razgovoru Vjesniku.

• Možete li dati ocjenu gospodarskog stanja i utjecaja krize na srednju i istočnu Europu, posebice na Hrvatsku?

- Kada se pogleda cjelokupna slika utjecaja ove financijske krize ne samo na regiju, nego uopće, postaje jasno kako je udar na financijski sektor, a samim time i na gospodarstvo, kompleksniji i snažniji nego što se to u početku činilo, posebice kada pogledamo spomenutu regiju. Prelijevanje krize vidljivo je i u Hrvatskoj, a očituje se prije svega u problemima s likvidnošću, smanjenoj količini kapitala koji banke plasiraju na tržište, većim kamatnim stopama te averziji od bilo kakvih većih rizika. Ovdje moram reći da, što se Hrvatske tiče, bankarski odnosno financijski sektor ne bi trebao imati problema poput onih u većini europskih zemalja, jer vaše su banke stabilne i sustav kao takav nije ugrožen. Problem bi u Hrvatskoj mogao imati realni sektor, posebice s obzirom na prognoze gospodarskog rasta. U našim predviđanjima s kraja prošle i početka ove godine očekivani rast BDP-a bio je na razini od nula posto, no kako situacija odmiče, izgleda da bi mogao otići i u negativu.

• O realnom sektoru razgovarali ste s potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Damirom Polančecom.

- Točno, s potpredsjednikom Polančecom razgovarao sam o situaciji u gospodarstvu, posebice o onom dijelu gospodarstva koji se tiče obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Najviše je bilo riječi o projektima EBRD-a u tom segmentu ekonomije te o tome kako banka može dodatno pomoći realnom sektoru gospodarstva u Hrvatskoj. Mislim da smo imali vrlo konstruktivne razgovore i da ćemo u budućnosti nastaviti kroz programe komercijalnih banaka pomagati, osobito malom i srednjem poduzetništvu, ali i ostalim gospodarskim subjektima u Hrvatskoj. S druge strane, tema razgovora s ministrom financija Ivanom Šukerom vezana je više uz financijski sektor, i to ne samo bankarski, koji je u Hrvatskoj stabilan, nego o utjecajima i situaciji na tržištu kapitala, posebice o reflektiranju krize velikih tržišta na manja poput hrvatskoga, kao i o drugim segmentima koji utječu na razvoj hrvatskog tržišta kapitala.

• Kada govorite o programima EBRD-a u Hrvatskoj, možete li reći kakovi su planovi za ovu godinu?

- Od početka svojih poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj 1994. godine, EBRD je ukupno uložio 1,88 milijardi eura, mobilizirajući dodatne tri milijarde eura iz drugih izvora. Investicije banke bile su usmjerene na financijski sektor, transport i komunalne usluge, turizam i korporativni sektor. Trenutačni prioriteti EBRD-a u Hrvatskoj su suradnja s financijskim sektorom da bi se ublažio utjecaj gospodarske krize i omogućilo daljnje kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva posredstvom poslovnih banaka.

U okviru svoje dugoročne strategije za Hrvatsku, EBRD će također i dalje poticati regionalni razvoj investiranjem u lokalnu, gradsku i nacionalnu infrastrukturu te promoviranjem projekata obnovljivih izvora energije i ulaganjima u energetsku učinkovitost. Plinska kriza koje smo nedavno bili svjedoci još je jednom potvrdila potrebe za energetskom neovisnošću i mislim da Hrvatska na tom području može bitno više iskoristiti, povećati i unaprijediti svoje mogućnosti. Glede toga, poduprijet ćemo projekte kojima je cilj osigurati energiju iz različitih izvora. EBRD također ostaje usredotočen na proces privatizacije i na restrukturiranje kompanija kako bi ona postala što više konkurentna te na pružanje pomoći hrvatskim tvrtkama da prošire svoje poslovanje u regiji.

• Mislite li da je bolje poticati nekoliko središnjih velikih projekata ili veći broj malih na širem području?

- Smatram da su svi projekti koji uključuju razvoj infrastrukture, zapošljavanje većeg broja ljudi, posebice u ovim vremenima krize, te koji u budućnosti imaju potencijal da se razvoj okružja te investicije nastavi i nakon završetka projekta, vrijedni podrške. Mi kao EBRD skloniji smo suradnji s lokalnim jedinicama i investicijama u veći broj manjih projekata, koji na kraju stvaraju velik rezultat i korisni su svima, pri čemu su nam važni konkretni rezultati za stanovnike područja na kojima se projekt realizira. Naravno, zajedno s nekim drugim financijskim institucijama spremni smo i na investicije u velike projekte kada smatramo da su isplative i korisne.

• Gledajući globalni problem krize, možete li komentirati najave američkog predsjednika o uvođenju svojevrsnog »državnog protekcionizma«?

- Takvi potezi i najave predsjednika Baracka Obame ne bi trebali biti iznenađujući, jer on je prije svega suočen s problemima vlastitog gospodarstva, krize na tržištu kapitala i sve većeg broja nezaposlenosti. Osim toga SAD ima i velik problem s padom potrošnje građanstva, što također utječe na poteze nove administracije. Kriza je i počela u SAD-u, točnije u njihovu financijskom sektoru, i mislim da se tamo mora i riješiti. Kako se negativni val prelio na ostala tržišta, tako bi se i pozitivni efekt mogao proširiti. To, naravno, ne znači da ostali, posebice Europska unija mogu stajati sa strane i čekati da se problemi riješe.

• Kako vidite ulogu EBRD-a u financijskoj krizi?

- Pa prvo ću vam reći što ne možemo učiniti u ovim kriznim vremenima. Ne možemo glumiti Međunarodni monetarni fond i slične institucije te davati savjete takvog tipa. Mi kao EBRD možemo ponuditi konkretne programe koji se temelje na našim dosadašnjim iskustvima i operacijama na financijskom tržištu.
Smatram da je posebno važno poticanje i pomaganje privatnom sektoru, a unutar njega malog i srednjeg poduzetništva. Taj segment gospodarstva najbrojniji je u Europi, a istodobno je najranjiviji i najfleksibilniji. Zato mislim da je potrebno najviše investicija usmjeriti upravo u malo i srednje poduzetništvo, i mi kao EBRD upravo to i radimo. Osim na globalnoj razini, u ozračju globalne krize, EBRD želi i može odigrati važnu ulogu i regionalno. Sa svog jedinstvenog položaja najvećeg financijskog investitora u Hrvatskoj i regiji, Banka se obvezuje pozabaviti posljedicama narušenog povjerenja u financijskom sektoru i u gospodarstvu.

• U Zagrebu će se održati godišnja skupština EBRD-a. Kakva su očekivanja?

- Posebno se veselimo toj godišnjoj skupštini u Zagrebu u svibnju iduće godine, jer se nadamo da će to biti prva skupština nakon završetka financijske krize. Želimo privući investicije u Zagreb i predstaviti glavni grad Hrvatske kao važan dio regije koja bi i u budućnosti trebala biti gospodarski prosperitetna. Također, na tom ćemo sastanku, na kojem će sudjelovati oko 3000 ljudi, predstaviti i naše srednjoročne strateške planove kao i rezultate projekata koji već traju. Odluka da se godišnja skupština EBRD-a 2010. godine održi u Zagrebu rezultat je, naravno, i duge i uspješne suradnje između Hrvatske i EBRD-a.

Niže bankovne marže

• Kakva je budućnost financijskog, odnosno bankarskog sektora nakon krize?
- Bankarski sektor nakon ove krize sigurno neće biti isti, posebice kada govorimo o velikim bankarskim i financijskim institucijama poput onih u Velikoj Britaniji ili Švicarskoj. Trenutačno u bankarskom sektoru traje jedan oblik transformacije i »preslagivanja« koje bi trebalo odrediti poslovanje u budućnosti. Ono što bi generalno moglo obilježavati funkcioniranje bankarskog i financijskog sustava u budućnosti bit će sigurno stroža zakonska regulacija, pooštreni segment rizika, ali i niže bankarske marže.


Komentari članka

Vezani članci

Dubrovački poduzetnici ostvarili 107.8 milijuna eura neto dobiti

04.02.2025.

Prema broju obrađenih godišnjih financijskih izvještaja, u Dubrovniku je u 2023. godini poslovalo 2.447 poduzetnika sa 11.807 zaposlenih, što je u odnosu na 2022. godinu povećanje broja zaposlenih za 828 ili 7.5 posto.

Opet smo neslavni rekorderi: Cijene u Hrvatskoj početkom godine porasle dvostruko brže nego u eurozoni

04.02.2025.

Već duže vrijeme objave podataka o inflaciji prate komentari kako približavanje inflacijskom cilju od dva posto ne znači i da je on lako dostižan, a to pokazuje ponovno ubrzanje godišnjih stopa rasta potrošačkih cijena.

Val pesimizma: Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu pogoršano na početku 2025.

31.01.2025.

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu pogoršana su u siječnju, odražavajući val pesimizma u uslužnom sektoru i u maloprodaji, pokazalo je u četvrtak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Vlasnik Violete: Gradimo novu tvornicu i širimo proizvodnju u Lasti

30.01.2025.

VLASNIK kompanije Violeta iz Gruda Petar Ćorluka najavio je izgradnju nove tvornice higijenskih proizvoda te proširenje proizvodnje i modernizaciju pogona tvornice keksa Lasta iz Čapljine u što će biti uloženo 10 milijuna eura, prenosi Forbes BiH.

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

23.01.2025.

Prosperus Growth uložio je sedam milijuna eura u zanatski sladoled aRoma koji se proizvodi u Ogulinu. Forbes Hrvatska od direktora aRome Hrvoja Tretinjaka doznaje kako novac misle uložiti u širenje i rast poslovanja. Žele osvojiti cijelu Europu.

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor