Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2020

Natalija Šunjić-Gizdić: Rad na zemlji nije sramota, važno je mijenjati svijest kod ljudi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Blanka Kufner  

Natalija Šunjić-Gizdić: Rad na zemlji nije sramota, važno je mijenjati svijest kod ljudi

“Ništa ne bacamo - povrće koje ne iskoristimo ide životinjama, a od njih dobivamo gnojivo tako da je sve povezano. Puno je tu posla, ali najbitnija je volja i ljubav prema poljoprivredi. Ako se dobro organiziramo, nema nikakvih problema”, započinje 33-godišnja Natalija Šunjić-Gizdić iz Dalmatinske zagore.

Poljoprivredom se, kaže, bavi odmalena. Otac je na Klisu, odakle su rodom, uvijek radio zemlju i uzgajao voće i povrće za obiteljske potrebe. Višak bi prodavao kako bi popravili kućni budžet, a često bi vodio i nju. "Prvi put sam bila za štandom sa samo pet godina, nisam se od njega ni vidjela”, prisjeća se sretnog djetinjstva tijekom kojega je stjecala i radne navike. “Zavoljela sam zemlju i prirodu, čak sam imala i svoj mali vrtić gdje bih sadila višak očevih sadnica”, veselo spominje i dodaje kako je to za nju i brata bila čista zabava, ali da su ujedno naučili kako što uzgojiti. Kao danas se sjeća osjećaja radosti dok su pratili biljčice koje rastu i trenutaka kada bi im nešto rodilo.

Željela na agronomski, završila ekonomski fakultet
Željela je upisati Agronomski fakultet u Zadru, ali roditelji joj nisu to mogli financijski omogućititi. Osim toga, nisu bili niti oduševljeni idejom pa je upisala Ekonomski fakultet u Splitu koji je završila u roku. “Nakon fakulteta sam imala problem zaposliti se. Kratko sam radila u Općini, ali nisam imala nikoga da me pogura pa sam odlučila zatvoriti to poglavlje života i baviti se onime što volim. Danas spajam ekonomska znanja s radom u poljoprivredi i mogu reći da je to dobitna kombinacija, moj recept za uspjeh”, uvjerljivo će Natalija koja je osnovala OPG prije dvije godine.

Bave se uglavnom povrtlarstvom, ali imaju i nešto voća. Trenutno su u fazi krčenja zaraslih parcela gdje planiraju saditi bademe i orahe, a okušat će se i s lješnjacima.

"Pored toga, navrćemo rašeljke, srdelije, divlje šljive i glog na višnje, trešnje, šljive, kruške ili jabuke - kako su to radili naši stari. Dakle, uzimamo podlogu koju nam je dala priroda i kalemimo na plemke koje nađemo u starim voćnjacima”, pojašnjava. Posjeduju i nešto životinja, tri krave, kuniće i malo koka. Nadaju se uskoro dovršiti objekt za perad jer bi željeli širiti i zaokružiti svoju poljoprivrednu priču. Time bi nudili širi asortiman proizvoda, ali i riješili ostatke od verdure.

Ulicom hoda uzdignute glave
Njen put nije bio lagan, ali nije odustajala od svoga cilja. “Svi su me odgovarali, isticali da nema od poljoprivrede života i da ću mlada oboljeti. Ispitivali me zašto sam se godinama mučila na fakultetu, govorili neka tražim posao u struci i budem dama, ali ja se nisam dala smesti. Kao da je najveća sramota ovoga svijeta raditi na zemlji!? Čak su mi se i mlade žene iz sela čudile jer nisam imala vremena za kave i ćakule”, navodi. A ona je imala svoje ideje, svoj ‘đir’ i odskakala od većine. Njen nemiran duh, upornost, jaka volja i radišnost svima su bili neobični.

“Danas bi svi nešto bez rada i muke, u što kraće vrijeme što više zaraditi, a o načinima bolje da ne pričam. Mladi nemaju radnih navika, nemaju znanja, a pristup prema selu i zemlji im je totalno krivi. Ima izreka ‘uči da te ne dočeka motika’ koja je sasvim pogrešna jer nema novaca bez znoja”, tvrdi Natalija koja za sebe kaže da mirno spava i svakome može pogledati u oči te da ulicom hoda uzdignute glave.

Svake subote je na štandu u Splitu, na Mertojaku
Kako roditelje ne bi morala pitati za džeparac, kao mlada djevojka odlazi na plac prodavati ono što nalazi u prirodi: šparoge, mišanciju i poljsko cvijeće. U poljoprivredu je ozbiljnije krenula s 25 godina, sama je sadila povrće, a uskoro u posao povlači brata, kasnije i supruga. “Udajom sam došla do više zemlje, ali i do strojeva, jer se suprugova obitelj bavila stočarstvom", kaže. No, parcele su morali krčiti, borili su se s korovom, a na tržištu je pak bila borba sa švercerima.

"Bilo je raznih drugih problema vezanih za prodaju, ali uvela sam dostave, počela nuditi proizvode preko interneta, a svake subote sam na štandu u Splitu, na Mertojaku”, opisuje svoj put do kupaca.

Uvelike joj je pomogla i ova situacija s virusom jer je dosta ljudi kupovalo putem interneta. “Sada je nešto mirnije, ali kupci su ostali što smatramo potvrdom kvalitete naših proizvoda”, ističe. Upozorava da je tržište neuređeno i da vlada princip ‘snađi se sam’, a ne bi trebalo tako biti.

Negoduje radi problema kada OPG-ovac želi preraditi višak robe. ”Puno bi značilo kada bi nam se dozvolilo da, na primjer, 10 posto proizvodnje preradimo, a ne da odmah moramo ulaziti u sustav PDV-a. Uvijek bude i namirnica koje nisu dovoljno kvalitetne za prodaju u svježem stanju", napominje i dodaje da njima nije problem jer imaju životinje pa tako riješe, ali svejedno bi bilo dobro 'da država malo olabavi konce'. Dodaje da diljem svijeta ljudi gladuju, a mi se razmećemo i pita se gdje je tu smisao.

Poljoprivreda je zanimanje budućnosti
Vjeruje da će biti sve teže uzgojiti hranu s obzirom na temperaturne ekstreme, ali poručuje da je poljoprivreda zanimanje budućnosti jer su potrebe tržišta sve veće. “I zato, neka se mladi ne boje, neka se vrate na selo, prirodi i svježem zraku, zasuču rukave i obnove djedovinu. Ako ništa, neka sade barem za svoje potrebe kako bi znali što jedu, a i djecu će naučiti da krumpir ne raste na stablu”, kaže i dodaje da zemlju treba voljeti, da zemlja treba radnika. To je posao od 24 sata dnevno, ide se i po suncu i po kiši, ponekad i snijegu. "Pojam ‘vrt’ ima smisla jer se non-stop vrtiš, posla ima uvijek za onoga tko voli i želi raditi. Eto, ja sam dokaz”, puna entuzijazma poručuje Natalija.

Smatra da Hrvatska ima izvrsne uvjete (što se tiče zemlje i klime) da se ljudi bave poljoprivredom, ali je država poljoprivrednicima često maćeha, a ne majka. “Problem je papirologija, neuređeno tržište, pretjerani uvoz, prodaja tuđe robe i ostalo. Puno je posla na zemlji i ne mogu si dozvoliti da više od dva puta tjedno idem na tržnicu. A postoje ljudi koji imaju puste parcele i svaki dan su na tržnici. To sve govori”, otkriva propuste sustava u kojem posluje.

Sigurnije je uzgajati različite kulture
Razvojem poslovanja je zadovoljna iako, kaže, uvijek može bolje. Vodu u polje prevoze traktorom pa je teško vući cijev i zalijevati, a troši se i puno vremena i novaca. Nedostaju im također strojevi koji bi olakšali sijanje, sadnju i obradu zemlje. "Gotovo smo danonoćno na zemlji da bi sve stigli uzgojiti, ubrati, prodati i konačno napravit dobar marketing”, doznajemo od Natalije koja, i da hoće, ne može sakriti da je izvanredno potkovana znanjima iz ekonomije. “Osluškivanje potreba kupaca ponekad je jako iscrpljujuće, ali je recept za uspjeh”, otkriva.


Komentari članka

Vezani članci

Marina Galović: Domaće povrćarstvo izumire, a sve što se naveliko uvozi možemo proizvesti

26.02.2021.

Smeta me što se konstantno umanjuju brojke domaće proizvodnje da bi se opravdao uvoz. Nekorektno je uvoziti salatu iz Italije, a imamo je dovoljno samo da bi se rušila otkupna cijena, kaže predsjednica Udruge zagrebačkih povrćara.

Poslije češnjaka najbolje je posijati salatu, mrkvu, mahunarke

26.02.2021.

Primjenom plodoreda povećava se plodnost zemljišta, smanjuje se nakupljanje uzročnika bolesti i štetnih organizama, poboljšava imunitet uzgajanih biljaka, sprječava jednostrano iskorištavanje hranjiva iz tla. Prilikom planiranja sjetve trebamo uzeti u obz

OPG Čudesna šuma: Koriste biodinamičke pripravke - jedan je od rogova i balege krave

22.02.2021.

Na imanju obitelji Romulić ne postoji riječ korov, biljke se međusobno brane od štetnika, a kao gnojivo se koristi balega kojom se pune kravlji rogovi, ali i drugi pripravci.

Tko su najvećih 10 proizvođača kupusa u Hrvatskoj?

22.02.2021.

Kupus je u našoj zemlji omiljeno povrće, bilo da se radi o svježem ili za ovo doba godine popularnijoj konzerviranoj, kiseloj verziji, ali i jedna od najzastupljenijih povrtnih kultura.

"Da bismo platili kašetu moramo prodati 2 kg radiča"

03.02.2021.

Vremenske neprilike, divljač, pa čak i lopovi zadaju nemale brige pulskim povrćarima. Urod je dobar, povrća ima, no otkupnim cijenama nisu zadovoljni. Istina, bilo je i štete od hladnoće i previše vlage, ali lako za to - uzgajivače najviše muči cijena pov

Tag cloud

  1. 2090 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1162 članka imaju tag svijet
  6. 861 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1099 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1058 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1000 članka imaju tag ict
  11. 892 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 930 članka imaju tag industrija
  15. 806 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 396 članka imaju tag koronavirus
  18. 632 članka imaju tag maloprodaja
  19. 417 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 369 članka imaju tag opg
  24. 384 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 301 članka imaju tag potpore
  27. 450 članka imaju tag obrazovanje
  28. 425 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici