Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Kol 2020

Nataša Rapaić: Korisničko iskustvo područje je na kojem se dobiva ili gubi tržišna utakmica

Izvor: www.lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Nataša Rapaić: Korisničko iskustvo područje je na kojem se dobiva ili gubi tržišna utakmica

Svjedoci smo sve veće potrebe za digitalizacijom na svim razinama. Korisnici očekuju sve više kad je riječ o praktičnosti, brzini, stabilnosti i kvaliteti. Posljednje najbolje iskustvo postaje minimalni standard za budućnost
Nataša Rapaić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za privatne korisnike Hrvatskog Telekoma (HT-a), iza sebe ima bogato profesionalno iskustvo. Od dolaska u HT 2003. na mjesto izvršne direktorice Korporativnih komunikacija njezina karijera išla je uzlazno. Godine 2005. postaje članica Izvršnog odbora T-Coma i glavna direktorica za marketing, a pet godina poslije imenovana je na funkciju operativne direktorice Sektora za marketing za privatne korisnike. Od 2013. članica je Uprave HT-a odgovorna za B2C, segment poslovanja koji kompaniji donosi najviše prihoda. S Natašom Rapaić razgovarali smo o poziciji HT-a u Hrvatskoj, uvođenju mreže pete generacije, koronakrizi, digitalizaciji, ostvarenim prihodima te tvrtkinim ciljevima u idućem razdoblju.

Što je danas HT i kakva je njegova pozicija u usporedbi s ostalim teleoperatorima na tržištu?
– Hrvatski Telekom je s 2,3 milijuna korisnika u mobilnoj mreži, 800 tisuća kućanstava na fiksnoj mreži i 736 tisuća širokopojasnih pristupnih linija najveći pružatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Ujedno smo najveći privatni investitor u digitalizaciju i samo u posljednjih pet godina uložili smo 8,5 milijardi kuna u infrastrukturu, modernizaciju mreže, kvalitetu usluge te razvoj proizvoda. Imamo više od pet tisuća zaposlenih različite obrazovne strukture, a tijekom lockdowna u desetak dana uspješno smo organizirali rad od kuće za više od četiri tisuće zaposlenika. Također, naš pozivni centar, u kojem je više od tisuću zapolenika, ni u jednom trenutku nije prestao biti na raspolaganju korisnicima. U punom jeku koronakrize zabilježili smo 30-postotni rast njihova zadovoljstva, no to ne bi bilo moguće bez zadovoljstva i angažmana zaposlenika. Zato tom segmentu posvećujemo veliku pozornost.

Koji je HT-ov poslovni cilj?
– Cilj je tvrtkin održiv i profitabilan rast uz nastavak digitalizacije i povezivanja korisnika s mogućnostima koje pruža digitalna tehnologija. Koliko je važno da ljudi budu povezani, pokazalo se u vrijeme izoliranosti zbog koronavirusa, kad smo i korisnicima i zaposlenicima omogućili da rade od kuće, kompanijama da se digitaliziraju, djeci da se školuju. Naša je vizija pružanje suvremenih digitalnih usluga s pomoću nekoliko klikova, poput HT-ove aplikacije Moj Telekom, ​koja trenutačno ima više od 380.000 aktivnih korisnika. U sljedeće tri godine planiramo sagraditi optičku mrežu za 135.000 novih korisnika na području cijele Hrvatske. Planiramo i osuvremeniti mrežu, odnosno njezinu kvalitetu, brzinu i dostupnost, što će biti naš doprinos stvaranju digitalnog društva.

Koliki su kompanijski prihodi? Koliki dio prihoda otpada na privatne korisnike, a koliko ih donose poslovni?
– U prvih šest mjeseci ove godine ostvarili smo 313 milijuna kuna dobiti uz blagi pad ukupnih konsolidiranih neto prihoda, što je rezultat utjecaja pandemije i sezonskih učinaka. Početkom 2020. nastavili smo pozitivne trendove: rastao je broj pretplata, širokopojasnog pristupa internetu, odnosno broadbanda, i TV usluga. Međutim, korona je učinila svoje: morali smo zatvoriti prodajna mjesta na više od mjesec dana, što je neizbježno utjecalo na poslovanje. Kao društveno odgovorna kompanija ponudili smo niz besplatnih pogodnosti privatnim i poslovnim korisnicima kako bi i u doba korone ostali povezani i mogli funkcionirati. Nažalost, možemo očekivati da će izazova biti i u ostatku godine, pri čemu ni telekomunikacije neće biti iznimka. Izazovi koji će doći bit će potencijalno smanjivanje obujma poslovanja poslovnih korisnika i broja uplata pretplatnih, prepaid-bonova, kašnjenje u plaćanju poduzeća koja će se suočiti s teškoćama u poslovanju te pad prihoda kao posljedica jako smanjenog broja turističkih dolazaka. Međutim, Hrvatski Telekom ​stabilna je kompanija. Od nekadašnjeg pružatelja fiksnih telekomunikacijskih usluga izrastao je u najvećeg pružatelja fiksnih i mobilnih usluga, TV sadržaja te standardiziranih i jedinstvenih ICT rješenja. Kad je riječ o prihodima, na privatne korisnike, odnosno segment B2C za koji sam zadužena, otpada približno 60 posto ukupnih prihoda, a ostatak drže poslovni korisnici, B2B, i veleprodajni segment.

Kako je koronakriza utjecala na vaše poslovanje?
– Suočavajući se s krizom, jasno smo definirali što moramo učiniti i interno i eksterno. Naš je prioritet bila sigurnost zaposlenika. Sve što radimo proizlazi iz želje da zaštitimo njihovo zdravlje, pokažemo koliko cijenimo njihov rad i trud te uzimamo u obzir njihovu potrebu za ravnotežom između osobnog i poslovnog života. Drugo, ali podjednako važno, odgovornost je prema korisnicima, zadovoljavanje njihovih potreba i ispunjavanje onoga što očekuju od nas. I treće, ali svakako ne manje važno, naša je potpora društvu koja se manifestira u osiguravanju povezanosti svih privatnih i poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Mogu reći da sam ponosna na to što smo se iskazali u sva tri dijela. Očuvali smo radna mjesta, zaposlenicama omogućili rad od kuće, pa su tako i oni odjeli za koje se donedavno smatralo da ne mogu funkcionirati radeći od kuće, poput prodaje ili pozivnog centra, radili besprijekorno, i to u vrlo zahtjevnim uvjetima. Korisnici su bili stalno povezani, a HT-ova je mreža tijekom cijelog razdoblja restriktivnih mjera ostala stabilna uz velik rast prometa – u mobilnoj mreži od 48 posto i 89 posto u fiksnoj. Istodobno smo aktivno, raznim donacijama i akcijama, podupirali nacionalne inicijative, zdravstvo i korisnike. Povećana je brzina interneta za osam bolnica i 28 gradova, županija te tvrtki koje pružaju javne usluge.

Kakav je plan kompanije u idućem razdoblju, na čemu će se inzistirati, koje su smjernice HT-ova daljnjeg razvoja?
– Svjesni smo svoje uloge u društvu. Naša predanost pružanju potpore hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini povezivanjem pojedinaca, poslovnih subjekata i zajednice – unatoč mnogim izazovima – ostaje neupitna. Predvodnik smo digitalizacije Hrvatske jer imamo vodeću mrežu, odličan portfelj proizvoda i usluga i motivirane ljude, stoga ćemo korisnicima nastaviti približavati prednosti digitalnog svijeta. To je naš cilj i naša vizija i radit ćemo ustrajno na tome da ih ostvarimo.


Komentari članka

Vezani članci

Kibernetičkoj industriji nedostaje stručnjaka

21.10.2020.

Usred posljedica COVID-19 PwC je objavio nastavak istraživanja (u seriji Digital Trust Insights pod nazivom Global Digital Trust Insights 2021: Cybersecurity comesof age) koji daje uvid u promjene u kibernetičkoj sigurnosti.

Rivalstvo nikad žešće, budućnost će krojiti rasplet priče o Optimi

30.09.2020.

Tri glavna igrača bore se za svaki promil tržišta, snimaju potencijalne mete i ulažu milijune u infrastrukturu i usluge ne bi li namamili klijente.

Nakon prodaje biznisa s dječjom hranom novo veliko poslovno preuzimanje sve je izvjesnije

18.09.2020.

Možda je riječ postignuće ovdje ne baš najprimjereniji izraz, no odluka Emila Tedeschija, šefa i najvećeg dioničara Atlantic Grupe, da unovči još jedan poznati brend iz svog portfelja svakako zaslužuje poseban naglasak. Atlanticov niz dezinvesticija (laic

1000 najvećih: Tvrtke iz Zagreba i okolice odgovorne za 50 posto hrvatskog uvoza

03.09.2020.

Tvrtke sa sjedištem u Zagrebu svake godine zauzmu oko polovicu liste u publikaciji 1000 najvećih kompanija, koju objavljujemo u suradnji s Finom uz Lider od ovog tjedna.

[EKSKLUZIVNO] TOP 100: Najveće strane kompanije koje posluju u Hrvatskoj

20.08.2020.

Među deset najvećih stranih tvrtki dominiraju trgovci – čak četiri tvrtke. To su Konzum plus, Spar te Lidl i Kaufland iz Schwartz grupe. Osim trgovaca, u TOP 10 su dva naftaša (najveća Ina i PPD), dvije banke (Zaba i PBZ), jedan telekom (HT) i samo jedan

Tag cloud

  1. 2055 članka imaju tag hrvatska
  2. 2137 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1331 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 776 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 977 članka imaju tag ict
  12. 1016 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 317 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 288 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 394 članka imaju tag porezi
  29. 338 članka imaju tag opg
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici