Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Lis 2020

Natasha i Dragodid: Obnavljaju suhozide i u kaparetama sade kapare na Silbi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nedjeljko Jusup  

Natasha i Dragodid: Obnavljaju suhozide i u kaparetama sade kapare na Silbi

Tko još ne zna da su suhozidi, nazivani i kao gromača i mocira, građevine od prirodnog kamena bez korištenja morta. Građeni su iz raznih razloga i pobuda, ali uglavnom sa svrhom da budu zid, međa, ograda pašnjaka ili oranica. Zidanje u suho koristilo se i pri gradnji bunara, kažuna u Istri, ali i puteva, kao što je primjerice Premužićeva staza na Velebitu.

Dobro, a što je novo, osim što se u posljednje vrijeme, zahvaljujući Dragodidu, obnavljaju stari suhozidi?

"Novo je - kapareta“, otkriva nam Natasha Kadin sa Silbe. Kapareta je suhozidni tobolac ili stožac u kojega se sade kapare, kaže i dodaje kako je taj suhozidni novitet dobio ime kombinacijom riječi kapara i Toreta.

Otkud ime kapareta?
Kapar je znamo samonikla mediteranska biljka. Raste na suhim, vapnenim, suncu i toplini izloženim zidovima i pukotinama stijena u obliku zelenog grma visine do 2 metra, okruglih i mesnatih listova, a najpoznatija je po namjeni u gastronomiji - ukiseljeni pupovi delikatesni su prilog mnogim jelima. A Toreta je visoka uska kula u središtu Silbe s koje pogled puca daleko na morsku pučinu. Podigao ju je 1891. godine svojoj ljubavi Antoniji pomorac Petar Marinić. Kulu još zovu i “Toranj ljubavi”. S puno ljubavi mladi aktivisti okupljeni u umjetničko-ekološku organizaciju SEA Silba Environment Art koju također vodi Natasha već petu godinu organiziraju radionice suhozidne gradnje, a jedna od njih pod mentorstvom udruge Dragodid održana je ovih dana, unatoč korana krizi.

“Program smo reducirali, poštivali sve epidemiološke mjere i naputke Stožera”, kaže nam. Dodaje da su dosad, u pet godina, obnovili brojne suhozide te osmislili i sagradili nekolicinu kapareta.

Graditelji suhozida iz Dragodida
Mentori su i ove godine bili graditelji suhozida iz Dragodida, udruge koja je osnovana još 2007. godine, a počeci djelovanja sežu u 2002. godinu, kad je održana prva međunarodna suhozidna radionica u tom selu kod Komiže na Visu. Od tada aktivisti ove zanimljive udruge djeluju na raznim lokalitetima diljem hrvatske obale i u drugim zemljama. Sjedište udruge je u Šapjanama kod Rijeke, a glavna radionica održava se u selu Petrebišća na Učki.

Glavne aktivnosti su im organizacija i vođenje suhozidnih radionica te provođenje istraživanja suhozidne baštine u suradnji s lokalnim partnerima, izvornim nositeljima umijeća gradnje i poznavateljima lokalnih tradicija. Zahvaljujući upravo Dragodidu, podsjetimo, umijeće ove gradnje upisano je 28. studenoga 2018. na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, kao odgovor na zajedničku međunarodnu nominaciju Cipra, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Slovenije, Španjolske i Švicarske pod nazivom ”Art of dry stone walling, knowledge and techniques”. Priznanje je zbilja značajno i daje elana za stare i nove istraživačke, edukativne i promotivne aktivnosti. Jer, suhozid je kulturno dobro čovječanstva – svih nas!

E sad, kakve veze imaju kapari s tom gradnjom i kako se u toj inspirativnoj priči (s)našla Natasha?

Mirisi i okusi djetinjstva iz Primoštena
"Odrasla sam u Splitu, na splitskim Gripama, a ljeta sam provodila kod babe i dide u Primoštenu, i tamo sam se upoznala sa težačkim životom", započinje. Njezid dida je imao više stotina maslina, ni sama ne zna koliko trsova loze poznate sorte Babić, koja je doslovno rasla iz kamena na obroncima koji izrastaju iz mora, i još razne biljke, a do svojih polja je išao sa svojom najboljom prijateljicom mazgom, prisjeća se. Njezina baba je držala 3 kantuna od kuće, a u dvoru je imala 3 mala vrta koja su uspili napravit od te škrte zemlje, i tamo je imala pome, kukumare, paprike, tikve i tikvice, petrusimul i masu začinjskog bilja od kojeg je cili dvor mirisa.

“Imala je i jednu kozu od čijeg je mlijeka radila najukusniji sir koji je držala u velikim teglama punim maslinovog ulja, okus kakav više nikad nisam osjetila u životu”, zapisala je Natasha. Nije zaboravila mirise okuse i djetinjastva. Nakon što je završila studije kuture i umjetnosti kao aktivistica na nezavisnoj sceni iza koje je niz umjetničkih i kulturnih prijekata prije 14 godina stigla je na Silbu i oduševila se predivnom prirodom.

Na Silbi osnovala OPG i prijavila sadnju kapara
“Najviše me oduševljavalo samoniklo ljekovito mediteransko bilje koje je mirisalo posvuda jer je Silba nezagađena prometom. Počela sam ga pratiti, učiti o njemu, brati i raditi razne macerate, ulja, sapune, čajeve, rakije za vlastite potrebe i poklone prijateljima", nastavlja. Od svih biljaka najviše ju se, kaže, dojmila uporna, izdržljiva i drska kapara koja raste iz zida, tamo gdje ona odluči, ima najljepši cvijet koji postoji, i razmnožava se sama, uz pomoć vjetra i kukaca, pa tako na otoku postoje kale pune kapara. “Podsjetila me na mene samu i odlučila sam je pokušati uzgajati”, kaže. Vlastitim novcem kupila je zemljište, osnovala svoj OPG Dlana, prijavila sadnju kapara i krenula u “dugu plovidbu u nepoznato”.


Komentari članka

Vezani članci

Istra postaje regijom hrvatske biodinamičke poljoprivrede?

25.11.2021.

Ekološke vinarije Kabola, Roxanich i Clai idu u smjeru biodinamike, a ona se već živi na stanciji Kumparička, koja ima 400 koza, čulo se na II. Danima hrvatske biodinamičke poljoprivrede.

Adam Zvonarević: Proizvodnja slavonskog kulena traje tri godine

19.11.2021.

Slavonski kulen hrvatski je proizvod koji ponosno nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Ona uvjetuje niz detalja u proizvodnji koja, kako nam otkriva Adam Zvonarević započinje onim danom kada svinjče oprasi.

Ličanka Kristina Rukavina: Moj kruh na tržnici je uvijek prvi rasprodan, evo zašto

17.11.2021.

Kupci koji su kod mene već kupovali bilo što od mojega asortimana, redovno se vraćaju i opet kupuju. Kvaliteta je jedino jamstvo opstanka na tržištu. Nema tu nikakve »čarobne formule«

Sladak okus pobjede octa od bazge

16.11.2021.

U osmišljavanju novih prehrambenih proizvoda ne kaskaju poljoprivrednici sa sjevera zemlje. S nedavnog Sajma zimnice i autohtonih proizvoda čak se deset proizvoda iz Varaždinske županije vratilo s nekom od medalja. Među njima je jedan šampion - ocat od ba

Korčulanski pčelar okušao se i u ginu koji se već probio u ponudu skupih hotela

11.11.2021.

Osim tamošnjeg boutique hotela, za dry gin znakovitog imena Trut zainteresirani su i zagrebački ugostitelji.

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up