Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2020

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

BDP po stanovniku u Hrvatskoj je u 2017. iznosio 11.893 eura, pri čemu su samo Grad Zagreb i još tri županije – Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska – bile iznad tog prosjeka, a Zagreb ima tri puta veći BDP po stanovniku od Virovitičko-podravske županije u kojoj je on najmanji, pokazuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Izražen u kunama, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u 2017. iznosio je 88.726 kuna, što je nominalni rast za 5,4 posto u odnosu na 2016. godinu, dok je u eurima ostvaren rast od 6,4 posto.

Statistika također pokazuje da je BDP po stanovniku Hrvatske bio na razini 61,7 posto prosjeka EU 28.

Podatke o BDP-u po stanovniku DZS iznosi u statistici BDP-a za Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku druge razine i županije, a podaci su prikazani prema metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010).

Podaci se temelje na konačnim godišnjim podacima o BDP-u, koji je u 2017. iznosio (u tekućim cijenama) 366,43 milijarde kuna, dok je izražen u eurima iznosio 49,12 milijarde eura.

I podaci za 2017. godinu pokazuju da u ukupnom hrvatskom BDP-u kontinentalna Hrvatska – grad Zagreb i 13 županija – ima udio od 67,5 posto, dok je udio jadranske Hrvatska sa sedam županija manji od trećine odnosno iznosi 32,5 posto. Naime, BDP kontinentalne Hrvatske 2017. iznosio je 33,14 milijarde eura, a u jadranskoj 15,98 milijardi eura.

Statistički podaci po županijama pokazuju da se nešto više od trećine gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj odvija u Zagrebu, čiji je BDP u 2017. godini iznosio 125 milijardi kuna ili 16,76 milijardi eura, što je u ukupnom hrvatskom BDP-u udio od 34,1 posto, dok je najmanji Ličko-senjske županije, koja s BDP-om od 3,18 milijardi kuna ili 426 milijuna eura ima udio u ukupnom BDP-u manji od jedan posto odnosno 0,9 posto.

Iz DZS-a napominju kako je regionalni BDP pokazatelj proizvodnje regije i stoga se može koristiti za mjerenje i uspoređivanje stupnja gospodarske aktivnosti različitih regija. Regionalni BDP, dodaju, nije mjerilo regionalnog blagostanja ili regionalnog dohotka.

Zagreb jedini iznad prosjeka EU 28
Po podacima DZS-a, BDP po stanovniku kontinentalne Hrvatske, u koju je uključen i Zagreb, u 2017. godini iznosio je 12.062 eura, što je 1,4 posto više od državnog prosjeka, dok je u jadranskoj iznosio 11.558 eura i bio je 2,8 posto manji od prosjeka Hrvatske.

Najveći BDP po stanovniku i u 2017. godini zabilježen je u Zagrebu gdje je iznosio 20.850 eura, što je 75,3 posto iznad državnog prosjeka. Zagreb je ujedno i jedini koji je imao BDP po stanovniku veći od prosjeka 28 zemalja Europske unije – bio je 8,2 posto iznad prosjeka EU 28.

Još samo tri, i to jadranske županije, imaju BDP po stanovniku iznad hrvatskog prosjeka – Istarska je s 14.866 eura, za 25 posto iznad prosjeka države, Primorsko-goranska s 14.526 eura taj prosjek premašuje za 22,1 posto, dok je Dubrovačko-neretvanska županija bolja od državnog prosjeka za 5,7 posto, s BDP-om po stanovniku od 12.575 eura.

No, pritom su tek dvije bile iznad 75 posto prosjeka EU 28 - Istarska na 77,1 posto te Primorsko-goranska na 75,3 posto, dok je Dubrovačko-goranska za prosjekom 28-člane Europske unije zaostajala više od 30 posto, s obzirom da je njen BDP po stanovniku bio na 65,2 posto prosjeka EU 28.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka (na 33,4 posto prosjeka EU).

Još tri županije po BDP-u po stanovniku zaostaju za hrvatskim prosjekom za više od 40 posto, a za prosjekom EU 28 za više od 60 posto.

Tako je BDP po stanovniku u Požeško-slavonskoj županiji iznosio 6.649 eura, što je za 44,1 posto manje od državnog prosjeka, u Brodsko-posavskoj županiji iznosio je 6.687 eura, ili 43,8 posto manje, a Vukovarsko-srijemska je sa 6.974 eura ispod prosjeka Hrvatske za 41,4 posto.

Te su tri županije ujedno na oko 35 posto prosjeka EU 28 – Požeško-slavonska na 34,5 posto, Brodsko-posavska na 34,7 posto europskog prosjeka, a Vukovarsko-srijemska na 36,2 posto prosjeka EU.


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2051 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija