Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2018

Nisu Hrvati jedini, za stručne radnike otima se čak i Google

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

Nisu Hrvati jedini, za stručne radnike otima se čak i Google

Doskočice Hotmartina.com i “momci s hotmaila” možda najbolje oslikavaju tko danas u Hrvatskoj ima slobodu raditi veliki biznis. Za to vrijeme, odnosno u posljednjih pet godina, građani se iseljavaju iz Hrvatske u sve većem broju. I dok čekamo reforme, slušamo svakojaka tumačenja zašto se događa to što se događa, čak predlaže uvođenje eura kao način da riješimo gospodarske probleme, možda bi za neko jednostavno i razumljivo objašnjenje trenutačne gospodarske situacije trebalo pitati one koji pakiraju kofere i bježe odavde.

Tada biste čuli mnogo različitih osobnih motiva, ali svima koji sele zajednička je jedna stvar: ovdje su im plaće - preniske! Možemo polemizirati je li to samo stoga što se gospodarstvo temelji na industrijama koje imaju niske profitne margine pa ni ne mogu ponuditi bolja primanja radnicima ili ima još razloga, ali ostaje činjenica da su plaće preniske. I još važnije, ne rastu tempom kao u drugim državama.

Problem velikog poslodavca

Sve je to važno razabrati i onda pogledati preko ograde. Migracije koje se događaju u Hrvatskoj nemaju samo lokalne uzroke. Razumijem da poduzetnici u turizmu u Hrvatskoj teško nalaze radnike za 70 do 80 tisuća kuna bruto godišnju plaću (ako uopće žele zaposliti radnike tijekom cijele godine), ali nisu jedini. Gotovo identičan problem ima i internetski div Google. Jedna od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija poslodavac je o kojem sanjaju mnogi Hrvati. Ali ne više i Amerikanci!

Google nudi plaće koje se penju do 150 tisuća dolara bruto godišnje. No, inženjeri mu ne dolaze više s toliko oduševljenja. Umjesto toga sve češće odlaze u Japan i Kinu gdje su plaće još veće. Drugim riječima, migracije radnika nisu ograničene samo na Hrvatsku, ni samo na Balkan ili Bliski istok već se one događaju u cijeloj Europi i dijelom su razlog zašto se Hrvatima otvaraju dobro plaćena radna mjesta na Zapadu.

Digitalna transformacija

Dok se Hrvati sele u Austriju, Njemačku, Irsku i Švedsku u potrazi za bolje plaćenim poslovima za to vrijeme mladi Austrijanci, Nijemci, Irci i Šveđani odlaze u SAD, Japan i Kinu tražiti bolje prilike. Za koju godinu to će činiti i Hrvati bez obzira koliko to sada suludo zvučalo.

Ako ne vjerujete, postavite si pitanje biste li stvarno dvojili preseliti se u Kinu, ako bi vam neka tamošnja tehnološka kompanija, a podsjetimo od tamo su kompanije poput Alibabe, ponudila da u jednoj godini zaradite plaću za kakvu predsjednici uprave Ine, Hrvatskog telekoma, Adrisa, Janafa, Valamara, Atlantica ili Podravke rade najmanje pet godina? Govorimo o plaćama koje se penju do pola milijuna dolara godišnje pa čak i na milijun.

Takvih radnih mjesta globalno je sve više. Potiče ih digitalna transformacija, a potražnja za određenim profilima stručnjaka tolika je velika da potiče globalne migracije. Jedna od najfascinantnijih takvih migracija je ona AI stručnjaka. Vrsni znalci umjetne inteligencije, čak ne moraju imati i neki staž, dovoljno je da skupe dvije do tri godine radnog iskustva i već mogu birati posao gdje god žele na svijetu. Kineski Tencent lani je procijenio da na planeti na kojoj živi više od sedam milijardi ljudi ima svega 300 tisuća stručnjaka za umjetnu inteligenciju.

Vrtoglavo visoke plaće

I tu počinju muke koje ima Google. U SAD-u je prosječna godišnja bruto plaća za stručnjaka za umjetnu inteligenciju narasla na 200 do 250 tisuća dolara. No, globalno čak i početnici, bez radnog iskustva, ali s doktoratom iz tog područja mogu dobiti 300 tisuća dolara plaće.

Kina, koja se pretvorila u najvećeg takmaca SAD-u, već nudi plaće za stručnjake za umjetnu inteligenciju od 250 do 500 tisuća dolara godišnje bruto. Štoviše, razni kineski izvori navode da se u njihovim startupima uz vješte pregovore mogu uz plaću dogovoriti različiti dodaci, koji sumirano vrhunskim stručnjacima mogu donijeti prihod do tri milijuna dolara godišnje. U Japanu je ZozoTown, modna web trgovina, početkom travnja objavila oglas u kojem traži sedam stručnjaka za umjetnu inteligenciju za godišnju plaću od 944 tisuće dolara.

Jagma za stručnjacima za umjetnu inteligenciju tolika je da je Google u Velikoj Britaniji pokleknuo. Plaće dvojice stručnjaka za umjetnu inteligenciju u DeepMindu, britanskom startupu kojeg je preuzeo Google, lani su u Londonu porasle na 345 tisuća dolara bruto godišnje.

Razumijem, sve ovo zvuči suludo, a još luđe ako to uspoređujemo sa stanjem u Hrvatskoj, gdje je bruto plaća od 345 tisuća kuna, a kamo li dolara, vlažan san gotovo svih naših direktora i menadžera.

No, iz svega je vidljivo da će najsposobniji i najtalentiraniji i dalje nastaviti iseljavati, ako zbog ničeg onda stoga što prilike za “svjetske” zarade neće imati u Hrvatskoj. Umjesto toga imat će je primjerice u Kini, komunističkoj državi koja je da bi se pretvorila u svjetski najmoćnije gospodarstvo i osigurala blagostanje svojim žiteljima, poduprla tržišno natjecanje kao osnovni princip od kojeg polazi pri regulaciji gospodarstva.

U Hrvatskoj takav princip i dalje ne prolazi, jer ovdje se, na žalost, zadržalo da su slobodni raditi veliki biznis isključivo oni o kojima se mogu jedino smišljati dovitljive 
doskočice.


Komentari članka

Vezani članci

Apple, Microsoft ili Amazon. Tko je najvrjedniji na svijetu?

05.12.2018.

Vrijednost Microsofta se više nego utrostručila, od kad je u veljači 2014. vodstvo kompanije preuzeo Satya Nadella. On je ubrzao tranziciju korporacije prema uslugama baziranima na oblaku (cloud-based services).

Microsoft po vrijednosti prestigao Apple, prvi put nakon osam godina

03.12.2018.

Analitičari smatraju da će se sljedećih tjedana i mjeseci voditi mrtva trka za tron najvrjednije američke kompanije, što će ponajviše ovisiti o njihovim daljnjim poslovnim rezultatima.

Hrvatska je u pet godina bez Državnog inspektorata zaposlila dodatna 664 inspektora

29.11.2018.

No razliku čini borba za kvalitetu (mesa, voća, povrća, potrošne robe….) i sprječavanje uništavanja domaćega uvozom bofla. To je suština postojanja jakoga Inspektorata, a ne jahanje na malim iznajmljivačima i poduzetnicima

Domaća IT tvrtka projektom vrijednim više od 38 milijuna kuna otvara preko 100 novih radnih mjesta

27.11.2018.

Kako je prilikom svečanog otvorenja istaknuo direktor tvrtke Krešimir Meštrić, ova će im investicija omogućiti dvostruko povećanje prihoda od prodaje i omogućiti daljnji razvoj u skladu s globalnim trendovima

Najviši prihod po zaposlenom ostvaren kod poljoprivrednica

27.11.2018.

Društva u vlasništvu muškaraca više zapošljavaju i ostvaruju veće prihode

Tag cloud

  1. 1832 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 797 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 842 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast