Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ou 2023

Nitko ne zna koliko točno poreznih olakšica imamo, rijetko koji poslodavac ih sve koristi, a ovo su najčešće

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Nitko ne zna koliko točno poreznih olakšica imamo, rijetko koji poslodavac ih sve koristi, a ovo su najčešće

Iznos prosječne plaće isplaćene radnicima u Hrvatskoj danas govori vrlo malo o tome koliki su njihovi mjesečni prihodi. Prosječna mjesečna plaća prati samo iznos koji je radnik zaradio temeljem odrađenih sati, ne prati druga davanja poslodavca poput dodatka za topli obrok, prijevoz, troškova za rad od kuće i slično, a kad se, barem na vlastitoj platnoj listi suočimo s tim iznosima, jasno je da nam je plaća znatno manja od onog što smo očekivali na platnoj listi, ako je ogolimo na puku matematiku. No, dok je iznos na računu, znamo da matematika može biti varljiva.

Hrvatskim poslodavcima danas je na raspolaganju cijela paleta poreznih odbitaka kojima mogu potpomagati primanja svojim radnicima, a kad se na to ne plaća porez, nitko sretniji od njih. Uostalom, poklonjenom konju se ne gleda u zube, pa se tako ni tom daru Vlade ne traže mane. Čak štoviše, koristi se te olakšice gdje se i koliko stigne. A koliki je to broj olakšica, teško je doznati. Porezna uprava na primjer uopće nije odgovorila na naš upit koji smo im poslali, a brojni stručnjaci kunu se da više ni ne znaju koje se porezne odbitke odnosno olakšice postoje.

Vladimir Nol, porezni savjetnik iz Mazarsa, nije jedan od njih. On ističe kako je sve porezne olakšice za poslodavce teško i sumirati, no s nama je podijelio najčešće i još je rekao da se u praksi pokazalo da rijetko koji poslodavac koristi sve te olakšice u cijelosti, a razlozi za to su razni.

- Mi aktivno radimo s našim klijentima kako bi što bolje iskoristili sve što porezni propis nudi. Osim ovih koji smo vam naveli u prilogu, postoje i neke druge, ali su još egzotičnije pa se pokazalo da i nema smisla ih navoditi posebno. Nismo navodili ni osnovnu poreznu olakšicu u smislu osobnog odbitka (530,90 eura) koja se koristi pri samom obračunu plaće, a koja se još može uvećati za uzdržavane članove uže obitelji - navodi Nol.

On podsjeća da smo nekada imali i porezne olakšice za trošak kamata po stambenim kreditima za prvu nekretninu, za troškove investicijskog održavanja stambenog prostora, za troškove privatnih zdravstvenih usluga, itd. Takve olakšice su ukinute prije dosta godina, s objašnjenjem kako Porezna uprava nema dovoljno resursa obrađivati sve takve zahtjeve, kaže Nol koji smatra kako bi, obzirom na opći porast inflacije te uz probleme u javnom zdravstvenom sustavu, bilo izvrsno kada bi Ministarstvo financija razmislilo o ponovnom uvođenju sličnih poreznih olakšica.

Standardne i nestandardne olakšice
Helena Blažić Pečarić, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci i stručnjakinja za poreznu politiku, ističe kako "novija" shvaćanja o porezu odnosno najsvježija porezna znanstvena literatura, kao i institucije poput OECD-a i EU-a, zagovaraju minimiziranje poreznih olakšica odnosno njihovo ograničavanje samo na standardne olakšice odnosno odbitke, one koje dobivamo automatski svojim postojanjem, obiteljskim statusom i slično.

- Nestandardne olakšice smatraju se neefikasnima kako u smislu usporedbe koristi i izgubljenih poreznih prihoda, tako i u smislu zloupotreba, složenosti i korištenja najviše od strane viših dohodovnih slojeva, a posebice zbog unošenja poremećaja na tržištu - navodi Blažić Pečarić.

Prema njezinom mišljenju Hrvatska danas ima uglavnom samo standardne olakšice, no to nije uvijek bilo tako. Po njoj, išlo se dosta iz krajnosti u krajnost. Od 1994. godine do 2001. u Hrvatskoj, kaže, gotovo da i nisu postojale nikakve nestandardne olakšice, jer su se slijedile preporuke reformi iz 80-tih godina o ukinuću takvih olakšica odnosno "širenje osnovice". To je u biti značilo da što više odbitaka ukinete ili smanjite to se porezna osnovica širi što omogućava da isti porezni prihod dobijete uz primjenu niže porezne stope.

- Tek je 2001. počelo uvođenje gotovo svih nestandardnih olakšica, od olakšica za dobrotvorna davanja, za dobrovoljno mirovinsko i životno osiguranje, za zdravstvene troškove, ali samo poreznog obveznika, ne i uzdržavane djece, što je bio nedostatak. Imali smo i odbitke za stambene troškove. 2005. kreće gornje limitiranje svih olakšica zajedno do tisuću kuna mjesečno i to pretežito iz fiskalnih razloga jer je su svi ti odbici bili prevelik gubitak poreznih prihoda za proračun. 2010. Vlada Jadranke Kosor ukida gotovo sve nestandardne odbitke odnosno olakšice, osim donacija koje postoje i danas - ističe Blažić Pečarić.

Na Liderov upit koliko su porezne olakšice za poslodavce odnosno radnike pogođene, ona odgovara kako je to teško reći jer to zahtijeva detaljnu analizu jedne po jedne olakšice u Hrvatskoj, što, koliko je Blažić Pečarić poznato, nije nikad učinjeno. A i naš je dojam da sličan. Prihvaćena je opća preporuka o ukidanju svih olakšica, a ako bi se kod nas sve te olakšice opet uvele to bi značilo obavezu podnošenja porezne prijave.

- Kao što znate sada obični građani to ne moraju više činiti jer sve to za njih većinom obavlja Porezna uprava - ističe Blažić Pečarić dodavši kako je taj posao Porezne i bio jedna od kritika.

No, to ne znači da su svi u tzv. "dobitku" ukidanjem poreznih olakšica. Njihovim ukidanjem gube svi koji su tim ukinutim olakšicama bili povezani. To su redom, podsjeća ona, osiguravateljska društva, dobrovoljna mirovinska i životna osiguranja, privatna zdravstvena osiguranja, čak i građevinska djelatnost te banke koje daju stambene kredite.

- Sada jedino profitiraju oni s višim viši dohocima tj. oni porezni obveznici koji imaju više dohotke - zaključuje Blažić Pečarić.


Komentari članka

Vezani članci

Plaćanje gotovinom i dalje draže od kartica

23.05.2024.

Mobilno bankarstvo i bezgotovinsko plaćanje posljednjih nekoliko godina u stalnom su porastu, no i dalje velik broj hrvatskih građana preferira odlazak na šaltere, a gotovina ostaje dominantan način plaćanja.

Prosječna plaća za ožujak 1.326 eura, većina građana imala ispodprosječnu plaću

22.05.2024.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila je 1.326 eura, što je u odnosu na ožujak 2023. godine nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak, koji

Cijena zlata probila psihološku granicu od 2.400 dolara po unci

22.05.2024.

Cijena zlata porasla je na novu rekordno visoku razinu, probivši apsolutni vrhunac i prvi put u povijesti premašivši psihološku granicu od 2.400 dolara po unci.

Prednosti i nedostaci najbržeg prsta u prijavi projekata na EU natječaje

21.05.2024.

Na temu problematike „najbržeg prsta“ u prijavi projekata na EU natječaje, napisane su brojne objave te izrečena različita mišljenja, uglavnom negativna. Pri tome, ističu se netransparentnost i nepravednost jer se potiču manje kvalitetni projekti (oni koj

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor