Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Sij 2019

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ljubica Vuko  

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Žene su je stavljale na glavu, ispod kanti s vodom, košara s voćem ili vreća s maslinama, kako bi olakšale nošenje teškog tereta. Simbol muke dalmatinskih težaka je motika, a dalmatinskih žena spara jer sve što magarac nije mogao iznijeti na svome samaru, to su Dalmatinke iz maslinika, vinograda i bunara iznijele na svojim glavama.

Ovim riječima na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Miletić u Klisu pojašnjavaju što je spara. Taj mali jastučić koji su nosile dalmatinske žene naziv je i brenda pod kojim se na tržištu mogu pronaći njihovi proizvodi. A iza brenda Spara stoje Deana Miletić i Ivana Perić, jedna profesorica kineziologije i jedna magistra ekonomije.

Ivana je završila studij međunarodne ekonomije i europskih integracija, u prosincu je bila promocija na Ekonomskom fakultetu u Splitu novih diplomanata, među kojima je i ona bila, a za razliku od onih koji će u potragu za poslom, ona je svoj već našla. Zajedno s Deanom razvija brend Spara.

Razgovarale smo u prostoru Studentskog poduzetničkog inkubatora (SPI) koji djeluje na splitskoj Ekonomiji, a otvoren je krajem 2015. godine za sve studente završnih godina i diplomante svih fakulteta Sveučilišta u Splitu. Ivana je, naime, prošla i program Studentskog poduzetničkog inkubatora razvojem OPG-a Spara, a i danas su joj dragocjeni kontakti i pomoć koju pruža taj inkubator.

Pojašnjavajući prvo što je u Dalmaciji značila spara, zaštitni znak ovog OPG-a, Ivana na početku razgovora za Slobodnu Dalmaciju kazuje kako je Deana Miletić razvijala ovaj projekt od 2009. godine, a kada se razboljela, projekt je 2012. stao. Srećom, samo privremeno.

- Ja sam na drugoj godini fakulteta gledala što mogu dodatno raditi kako bih studij učinila što zanimljivijim, tako da sam na svim radionicima i zadacima na fakultetu razvijala njezine ideje i projekt Spara uzimala kao primjer i dalje ga razvijala bilo kao OPG ili tvrtku. Ona je sve to čitala, a na trećoj godini u završnom radu izradila sam detaljniju analizu tog posla. Njoj se sve to dopalo i kroz priču smo došle do ideje da sve pokrenemo. Upravo tada, nakon moje treće godine studija, otvorio se Studentski poduzetnički inkubator, prijavila sam se i prošla program u toj prvoj generaciji. Već sam tri godine u ovom poduzetničkom inkubatoru. Najbitniji su ljudi koji te motiviraju. Prošla sam sve radionice, a poslije smo nastavili pomagati jedni drugima. Jedan kolega me je i potaknuo da krenem u ovaj projekt, rekao mi je: "To je super stvar. Riskiraj!" Ti ljudi oko mene su me motivirali da vjerujem u to što radim – kazuje Ivana.

I tako je priča krenula, a početkom rujna ove godine dobili su dozvolu za proizvodni pogon u Klisu koji su uredili po načelima HACCP-a i svim traženim zakonskim uvjetima. To je prva faza Deanina i Ivanina projekta, a u drugoj fazi očekuju da će do Uskrsa biti gotova i kušaonica. U startu su se nadale da će svoj projekt moći sufinancirati novcem iz EU fondova, ali inovativni proizvodi u poljoprivredi nisu definirani pa je to izostalo. Cijeli projekt realiziraju vlastitim novcem.

- Kad je riječ o financiranju, nismo još došli dotle da se prihvati da netko u poljoprivredi ima izume – ističe Ivana i dodaje kako su svi proizvodi, kao i brend Spara, zaštićeni u Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.

Deana je dobila i brojne nagrade za proizvode koje je osmislila po zapisima iz kliških konoba, pisanima po škartocima i karti o'cimenta. Danas u ponudi imaju tri trajna kolača s maslinovim uljem i sitno sjeckanim voćem, sedam vrsta džemova, imaju dva proizvoda pod nazivom "Kripno slatko" koji spadaju u kategoriju hrane s povećanom energetskom vrijednošću, novi proizvod su smokve u sirupu, u pripremi je još nekoliko vrsta džemova, a prodaju i maslinovo ulje u manjim količinama. Voće proizvode same ili ga nabavljaju od lokalnih proizvođača.

- Nije nam cilj ući u trgovine. Želimo sve prodavati na kućnom pragu i u web-shopu – kaže Ivana, naglašavajući da im je cilj kad kušaonica proradi u proizvodnom smislu povezati Klis i Sinj, gdje živi njezina obitelj.

- Klis mi je drag, ali Sinj je moje mjesto - dodaje.

I njezin diplomski rad bio je vezan za ruralni razvoj i lokalne akcijske grupe (LAG). Ponosna je jer joj mentor nije tražio ni jedan ispravak. Ali, kad je razvoj poljoprivrede u pitanju, još se puno toga treba promijeniti.

- Malo ljudi razumije da netko školovan radi u poljoprivredi. Ja tako ne gledam. Mi smo društvo koje još ne doživljava poljoprivredu, mi kao društvo nedovoljno podupiremo poljoprivredu kao nešto od čega ljudi mogu živjeti. Meni ništa nije teško učiniti, ni čistiti, ni kuhati, ni voditi računa o tome kako prodati – naglašava Ivana i na kraju razgovora, dok smo se pozdravljali, napominje:

- Spara je simbol jakosti žena, to je važno naglasiti!


Komentari članka

Vezani članci

Željko Aragović: Osnovna cijena duhana trebala bi biti 2,36 kuna po kilogramu

20.03.2019.

Udruga proizvođača duhana "Krupan list" donijela je pet zaključaka o daljnjoj proizvodnji duhana. Što traže?

Hrvoje Pavlić sadi klapice, stare sorte trešanja kojima će istražiti i DNK

20.03.2019.

Mladi agronom Hrvoje Pavlić na imanju u zagrebačkim Šestinama sadi pedesetak trešanja klapica, tamošnjih starinskih sorti više genskih tipova i vremena dozrijevanja. Planira im istražiti DNK, rodnost i drugo kako bi se utvrdilo je li to naša autohtona vrs

U Mirelinoj "Vještičjoj kuhinjici" sve se reciklira, čak i voda!

20.03.2019.

Mirela Jakuš Fröbe vlasnica je bajkovitog OPG-a pored rijeke Dobre koja sama izrađuje i sredstva za čišćenje, a troškove prehrane smanjila je na minimum, jer više od 90 posto namirnica proizvede i prikupi u prirodi. K tome, sve što može restaurira i recik

Mlada poljoprivrednica proizvela "lažnu Nutellu" od batata za kojom kupci luduju

19.03.2019.

"Kako je nastala Batela? To je bio veliki prasak u mojoj glavi. Nisam bila zadovoljna cijenom batata jer svi hoće ekološko, kvalitetno, ali kada treba otvoriti novčanik, ljudi se povuku, tako da sam željela povećati ekonomsku vrijednost batata i došla na

Doktori, odvjetnici, direktori... Bakinim savijačama ne znaju odoljeti

18.03.2019.

Prije pet godina Jadranka je preko noći ostala bez posla. U tom je trenutku imala dvije opcije - biro ili preuzimanje tvrtke koja je bila pred raspadom. Uz podršku obitelji i majčinu financijsku pomoć odlučila je krenuti od samog početka. Poučena iskustvo

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1893 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 983 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 347 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 248 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 328 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija