Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2008

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: HRT  

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Hrvatske donosi novi institucionalni, programski i pravni okvir za vođenje regionalne politike koja će biti usklađena s načinom vođenja regionalne politike u zemljama EU, rečeno je na Konferenciji o regionalnom razvoju u Zagrebu.

Konferencijom počinje konzultacijski proces o Strategiji u kojem bi trebali sudjelovati predstavnici županija, gradova, općina, poduzetnika, te civilnog i javnog sektora, odnosno svi koji će s ulaskom Hrvatske u EU moći povlačiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Strategija i rasprava o njoj trebali bi iznjedriti kvalitetni Zakon o regionalnom razvoju, te osigurati koheziju i strukture za provedbu regionalne politike i privlačenje sredstava iz fondova i prije nego što uđemo u EU, istaknuo je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Današnja je Hrvatska vrlo heterogena i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguranje ravnomjernog razvoja svih krajeva.

Cilj je da svaka jedinica lokalne samouprave ima zajamčen proračun u visini 60 posto od hrvatskog prosjeka, što iznosi 2.400 kuna po stanovniku. Dosadašnja područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja postat će potpomognuta područja, uz zadržavanje stečenih prava pomoći stanovništvu, te će se provesti nova kategorizacija na temelju indeksa razvijenosti. Županije koje su ispod 75 posto razvijenosti Hrvatske postat će potpomognute županije, a lokalne jedinice ispod 50 posto razvijenosti bit će potpomognute jedinice I. skupine, dok će lokalne jedinice ispod 75 posto razvijenosti postati potpomognute jedinice II. skupine. Broj stanovnika na potpomognutim područjima bit će veći za oko 400.000, no obuhvaćena površina i sredstva za pomoć ostaju na dosadašnjoj razini.

Radi prilagodbe EU uvode se tri statističke regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska, koje imaju različitu razinu BDP-a pa će dobivati i različite iznose sredstava za razvoj. Napravljena je simulacija proračuna za regionalni razvoj na osnovi proračuna iz 2008. pa bi tako Sjeverozapadna Hrvatska, kao najrazvijenija, dobila milijardu kuna, Jadranska Hrvatska 1,6 milijardi kuna, a Panonska Hrvatska 2,2 milijarde kuna. Rasprava o Strategiji trajat će šest mjeseci pa ih treba dobro iskoristiti, rekao je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak Slobodan Uzelac.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Hrvatski BDP bi u 2020. mogao pasti 9,7 posto, iduće godine porasti 6,2 posto

10.07.2020.

Navode kako će smanjenje robnog izvoza, zbog pada inozemne potražnje, i još veći pad turističkih prihoda nepovoljno djelovati na saldo tekućega i kapitalnog računa platne bilance, ali on bi trebao ostati pozitivan zbog smanjenja uvoza i veće apsorpcije eu

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici