Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Pro 2008

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: HRT  

Nova strategija regionalnog razvoja Hrvatske

Strategija regionalnog razvoja Hrvatske donosi novi institucionalni, programski i pravni okvir za vođenje regionalne politike koja će biti usklađena s načinom vođenja regionalne politike u zemljama EU, rečeno je na Konferenciji o regionalnom razvoju u Zagrebu.

Konferencijom počinje konzultacijski proces o Strategiji u kojem bi trebali sudjelovati predstavnici županija, gradova, općina, poduzetnika, te civilnog i javnog sektora, odnosno svi koji će s ulaskom Hrvatske u EU moći povlačiti sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU-a. Strategija i rasprava o njoj trebali bi iznjedriti kvalitetni Zakon o regionalnom razvoju, te osigurati koheziju i strukture za provedbu regionalne politike i privlačenje sredstava iz fondova i prije nego što uđemo u EU, istaknuo je ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Današnja je Hrvatska vrlo heterogena i postoje velike razlike u stupnju razvijenosti pojedinih područja, pa je politički prioritet osiguranje ravnomjernog razvoja svih krajeva.

Cilj je da svaka jedinica lokalne samouprave ima zajamčen proračun u visini 60 posto od hrvatskog prosjeka, što iznosi 2.400 kuna po stanovniku. Dosadašnja područja od posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja postat će potpomognuta područja, uz zadržavanje stečenih prava pomoći stanovništvu, te će se provesti nova kategorizacija na temelju indeksa razvijenosti. Županije koje su ispod 75 posto razvijenosti Hrvatske postat će potpomognute županije, a lokalne jedinice ispod 50 posto razvijenosti bit će potpomognute jedinice I. skupine, dok će lokalne jedinice ispod 75 posto razvijenosti postati potpomognute jedinice II. skupine. Broj stanovnika na potpomognutim područjima bit će veći za oko 400.000, no obuhvaćena površina i sredstva za pomoć ostaju na dosadašnjoj razini.

Radi prilagodbe EU uvode se tri statističke regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Panonska Hrvatska i Jadranska Hrvatska, koje imaju različitu razinu BDP-a pa će dobivati i različite iznose sredstava za razvoj. Napravljena je simulacija proračuna za regionalni razvoj na osnovi proračuna iz 2008. pa bi tako Sjeverozapadna Hrvatska, kao najrazvijenija, dobila milijardu kuna, Jadranska Hrvatska 1,6 milijardi kuna, a Panonska Hrvatska 2,2 milijarde kuna. Rasprava o Strategiji trajat će šest mjeseci pa ih treba dobro iskoristiti, rekao je potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj, obnovu i povratak Slobodan Uzelac.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeno koliko su točno rasle cijene hrane u Hrvatskoj i ostatku EU. Pogledajte

30.01.2023.

Cijene mlijeka, sira i jaja u trgovinama (potrošačke cijene) u Hrvatskoj su bile veće od prosjeka EU, ali manje nego u Njemačkoj i Slovačkoj. Poskupljenje za 73.2 posto u Mađarskoj u odnosu na prosinac 2021. daleko je najveće u EU (drugo najveće je u Litv

Stručnjak za nekretnine: 'Ovo su znakovi koji najavljuju pad cijena, u državama EU-a tržište se gotovo prepolovilo'

24.01.2023.

Uvijek je bio trend rasta cijena nekretnina kada su kamate padale, a kada su rasle, onda je bio silazni trend, kazao je u središnjem Dnevniku HTV-a Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, govoreći o iskustvu s tržištem nekre

Amerikanci su lani u Hrvatsku uložili više nego u prethodnih 28 godina ukupno

23.01.2023.

Prema HNB-ovim preliminarnim podacima, u prva tri prošlogodišnja kvartala u Hrvatsku je stiglo 2,85 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Ako su inozemna ulaganja jednakim tempom stizala i u posljednjem lanjskom kvartalu, može se pretpostaviti da će k

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Hrvatska u 2023. ušla s 1,6 milijuna zaposlenih

13.01.2023.

Hrvatska je u novu godinu ušla s 1,6 milijuna zaposlenih, što je oko 36 tisuća radnika više nego što ih je bilo u istom razdoblju prošle godine, ali i oko 9 tisuća zaposlenih manje u odnosu na prethodni mjesec, piše u petak Večernji list

Tag cloud

  1. 2429 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1749 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1201 članka imaju tag ict
  9. 1306 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 644 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 368 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor