Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2019

Nova stroža pravila za kolinje

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sani Lukić/T.D./HRT  

Nova stroža pravila za kolinje

Vrijeme je kolinja ili svinjokolje, ali od studenoga prema novim strožim pravilima. Zbog prevencije afričke svinjske kuge svinjogojci s objektima u 1. kategoriji a takvih je u Hrvatskoj 90 posto, morat će najaviti kolinje kako bi veterinari obavili klinički pregled. Pregled nije besplatan. Za uzgajivača do 10 svinja stoji 180 kuna.

Na gospodarstvima koja ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima, odnosno onima koja su svrstana u prvu kategoriju, a takvih je i najviše, nema više kolinja bez veterinarskog nadzora.

- Zato što može u zaraženom sirovom mesu on može egzistirati i više od tri mjeseca i u iznutricama, a u suhim proizvodima i po godinu dana. Dakle, ljudi koji će imati kolinja za vlastite potrebe morat će se javiti prije toga u svoju veterinarsku organizaciju da se napravi klinički pregled gospodarstva, objašnjava mr. Ante Čorić, dr.vet.med. član Uprave Veterinarske stanice Bjelovar.

Posjednici moraju obavijestiti veterinara 72 sata prije kolinja.

- I takav pregled vrijedi 7 dana. Ljudi koji su u 1. kategoriji nažalost će morati plaćati. 180 kuna je za gospodarstva do 10 svinja, kaže Čorić.

Na farmi svinja obitelji Lukač u Kokincu pokraj Bjelovara posljednja su ulaganja omogućila prelazak iz prve kategorije. Cijela je farma ograđena, postavljena je dezobarijera za vozila, na prozore stavljena mreža. Iako je time ova obitelj izbjegla plaćanja novih mjera, smatraju da ona nisu smjela pasti na leđa svinjogojaca.

- Prvo cijene su prevelike. Pregled kod kolinja isto, naša klasična svinjokolja koju nam nije Europska unija uništila. Uspjeli smo se u Bruxellesu izboriti na ovakav ili onakav način, sad će uvoznički lobi, ističe Željko Lukač, Kokinac.

Željko Lukač kaže kako će vjerojatno biti onih koji će kolinje obavljati bez ikakve kontrole.

- Mi ćemo imati sigurno u početku probleme jer neki zaklati svinju pa će je donijeti na pregled na trihineloskopiju, a prije toga nismo obavili klinički pregled toga će biti, smatra Čorić.

Željko napominje kako ima već godinama uhodan uzgoj zbog kojega je uložio u prekategorizaciju, no ne vjeruje da će to učiniti manja gospodarstva.

- Nekakvih 60 krmača imamo u rasplodu. Dva sina su ostala kod kuće koji se bave poljoprivredom, znači, kao mladi poljoprivrednici. Na neki način pomaže nas država da mladi ostaju kod kuće, a na drugu stranu nas koče. Znači, mi nemamo izbora i sada hvala Bogu doći će ta nova kategorizacija, pripremili se jesmo. Znači, ima puno takvih gospodarstava koja će to odraditi, ali mali neće opstati tako, kaže Lukač.

I Božidar Petolas iz Jabučete smatra da su nove mjere udar na džep najmanjih svinjogojaca no izlaz vidi u prekategorizaciji.

- Apsolutno je puno novaca to puno novaca za plaćati to, pogotovo malim gospodarstvima koji drže za vlastite potrebe no mogućnost je rekategorizacija gdje se more uz vrlo jeftine investicije postići zadovoljavajuće uvijete, smatra Petolas.

- Oni mogu zatražiti ponovnu rekategorizaciju koju će platiti onda 285 kuna da bi otišli u bolju kategoriju barem u kategoriju 2 koja će osigurati minimalne uvijete ili ne moraju ni to ako će stalno , svaki puta svinje voditi direktno u klaonicu, ističe Čorić.

Dio svinjogojaca smatra kako je država trebala platiti mjere uvedene kao prevenciju protiv afričke svinjske kuge.

- Ja sam apsolutno za to da se napravi red i da se kontrolira promet svinjama. Znali svinje moraju imati popratnu dokumentaciju no za mala gospodarstva ponavljam koja drže svinje za sebe kojih je u Hrvatskoj možda i 80 posto svinjogojaca to predstavlja dodatni trošak dodatni namet kojeg država možda nije trebala staviti na leđa samoga seljaka, smatra Petolas.

- Sad 80 posto ljudi neće nositi na trihinelu. Neće jer si misli kako su njegove svinje zdrave, sam ih je hranio, deratizacija se obavlja, i ljudi neće jednostavno nositi. Mislim da tu nema pameti. Oni kažu koju god svinju prodaš u klaonicu ne mora se platiti pregled. Točno, ali klaonice su u Hrvatskoj zatvorene one su propale. Bjelovar je nekada imao veliku klaonicu, ona sad ne radi, ističe Lukač.

Novih pravila na gospodarstvima prve kategorije moraju se pridržavati i kupci, a valja napomenuti da je klinički pregled obvezan i za promet svinja na neko drugo gospodarstvo, a vrijedi samo 24 sata.


Komentari članka

Vezani članci

OPG Šomođi proizvodi 800 prasaca godišnje: Kupci se vraćaju, a tajna uspjeha je u hranidbi

06.12.2019.

U hladno prosinačko jutro posjetili smo OPG Šomođi iz Slatine koji se bavi uzgojem svinja, prasaca i onih za tov. Upravo sada pred blagdane imaju najviše posla s njihovom prodajom, a potražnja je, kažu, nikad veća

Otvorena najmodernija farma svinja vrijedna preko 7 milijuna kuna

01.11.2019.

Ulaganje vrijedno 7.100.000 kuna, kapacitet farme 360 tovljenika i 63 krmače

Nezavisni hrvatski seljaci traže hitnu reakciju državnog vrha zbog afričke svinjske kuge

27.09.2019.

U NHS se pitaju što će biti ako se ASK pojavi i u zemljama iz kojih se uvozi 70 posto svinjskog mesa u Hrvatsku? Naime, domaći proizvođači, nakon kalvarije domaćeg svinjogojstva, posljednjih nekoliko godina, sad pokrivaju 30 posto domaćeg tržišta svinjsk

U obnovu farme i stada uložili 33,5 milijuna kuna

02.08.2019.

Rekonstrukcijom farme kapacitet od 1300 rasplodnih krmača ostao je isti, a godišnje će se proizvoditi 35.000 komada prasadi za tov

Ujedinilo se 10 velikih hrvatskih svinjogojaca

11.06.2019.

S ciljem rješavanja svih navedenih problema nedavno je u Vukovaru osnovana Hrvatska udruga proizvođača svinja, čiji su članovi poljoprivredni proizvođači koji se bave svinjogojstvom, uzgojem i korištenjem rasplodnog materijala (krmače i nerasti), proizvod

Tag cloud

  1. 1957 članka imaju tag hrvatska
  2. 1986 članka imaju tag turizam
  3. 1556 članka imaju tag financije
  4. 1258 članka imaju tag izvoz
  5. 855 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 995 članka imaju tag svijet
  7. 983 članka imaju tag trgovina
  8. 1015 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 847 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 925 članka imaju tag ict
  12. 975 članka imaju tag EU
  13. 866 članka imaju tag industrija
  14. 596 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 555 članka imaju tag marketing
  19. 510 članka imaju tag tehnologija
  20. 492 članka imaju tag krediti
  21. 372 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 266 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 352 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 353 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 308 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 358 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 382 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 272 članka imaju tag opg