Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2019

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dijana Pavlović  

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

Referendumska inicijativa "67 je previše" organizirana u vrijeme kampanje za izbore u Europski parlament očekivano je izazvala uključivanje u nju političkih stranaka iz parlamentarne oporbe. Sindikati su tvrdili kako je organizacija prikupljanja potpisa za referendum o dobnoj granici za odlazak u mirovinu u isto vrijeme kada traje i izborna kampanja - slučajno, ali je ipak očiti pokušaj prikupljanja političkih poena u redovima SDP-a, Mosta i Živog zida na račun sindikalnih zahtjeva vezanih uz mirovinsku reformu.

Najvažnije pitanje

Iz Vlade i HDZ-a u isto vrijeme stižu poruke kako je inicijativa "67 je previše" ispolitizirana. Također, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović upozoravaju građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, a mirovine posljedično biti niže od pet do sedam posto. Ministar ovih dana ponavlja i kako postoji institut dugotrajnog osiguranika, pa oni koji ulaze mladi na tržište rada, s 18 ili 19 godina, nakon 41 godinu mogu u mirovinu sa 60 godina.

Na opasnost od populističke rasprave o mirovinskoj reformi u ponedjeljak su upozorili i poslodavci te pozvali sindikate i političare, svih stranaka, pozicije i opozicije, da se o mirovinskom sustavu raspravlja odgovorno jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za hrvatske građane. "Umjesto paušalnih i populističkih fraza o mirovinskom sustavu i njegovim reformama treba razgovarati odgovorno i pri tome u fokusu trebaju biti meritum problema i konkretni prijedlozi kako mirovinski sustav učiniti dugoročno održivim uz osiguravanje dostojnih mirovina i što manju ovisnost o državnom proračunu", navodi Hrvatska udruga poslodavaca.

HUP podsjeća na činjenicu kako je temeljni problem mirovinskog sustava u tome da je samo 20 posto naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili dobi. To znači da je samo 20 posto umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu. "Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno primjerice u Njemačkoj on veći od 35 godina, ono je što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju. Na današnje uplate u mirovinski fond, koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko pet milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno. Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem", upozoravaju poslodavci.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde kako pitanje dobi odlaska u mirovinu svakako treba povezati s uvjetima rada jer "ni jedan poslodavac neće dopustiti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao koji ona ionako ne može obaviti". "Radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosan odlazak u mirovinu bez penalizacije", navodi HUP. Ističe i kako je potrebno jačati i povećavati uplate u drugi stup kao i snažnije poticati štednju u trećem stupu te da mirovine stečene po posebnim uvjetima treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa i izdvojiti ih u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna: "Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava".
Ubrzati reforme

"Uza sve navedeno, kad se govori o budućim mirovinama, ključno je osigurati uvjete koji će gospodarstvu omogućiti održivo i na produktivnosti utemeljeno povećanje plaća, a time i povećanje uplata u mirovinski sustav. Stoga HUP i ovom prilikom poziva Vladu da maksimalno ubrza sve reforme kojima će se smanjiti trošak i općenito poboljšati uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Svako troškovno rasterećenje poslovanja ići će u povećanje plaća ili u projekte koji će osigurati novo zapošljavanje", ističu poslodavci. Smatraju kako eventualni referendum treba li raditi do 67 godine koji zagovaraju sindikati ne može pridonijeti nalaženju odgovora na probleme. "Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drukčijim raspravama. HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će doista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva", zaključuje HUP.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog ovog razloga uzdrman je jedan od najstabilnijih mirovinskih sustava na svijetu

21.10.2019.

Dok su nekad s radošću odlazili u mirovinu znajući da će im ona po iznosu biti jednaka plaći, Nizozemci sada sa zebnjom gledaju na mogućnost snižavanja mirovina i do 8 posto.

Umjetna inteligencija je pokretač razvoja, ali EU zaostaje za SAD-om i Kinom

03.10.2019.

Podatke treba otvoriti kako bi se olakšao trening umjetnoj inteligenciji, što je mukotrpan rad ukoliko se ne može odraditi automatizmom i nemoguć je za provesti bez dovoljne količine dostupnih podataka. Razvojem umjetne inteligencije zasigurno će doći do

Nevjerojatna nova pogodnost radnicima: 20 posto veća mirovina i otpremnina onima koji će raditi 5 godina dulje

25.09.2019.

Izmjenama Zakona o radu koje je sad predložilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a koje vodi mladi ministar Josip Aladrović, moć pregovaranja o radu nakon 65. godine prelazi u ruke radnika.

Poruka Vladi s "Dana poduzetnika": 'Ostavite se jeftinog populizma i primite se posla'

11.06.2019.

Inovacije i kreativnost u poslovanju otvaraju mogućnosti za podizanje produktivnosti i rasta kompanija, istaknuto je u ponedjeljak na Danu poduzetnika, tradicionalnom skupu koji organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Hrvatska je na začelju Europe, potrebne su nam radikalne reforme

07.06.2019.

Uoči krize udio poreza i doprinosa u hrvatskom BDP-u iznosio oko 33 posto, dok je sada skočio na više od 37 posto

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 973 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 573 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija