Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2019

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dijana Pavlović  

Novo zaduživanje i manje mirovine ili održivi sustav?

Referendumska inicijativa "67 je previše" organizirana u vrijeme kampanje za izbore u Europski parlament očekivano je izazvala uključivanje u nju političkih stranaka iz parlamentarne oporbe. Sindikati su tvrdili kako je organizacija prikupljanja potpisa za referendum o dobnoj granici za odlazak u mirovinu u isto vrijeme kada traje i izborna kampanja - slučajno, ali je ipak očiti pokušaj prikupljanja političkih poena u redovima SDP-a, Mosta i Živog zida na račun sindikalnih zahtjeva vezanih uz mirovinsku reformu.

Najvažnije pitanje

Iz Vlade i HDZ-a u isto vrijeme stižu poruke kako je inicijativa "67 je previše" ispolitizirana. Također, ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, kao i ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović upozoravaju građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, a mirovine posljedično biti niže od pet do sedam posto. Ministar ovih dana ponavlja i kako postoji institut dugotrajnog osiguranika, pa oni koji ulaze mladi na tržište rada, s 18 ili 19 godina, nakon 41 godinu mogu u mirovinu sa 60 godina.

Na opasnost od populističke rasprave o mirovinskoj reformi u ponedjeljak su upozorili i poslodavci te pozvali sindikate i političare, svih stranaka, pozicije i opozicije, da se o mirovinskom sustavu raspravlja odgovorno jer je riječ o jednom od najvažnijih pitanja za hrvatske građane. "Umjesto paušalnih i populističkih fraza o mirovinskom sustavu i njegovim reformama treba razgovarati odgovorno i pri tome u fokusu trebaju biti meritum problema i konkretni prijedlozi kako mirovinski sustav učiniti dugoročno održivim uz osiguravanje dostojnih mirovina i što manju ovisnost o državnom proračunu", navodi Hrvatska udruga poslodavaca.

HUP podsjeća na činjenicu kako je temeljni problem mirovinskog sustava u tome da je samo 20 posto naših umirovljenika steklo mirovinu pravom punog radnog staža ili dobi. To znači da je samo 20 posto umirovljenika uplaćivalo puni iznos mirovinskih doprinosa iz svojih plaća za starosnu mirovinu. "Podatak da je prosjek radnog vijeka u Hrvatskoj malo veći od 30 godina, dok je istodobno primjerice u Njemačkoj on veći od 35 godina, ono je što je zabrinjavajuće jer to znači da su svi sadašnji umirovljenici uplatili četvrtinu manje nego što su trebali u svoju buduću mirovinsku štednju. Na današnje uplate u mirovinski fond, koji iznosi oko 19 milijardi kuna, to je oko pet milijardi kuna manje nego što je trebalo biti uplaćeno. Stoga je pravo pitanje kako stvoriti pretpostavke da što više ljudi ide u mirovinu s punim radnim stažem", upozoravaju poslodavci.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca tvrde kako pitanje dobi odlaska u mirovinu svakako treba povezati s uvjetima rada jer "ni jedan poslodavac neće dopustiti osobi od 65 ili 67 godina raditi težak fizički ili rizičan posao koji ona ionako ne može obaviti". "Radnicima koji više nisu u stanju raditi treba osigurati ponosan odlazak u mirovinu bez penalizacije", navodi HUP. Ističe i kako je potrebno jačati i povećavati uplate u drugi stup kao i snažnije poticati štednju u trećem stupu te da mirovine stečene po posebnim uvjetima treba izuzeti iz prvog mirovinskog stupa i izdvojiti ih u poseban fond koji se financira iz državnog proračuna: "Time ćemo dobiti jasnu sliku koliko uplaćujemo i isplaćujemo za mirovine stečene radom, te ćemo znati koliki je stvarni manjak za isplatu mirovina, ali i osigurati transparentnost mirovinskoga sustava".
Ubrzati reforme

"Uza sve navedeno, kad se govori o budućim mirovinama, ključno je osigurati uvjete koji će gospodarstvu omogućiti održivo i na produktivnosti utemeljeno povećanje plaća, a time i povećanje uplata u mirovinski sustav. Stoga HUP i ovom prilikom poziva Vladu da maksimalno ubrza sve reforme kojima će se smanjiti trošak i općenito poboljšati uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. Svako troškovno rasterećenje poslovanja ići će u povećanje plaća ili u projekte koji će osigurati novo zapošljavanje", ističu poslodavci. Smatraju kako eventualni referendum treba li raditi do 67 godine koji zagovaraju sindikati ne može pridonijeti nalaženju odgovora na probleme. "Rješenje za dugoročno održiv mirovinski sustav i više mirovine leži u potpuno drugim pitanjima i drukčijim raspravama. HUP zato sve aktere poziva na vođenje socijalnog dijaloga, konstruktivnu i argumentiranu raspravu kako bismo došli do rješenja koja će doista biti u interesu radnika, sadašnjih, ali i budućih umirovljenika i hrvatskog društva", zaključuje HUP.


Komentari članka

Vezani članci

Budući umirovljenici imat će još manje mirovine i lošiju zdravstvenu skrb

25.04.2019.

Hrvatska danas za zdravstvo izdvaja 5,2 posto BDP-a dok je prosjek izdvajanja u EU-u 6,8 posto BDP-a

Stručnjaci: Drugi mirovinski stup uništio gospodarstvo, treba ga ukinuti

18.04.2019.

'Mirovinska reforma iz 2002. najveće je zlo koje je zahvatilo Hrvatsku'.

Marija Zuber: Koje su obveze poslodavca u slučaju rada u mirovini?

26.03.2019.

Poslodavac može zaposliti umirovljenika koji je kod njega bio u radnom odnosu prije ostvarivanja prava na mirovinu ili korisnika mirovine koji kod njega nije ranije radio. Može ga zaposliti na poslovima na kojima je radio prije umirovljenja ili na nekim d

Na rukovodećim pozicijama u državnim je tvrtkama samo pet posto žena

05.03.2019.

Da bi žene mogle iskoristiti svoje talente, znanje i potencijale koje bez ikakve sumnje posjeduju moraju imati uvjete koji im kao i muškim kolegama omogućavaju da se i profesionalno u cijelosti realiziraju i napreduju i do samog vrha ako to žele

Neoporeziva otpremnina zasad iznosi najmanje 8000 kn, ali nije obvezna

19.11.2018.

Pravo radnika na otpremninu za odlazak u mirovinu nije propisano Zakonom o radu i nije obveza svakog poslodavca. Samo poslodavci koje obvezuje kolektivni ugovor, odnosno poslodavci koji su u ugovoru o radu ili pravilniku o radu utanačili obvezu isplate ot

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija