Obala liči na favele, vlasnici apartmana plaćaju smiješne poreze. Treba li ih dići?

APARTMANIZACIJA je glavna odlika hrvatskog turizma. Za to uočiti nisu potrebni statističke analize, dovoljno se provozati hrvatskom obalom i pogledati oko sebe. Država ju nije novčano poticala, a i bolje je da nije jer su djelatnosti na koje je država trošila našeg gomilu novca uglavnom propadale. Na brodogradnju je, primjerice, spiskano više od 30 milijardi naših kuna, a rezultati su katastrofalni.

Ipak, čini se da se period u kojem su apartmani bili tek simbolično oporezivani bliži kraju. Neki su gradovi već počeli povećavati porez na maksimalnu zakonski dopuštenu razinu, ali i to je razmjerno manje od razine oporezivanja drugih djelatnosti. Ovo su najčešći argumenti za i protiv uvođenja većih poreza na apartmane.

ARGUMENTI ZA UVOĐENJE VEĆIH POREZA NA APARTMANE
"Poreze treba povećati jer su apartmani porezno povlašteni"
Iako se apartmani nisu direktno poticali, bili su porezno povlašteni. Stoga je jasno da je država pomogla eksploziji apartmanizacije. Poreznim favoriziranjem usmjeravala su se ulaganja upravo u izgradnju apartmana.

Nemoguće je znati sigurno koliko je to utjecalo na bujanje apartmana posljednjih 20-ak godina, ali je činjenica da njihov udio u ukupnom turističkom smještaju stalno raste. 2000. je u apartmanima bilo 39% smještajnih kapaciteta našeg turizma, do 2010. se to popelo na 47% , do 2015. na 56%, a 2022. na čak 61%.

Radi se o specifičnosti hrvatskog turizma jer je postotak apartmanskog smještaja daleko manji u drugim turističkim državama.

Izjednačavanje poreza na najam apartmana s ostalim djelatnostima u turizmu, kao što su hoteli ili hosteli, dovelo bi do prekida ili barem usporavanja trenda apartmanizacije. U Hrvatskoj apartmanski smještaj čini (pre)velik dio tržišta, za što je odgovorno upravo (pre) nisko oporezivanje apartmana.

"Poreze treba povećati jer mali porezi na apartmane nisu pošteni prema ostalima"
Jedan od jačih argumenata protiv politike poreznog favoriziranja apartmana je - pravednost. Društveni dogovor je da se bogatijima naplaćuju veći porezi jer im svaka dodatna jedinica novca manje vrijedi. Primjerice, nekome tko godišnje uprihodi 40 tisuća eura je relativno manji gubitak da mu se kroz poreze uzme 500 eura nego nekome tko godišnje uprihodi 15 tisuća eura.

Apartmani su dodatni prihod većini privatnih iznajmljivača, pa je većinski dojam kako se ne radi o ljudima koji imaju ispodprosječne godišnje prihode. Ako se plaća oporezuje progresivno, tj. ako oni s velikim plaćama više izdvajaju za poreze, onda bi se i dodatni prihodi od apartmana trebali plaćati barem razmjerno oporezivanju sličnih djelatnosti.

"Porezna povlaštenost apartmana je loša jer potiče sve veću apartmanizaciju"
Ako su porezi na jedan tip investicije niski, a na druge visoki, to će djelovati i na samu isplativost ulaganja. Poreznom politikom se tako usmjeravaju investicije, a to znači da porezna povlaštenost iznajmljivanja apartmana u Hrvatskoj direktno potiče sve veću apartmanizaciju.

Broj apartmana u Hrvatskoj već nekoliko godina raste brže od rasta broja turista. Istodobno broj kreveta u hotelima raste sporije ne samo od broja apartmana nego i od broja dolazaka turista.