Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Lip 2018

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Obitelj Čuček automatizirala proizvodnju cvijeća, informacije o biljkama stižu im putem mobitela

Obitelj Čuček iz Zaboka u Zagorju svoju je proizvodnju cvijeća, ukrasnih grmova i drugog biljnog materijala uvelike automatizirala. Informacije o stanju s biljkama dobivaju preko mobitela pa u svakom trenutku znaju što im se događa u proizvodnim pogonima.

Iako je početkom lipnja završila proljetna cvjetna sezona, u vrtlariji obitelji Verice i Dubravka Čučeka iz Zaboka u Krapinsko - zagorskoj županiji poslovi ne staju jer započeli su im radovi s krizantemama. To im se cvijeće već ukorjenjuje i presađuje, a sve kako bi s prvim danima srpnja bilo spremno za daljnju proizvodnju. Kaže nam to Dubravko Čuček (48) negdašnji učitelj, koji je u cvjećarskom poslu više od dva desetljeća, a otprije petnaestak godina obitelj mu od toga i živi. Imaju oni maloprodaju i veleprodaju cvijeća u Lugu Zabočkom gdje im je i rasadnik.

Plastenici i staklenik na 4.500 četvornih metara

Sveukupno plastenika i staklenika Čučekovi broje oko 4.500 četvornih metara. U poslu s cvijećem zaposlili su troje radnika a ni sa sezoncima nemaju problema jer kako kažu imaju “svoje ljude”, koje su kao pomoćne radnike obučili vrtlarskim poslovima. Njih trebaju od trećeg do šestog mjeseca odnosno iznova od listopada, a dnevnica im je u pravilu oko 150 kuna. U cvjetnom raju broje Zabočani više od petnaest vrsta ukrasnih cvjetnih grmova od dojcije, forzicije ,jasmina ljetnih i puzavih, imaju četrdesetak različitih vrsta pokrivača tla kao i jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća.

Nemalo su to kadifice, begonije, pelargonije, ivančice odnosno cvijeće za balkone, prozore, vrtove, kamenjare... Obogaćena je vrtlarija obitelji i ukrasnim drvećem uključujući i ono u obliku kugle ili pak visećeg kišobrana (pendule) a imaju i japansku trešnju (viseća) i druge raskošne biljne vrste.

Uvoz presadnica božićnih zvijezda

Kada je o uvozu riječ, uglavnom uvoze (pre)sadnice božićnih zvijezda odnosno kupuju sjemenja nekih biljaka. Obitelj Čuček svoj je rad s cvijećem izlagala i na cvjetnim manifestacijama uključujući i nedavno održani Floraart u Zagrebu. Nositelji su nagrada za kvalitetu bilja(ka) odnosno svojedobnu izložbenu ideju tradicijskog vrta za što se nemalo i zalažu. Instalacija koju su s tim u vezi osmislili bila je uprizorena čuvarkućom, kadificama, ivančicama, margareticama,vučjakom i drugim tradicijskim biljnim vrstama.

Njih smatraju Čučekovi treba (o)čuvati što se u zagorskom kraju i radi pa su utoliko više ponosni na taj dio društvene im odgovornosti. Tako se obitelj odnosi i prema svojim biljkama, a da bi bile kvalitetne, zdrave i lijepe valjalo im je kažu učiti o njima godinama a u praksi se uzgoj događao po principu “pokušaja i pogreške”. Uzgoj biljaka zahtijeva stalno usavršavanje od (sa)znanja kako ih uzgojiti, održati, zaštiti od bolesti i dr. Oni su da bi naučili dosta toga razgovarali osim sa hrvatskim i stručnjacima iz Austrije, Njemačke, Nizozemske...

Pogoni vrtlarije automatizirani

Svoj su proizvodni pogon nemalo modernizirali jer je otkrivaju s “puno automatike” pa im biljke imaju neprestanu kontrolu. “Od ovog se posla može živjeti ali zahtijeva puno rada i odricanja” kaže naš sugovornik, dodajući kako mu dan započinje u pet ujutro s mirisom prve kave uz koju se istodobno “pretresa” dnevni plan rada. Uključuje to naručivanje sjemena biljaka, određivanje boja,količine,odlazak u plastenike, staklenik, pakiranje, dogovor s radnicima i sl. Nisu kreditno opterećeni jer kažu “koliko imaju toliko troše” odnosno zarađeno ulažu u modernizaciju proizvodnje i onog što im je najprije potrebno. Novac iz europskih fondova nisu pokušavali povući jer im je taj proces spor, a njihova proizvodnja jest “brza reakcija”.

Kočnica je svemu i hrvatska administracija jer im za ishođenje papirologije treba i po nekoliko mjeseci, a ishod kažu može biti i odbijenica. One koji bi ušli u sličan posao s biljkama savjetuju, kako trebaju sve proučiti, počevši od toga kako ustrojiti plastenik(e), koje financije iziskuje, treba znati što se želi, za koliku je površinu plastenik ili više njih namijenjen, kakva je oprema potrebna, kakvi uvjeti trebaju biljkama i dr. To više jer primjerice oprema odnosno stolovi, automatizirano navodnjavanje, krovno otvaranje i druga vrsta “automatike” cijenu plasteniku od tisuću kvadrata može popeti i do nekoliko stotina tisuća kuna.

U uzgoj cviječća potrebno je uložiti puno ljubavi i rada

"Oko pedeset posto naših objekata kompjutorski je navođeno" kaže gospodin Čuček ističući kako su im na računalo “spojene” i pumpe tj. ventili, a na određeni način uz pomoć tehnike specijalni potopni stolovi dobivaju zadanu im količinu vode u određeno vrijeme i sl.

Kontrola biljaka preko mobitela

Informacije o procesu tog rada naš sugovornik preko interneta dobiva na mobitel pa uvid o tome što se događa s biljkama ima stalno. Takva je automatika kaže izvrsna stavka rada koja košta, ali ona može i stati pa je ljudski faktor u svemu ipak najvažniji. Trenutno su Zagorci u mnogim radovima jer završavaju jedan plastenik odnosno počinju raditi s biljkama za jesensku sezonu. Baš je puno uloženog rada i stanoviti problem požalili su se supružnici, jer se maloprodajna cijena konačnog biljnog proizvoda u pravilu nije mijenjala već petnaest godina.

Ali zato, kažu, jeste cijena proizvodnje počevši od sadnica, gnojiva, grijanja, benzina, troškova transporta odnosno zemlje ili pak supstrata za biljke. Iako nije tako značajan i uvoz kvalitetnog jednogodišnjeg i dvogodišnjeg cvijeća stvara im troškove jer kod nas proizvodnje sobnog cvijeća, gerbera, ruža i sličnog gotovo da i nema.


Komentari članka

Vezani članci

Rat ga je iz Vukovara potjerao u Njemačku, danas u Hrvatskoj otvara IT firmu

09.09.2019.

MIROSLAV ŠIMUDVARAC rođeni je Vukovarac, no kao dječak je 1991. završio kao prognanik u Njemačkoj. Danas, tridesetak godina kasnije, u Hrvatskoj otvara podružnicu svoje IT firme s lokacijama u Zagrebu i Osijeku te namjerava u dogledno vrijeme zaposliti 70

Ususret Danu velikih planova: Čelnik Violete Petar Ćorluka o planovima i prilikama za rast

02.09.2019.

Jedan od najuspješnijih poduzetnika u regiji Petar Ćorluka, predsjednik Uprave Violete, potvrdio je sudjelovanje na 11. Liderovoj konferenciji Dan velikih planova koja će se održati 25. rujna u zagrebačkom hotelu Westin. Povodom njegova nastupa na konfere

Može li ovo spasiti Njemačku od recesije? Ministar predložio porezne promjene

30.08.2019.

Mala i srednja poduzeća ostvaruju 35 posto ukupnih prihoda njemačkih tvrtki, a njihov udio u ukupnom broju radnih mjesta iznosi čak 60 posto, podsjetio je ministar. Većinom su u obiteljskom vlasništvu, imaju do 500 zaposlenih i godišnje prihode niže od 50

Bio rajčice iz staklenika

27.08.2019.

Uzgoj se odrađuje softverski - prati se vlaga, temperatura, navodnjavanje. Ove mlade agronomke zadužene su za zaštitu biljaka od bolesti i štetnika. I to isključivo biološku, bez imalo kemije.

Ivan Mrvoš prije 5 godina je preživljavao vareći ograde. Danas osvaja svijet

27.08.2019.

Ivan je dosad za svoju tvrtku Include uspio osigurati 30-ak milijuna kuna investicija i tu ne misli stati, non stop radi na tome da osigura još novca za rast. Planovi su iznimno ambiciozni, želi postati lider na svjetskom tržištu za pametnu javnu opremu k

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija