Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Svi 2020

Obitelj Tomiša zaokružila proizvodnju, od magarećeg mlijeka i kozmetike do humusa

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Sanja Rapaić  

Obitelj Tomiša zaokružila proizvodnju, od magarećeg mlijeka i kozmetike do humusa

Idilično imanje, u mjestu Zamlača, kod Varaždina, supružnici Karmen i Marko Tomiša, dijele sa zanimljivim sustanarima. Na ranču sretno žive čak 23 člana magarećeg stada, a ove godine očekuju baby boom. Glavni proizvod im je magareće mlijeko, a uskoro kreću i s proizvodnjom kozmetike od mlijeka magarica. Na imanju mlade obitelji odnosno OPG-u Infinity, ništa se ne baca pa se tako od izmeta magaraca, uz pomoć kalifornijskih glista, proizvodi humus. Stočarstvo je, kažu, posao u kojem nema ljetovanja ni vikenda.

U ovoj obitelji poljoprivreda je godinama bila sastavni dio života, ali ne i primarna djelatnost. No, prije dvije godine, stvari su se promijenile i krenule u novom smjeru.

"Moji roditelji su se godinama bavili poljoprivredom, u prvom redu za vlastite potrebe, dok su višak proizvoda prodavali. Kada sam, prije nekoliko godina, od njih preuzeo OPG, odlučio sam ga unaprijediti. Oduševljeni što imamo vlastito gospodarstvo supruga i ja smo, na samom početku, razmišljali o tome da si ispunimo dugogodišnji san i nabavimo konje. No, onda se dogodio preokret. Bolest u obitelji promijenila je smjer kojim smo željeli krenuti te smo, umjesto konja, zbog potrebe za magarećim mlijekom, nabavili magarice. Lili i Julija, naše prve dvije magarice na imanje su stigla prije dvije godine. Danas na ranču živi velika obitelj od 23 magarca i magarice, a ove će ih godine biti i više jer očekujemo dosta prinova, što je sjajna vijest, budući da se radi o autohtonoj i zaštićenoj vrsti životinja“, kaže nam Marko Tomiša.

U Hrvatskoj su, pojašnjava, službeno registrirane tri pasmine magaraca - primorsko dinarski magarac, istarski magarac i sjevernojadranski magarac, koje su ujedno autohtone i zaštićene pasmine. Na ranču mlade obitelji trenutno žive dvije, od navedene tri pasmine i to primorsko dinarski i istarski magarac.

"Lili i Julija su naše prve magarice koje su sada stare dvije i pol godine. Lili je jako velika maza i izrazito je inteligentna. Od prvog je dana pokazala svoj dominantni stav te je i danas šefica stada. Iako ima većih i starijih od nje, najstarija magarica u našem stadu ima 6 godina, svi poštuju njezin status 'glavne šefice', pa čak i dečki“, kažu nam Karmen i Marko.

Mjesec dana nakon što su nabavili Lili i Juliju, na njihovu je farmu stiglo još 6 novih grla. Svatko od njih, kažu supružnici, ima različit karaktera, a unutar stada postoje "klanovi“ , ali i "najbolji prijatelji“.

Informacije o uzgoju magaraca pronašli smo van granica Hrvatske
"Na našoj veseloj i razigranoj farmi supruga i ja sve poslove obavljamo sami, a ako zaškripi, u pomoć priskoči mama. Na samom početku nije nam bilo lako jer smo ovaj novi smjer posla nas dvoje gradili sami, od temelja, bez ikakvog znanja o magarcima. Prije no što smo kupili prve magarice, obišli smo nekoliko farmi kako bismo saznali što više o tim divnim životinjama. Nažalost, većina uzgajivača magaraca savjete nam je davala na kapaljku, pa smo u potragu za informacijama morali krenuti van granica Hrvatske. Stupili smo u kontakt s većim farmama u Europi i od stranaca smo dobili sve potrebne informacije, savjete i preporuke koje su nam trebale kako bismo naučili osnovne stvari o magarcima. I danas smo u stalnom kontaktu s njihovim stručnjacima, po pitanju hranidbe i njege naših magaraca“, kažu mladi supružnici, koji redovito prate i najnovija istraživanja o pozitivnim učincima magarećeg mlijeka na ljudsko zdravlje, a njih je, kako kažu, iz godine u godinu sve više.

"Magareće mlijeko smo u početku proizvodili isključivo za vlastite potrebe, no tko god bi ga probao, postao bi kupac. Krug zainteresiranih za magareće mlijeko se počeo brzo širiti te smo i mi, prilagođavajući se tržištu koje nam je, sasvim slučajno otvorilo vrata, brzo povećavali svoje magareće stado“, kaže Marko.

Mlada obitelj planira i dalje povećavati stado jer prodaja im, kažu, ide i više nego dobro te je, uz sadašnju proizvodnju, mlijeka premalo za sve zainteresirane.

Magareće mlijeko će uskoro i izvoziti
"Veći dio proizvoda prodajemo na kućnom pragu, no kada skupimo dovoljno narudžbi, mlijeko i dostavljamo u Zagreb, Veliku Goricu, Samobor, Karlovac, Rijeku... S obzirom na to da u planu imamo širenje našeg OPG-a i plasiranje novih proizvoda, planiramo tržište proširiti i izvan granica Hrvatske. Fokusirat ćemo se na europsko tržište, zbog jednostavnije papirologije. Krenut ćemo i s proizvodnjom prirodne kozmetike s magarećim mlijekom, koja je trenutno u fazi testiranja“, kaže Marko.

Karmen je završila i tečaj za izradu prirodne kozmetike te će u suradnji s tehnolozima, raditi na razvijanju vlastitih receptura po kojima će proizvoditi kremu s magarećim mlijekom i hladno prešanim uljima, lanolinsku kremu s magarećim mlijekom za njegu dječje kože, šampon i sapun s dodatkom magarećeg mlijeka.

"U rukavu“ imaju i još jedan novi proizvod, kojeg nema na hrvatskom tržištu, no s obzirom na to da je riječ o većoj investiciji, taj će projekt, kažu, ipak pričekati još koju godinu.

Izgradnju i razvoj farme supružnici su financirali vlastitim sredstvima, te s ponosom ističu kako "za vratom" nemaju kredite.

"Nismo dizali kredit, niti smo povukli novac iz EU fondova. Jedino što koristimo su poticaji iz IAKS mjere 10 odnosno tip operacije 10.1.9. - Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Ove godine nam je i Varaždinska županija sufinancirala dio troška za kupnju novih grla, dogradnju staje i nabavu kalifornijskih glista“, kaže Marko.

Krenuli su i s proizvodnjom humusa
Od ove godine, osim vrhunskih i šampionskih grla istarskih magaraca, na ranču mlade obitelji žive i kalifornijske gliste, koje, od magarećeg gnoja, vrijedno proizvode humus.

"Baš kao i magarci i gliste su nam također bile potpuna nepoznanica. Na sreću, imamo odličnog 'učitelja' koji je pravi stručnjak za gliste i proizvodnju humusa, te nam, kada god zapne, uskoči i dpomogne svojim savjetima i preporukama, a rezultat toga je kvalitetan proizvod“, kaže Marko.

Na pitanje koji su najveći problemi s kojima se u radu susreću, odgovara samo jednom riječju – papirologija!

Identifikacijski dokumenti za grla predugo se čekaju
"Problema u stočarstvu uvijek ima. Iako papirologija, sama po sebi, nije komplicirana kada pohvatate konce, kada god pošaljete papire, uvijek se nešto, negdje 'pogubi', uvijek nešto nedostaje, netko je negdje, nešto zaboravio upisati… To je začarani krug. Također, identifikacijski dokumenti za grla čekaju se predugo. Mladi magarac nerijetko već postane spolno zreo (11-12 mjeseci starosti), morate ga prodati zbog srodstva, a ne možete jer nemate papire. Prije su stvari mnogo bolje i brže funkcionirale te smatram da bi tu proceduru trebalo vratiti na staro“, upozorava naš sugovornik.

Drugi problem je, kako ističe, neravnomjerna raspodjela državne zemlje te preslabo poticanje ionako posrnulog stočarstva u Hrvatskoj.

Stočarstvo je posao u kojem nema ljetovanja ni dvostruko plaćenih vikenda
"Kada imate farmu, to je posao koji traje svih 365 dana u godini. Životinje svaki dan moraju jesti i svaki dan je potrebno voditi brigu o njima, bilo da je kiša, snijeg, minus 10°C ili plus 40°C - nema praznika, nema ljetovanja, nema odmora, a vikendi vam nisu dvostruko plaćeni. Uz brigu, za životinje je potrebno proizvesti i hranu, imati veterinara na brzom biranju, za svaki slučaj, a magarci zahtijevaju i redovitu brigu o kopitima. Ljudi često nisu svjesni koliko je truda, vremena, hrane i ostalih resursa čovjek uložio u životinju, da bi dobio kvalitetan proizvod te se često polemizira o tome kako su cijene za potrošače previsoke, iako su one za proizvođača preniske“, pojašnjava naš sugovornik.

S obzirom na trenutno stanje hrvatske poljoprivrede i stočarstva, stvari bi, kaže Marko, mnogo bolje funkcionirale kada bi građani kupovali od lokalnih proizvođača, jer osim što bi dobili kvalitetan, domaći proizvod, svojom bi kupovinom poticali i daljnju proizvodnju domaćih proizvoda.

Dakako, tu je, ističe naš sugovornik, bitan i angažman samih proizvođača, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali više potruditi oko marketinga te plasmana svojih proizvoda lokalnim kupcima.


Komentari članka

Vezani članci

Nestanu u sivoj zoni: Nitko ne zna koliko kulena proizvodimo

03.06.2020.

Točnih podataka o proizvodnji kulena još uvijek nema. Prema nekim procjenama godišnje se u Hrvatskoj proizvede 500 tona

Silvio Bertone: Najgore je kada se samo računa dobit, a ne razmišlja o problemima

02.06.2020.

Ne znamo kada i kako će sve s ovom pandemijom završiti. Svi se boje pada ekonomije, ali je sve jasnije da je na kraju krajeva bitna samo hrana. Neće nam biti važne ni frizure ni mobiteli nego da nam obitelj bude sita, kaže sjajni pčelar koji je modernizir

Obitelj Šimić kupila sušare i krenula u ozbiljnu proizvodnju kamilice

02.06.2020.

Šimići iz Čađavičkog Luga u budućnosti planiraju širiti proizvodnju kamilice i daljnju preradu, ali i uzgajati ostalo ljekovito bilje. Također, posjeduju sušare, a u planu im je postavljanje solarnih panela kao i proizvodnja agropeleta.

Nikola Božić: Ako gosti ne mogu do Đurine hiže, mogu delicije s OPG-a do njih

01.06.2020.

Zatvaranje restorana Đurina hiža na obiteljskom OPG-u u Varaždinskom Toplicama zbog pandemije koronavirusa umalo je upropastilo obiteljski posao, no Nikola Božić odlučio je dostavljati proizvode sa svojeg OPG-a po cijeloj Hrvatskoj. Krenulo je odlično. Pr

Brat i sestra vode uspješnu obiteljsku proizvodnju gljiva: Kako je inženjer prometa od dva plastenika izgradio uspješnu tvrtku

28.05.2020.

Nakon prva dva gljivarnika, uslijedila su još četiri, pa tri, pa i gljivarnik u Garešnici gdje se danas odvija većina proizvodnje. Sav prihod obitelj je ulagala, pa tako sada imaju svoju pakiraonu i distribuciju. Od 16 tona gljiva godišnje na samim počeci

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija