Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. godine.

Štednja na istraživanju
Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. godinu, a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što hrvatska domaćinstva troše 16 posto obiteljskog budžeta. Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija članica EU, nakon sunčane Malte i hladne Litve! DZS je izračunao da smo 2014. godine za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna.

Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta. Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija gdje je lani na hranu odlazilo 23 posto tamošnjeg budžeta te Litva s udjelom od 20 posto. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.

Kućanstva u Europskoj uniji za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (odnosno 16,4% ukupnog BDP-a ). Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka – s udjela od 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. godini. Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3 postotna boda, s 13 na 16% od 2004. do 2014. što je zadnje desetogodišnje razdoblje za koje postoje podaci. Za većinu europskih zemalja potrošnja kućanstava statistički se prati svake godine, no hrvatski DZS sebi ne može priuštiti takav luksuz.

Odlazak stručnjaka iz DZS-a

– Radi se o vrlo zanimljivom istraživanju koje nažalost nije propisano regulativom EU. Namjeravali smo ga provoditi svake druge godine, ali zbog velikih troškova ono obično bude prvo mjesto na kojem se štedi – objašnjava ravnatelj DZS-a Marko Krištof. DZS je prošle godine prekinuo već započeto prikupljanje podataka jer u proračunu nije bilo sredstava. – Ove godine situacija je nešto bolja, proračun nam je povećan prvi put od 2007. godine, ako izuzmemo troškove popisa, pa se trenutačno prikupljaju i podaci u anketi o potrošnji kućanstava. Idući proračun je opet veći, no povećanje se uglavnom odnosi na pripremu popisa stanovništva 2021., kaže Krištof. Slično kao i ostale javne institucije, i DZS se suočava s odljevom kadrova te su im od početka godine četiri kvalitetna IT stručnjaka otišla u privatni sektor.

Između 2006. i 2016. udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima kućanstva porastao je u velikoj većini članica EU. Najveće povećanje tijekom ovog desetogodišnjeg razdoblja zabilježeno je u Portugalu, gdje je 2006. trošak stanovanja bio sličan kao i kod nas, 14% ukupnih izdataka kućanstava, a lani je narastao na 19%. Više od četiri postotna boda zabilježeno je povećanje u Španjolskoj i Finskoj, a više od tri u Irskoj, Danskoj i Nizozemskoj. Nasuprot tome, smanjio se udio troškova stanovanja u Slovačkoj s 26,7% na 24,4, te Poljskoj, Malti, Njemačkoj i Švedskoj. Treću veliku stavku čine izdaci za prijevoz na što se i u Hrvatskoj i na razini EU troši 13% kućnog budžeta, slijede razna dobra i usluge (EU prosjek 11,5%, a hrvatski 8,5%), rekreacija i kultura (8,5% EU,, RH 6%), zatim odjeća na što Hrvati potroše oko 7%, a EU 5 % budžeta. Hrvati natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja - 5,5 % obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5% proračuna. Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska i Srbija, dok je ‘komuniciranje’ u ostalim postsocijalističkim zemljama jeftinije. Razvijenije zapadne zemlje imaju nešto veći udio obiteljskih izdataka za zdravlje - oko 4%.


Komentari članka

Vezani članci

Borzan: Bruxelles zabranjuje prodaju drugorazredne robe u istočnoj Europi

12.04.2018.

Borzan je istaknula i da je ovaj zakonski prijedlog dio velikog paketa koji je Komisija pripremila za potrošače, a koji uključuje i zakon koji regulira pravo na kolektivnu tužbu

RH među državama EU-a s najnižim troškovima rada po satu u 2017.

12.04.2018.

Hrvatska je u 2017. godini bila među zemljama Europske unije s najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka Europske unije, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda Eurostata.

Hrvatski radnici među pet najslabije plaćenih u EU

03.04.2018.

Prema novim podacima Eurostata, europskoga statističkog ureda o satnicama u koje računa plaće i socijalne doprinose poslodavaca, u protekloj godini prestigla nas je prvi put Latvija s 8,6 eura po satu.

U Hrvatskoj najveći skok prodaje automobila u Europi

24.03.2018.

U rastu europskog tržišta najveći obol dali su upravo SUV-ovi, koji bilježe rast od gotovo 25 %. I ne samo to, svako treće prodano novo osobno vozilo u Europi je SUV. A među njima najviše zadovoljstva mogu imati Francuzi, posebno u PSA koncernu.

Prijave za besplatan internet – WiFi4EU portal je otvoren

23.03.2018.

U okviru Programa WiFi4EU općinama se nudi vaučer u vrijednosti od 15 000 eura za uspostavu pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim mjestima, primjerice u: knjižnicama, muzejima, javnim parkovima i trgovima.

Tag cloud

  1. 1742 članka imaju tag hrvatska
  2. 1774 članka imaju tag turizam
  3. 1485 članka imaju tag financije
  4. 1150 članka imaju tag izvoz
  5. 743 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 937 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 895 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 753 članka imaju tag investicije
  10. 906 članka imaju tag EU
  11. 828 članka imaju tag industrija
  12. 817 članka imaju tag ict
  13. 784 članka imaju tag svijet
  14. 742 članka imaju tag menadžment
  15. 911 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag maloprodaja
  17. 512 članka imaju tag marketing
  18. 468 članka imaju tag krediti
  19. 466 članka imaju tag tehnologija
  20. 301 članka imaju tag poticaji
  21. 366 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 226 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 304 članka imaju tag agrokor
  31. 279 članka imaju tag osijek
  32. 266 članka imaju tag poduzetnici
  33. 335 članka imaju tag energetika
  34. 293 članka imaju tag eu fondovi
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 288 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija