Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2017

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

Najveće troškove stanovanja imaju Danska, Finska i Velika Britanija gdje na svakih stotinu potrošenih eura 30 odlazi za stanovanje, objavio je Eurostat na osnovi prosječnih cijena iz 2016. godine.

Štednja na istraživanju
Zadnji podaci za Hrvatsku odnose se na 2014. godinu, a po njima Hrvatska ulazi u red država s niskim izdacima za stanovanje, za što hrvatska domaćinstva troše 16 posto obiteljskog budžeta. Hrvatska je po udjelu izdataka za stanovanje treća najjeftinija članica EU, nakon sunčane Malte i hladne Litve! DZS je izračunao da smo 2014. godine za režije i ostale izdatke vezane uz stanovanje godišnje trošili nešto više od 13 tisuća kuna.

Po istoj toj analizi Hrvatska je rekorder po izdacima za hranu koja uzima 30% obiteljskog budžeta. Slijedi kandidatkinja za članstvo u EU Srbija gdje je lani na hranu odlazilo 23 posto tamošnjeg budžeta te Litva s udjelom od 20 posto. Kućanstva najrazvijenijih članica EU za hranu izdvajaju 7 do 10 posto obiteljskog budžeta, no zato im je trošak stanovanja najveći pojedinačni izdatak.

Kućanstva u Europskoj uniji za stanovanje i režijske troškove lani su izdvojila 2400 milijardi eura (odnosno 16,4% ukupnog BDP-a ). Stanovanje je u posljednjem desetljeću zabilježilo najznačajniji porast izdataka – s udjela od 22,7% u 2006. na 24,5% izdataka kućanstva u 2016. godini. Hrvatski izdaci za stanovanje rasli su 3 postotna boda, s 13 na 16% od 2004. do 2014. što je zadnje desetogodišnje razdoblje za koje postoje podaci. Za većinu europskih zemalja potrošnja kućanstava statistički se prati svake godine, no hrvatski DZS sebi ne može priuštiti takav luksuz.

Odlazak stručnjaka iz DZS-a

– Radi se o vrlo zanimljivom istraživanju koje nažalost nije propisano regulativom EU. Namjeravali smo ga provoditi svake druge godine, ali zbog velikih troškova ono obično bude prvo mjesto na kojem se štedi – objašnjava ravnatelj DZS-a Marko Krištof. DZS je prošle godine prekinuo već započeto prikupljanje podataka jer u proračunu nije bilo sredstava. – Ove godine situacija je nešto bolja, proračun nam je povećan prvi put od 2007. godine, ako izuzmemo troškove popisa, pa se trenutačno prikupljaju i podaci u anketi o potrošnji kućanstava. Idući proračun je opet veći, no povećanje se uglavnom odnosi na pripremu popisa stanovništva 2021., kaže Krištof. Slično kao i ostale javne institucije, i DZS se suočava s odljevom kadrova te su im od početka godine četiri kvalitetna IT stručnjaka otišla u privatni sektor.

Između 2006. i 2016. udio troškova stanovanja u ukupnim troškovima kućanstva porastao je u velikoj većini članica EU. Najveće povećanje tijekom ovog desetogodišnjeg razdoblja zabilježeno je u Portugalu, gdje je 2006. trošak stanovanja bio sličan kao i kod nas, 14% ukupnih izdataka kućanstava, a lani je narastao na 19%. Više od četiri postotna boda zabilježeno je povećanje u Španjolskoj i Finskoj, a više od tri u Irskoj, Danskoj i Nizozemskoj. Nasuprot tome, smanjio se udio troškova stanovanja u Slovačkoj s 26,7% na 24,4, te Poljskoj, Malti, Njemačkoj i Švedskoj. Treću veliku stavku čine izdaci za prijevoz na što se i u Hrvatskoj i na razini EU troši 13% kućnog budžeta, slijede razna dobra i usluge (EU prosjek 11,5%, a hrvatski 8,5%), rekreacija i kultura (8,5% EU,, RH 6%), zatim odjeća na što Hrvati potroše oko 7%, a EU 5 % budžeta. Hrvati natprosječno izdvajaju za troškove komuniciranja - 5,5 % obiteljskog budžeta, za razliku od prosjeka EU gdje na komunikaciju odlazi 2,5% proračuna. Po visini tih izdataka najsličniji su nam Bugarska i Srbija, dok je ‘komuniciranje’ u ostalim postsocijalističkim zemljama jeftinije. Razvijenije zapadne zemlje imaju nešto veći udio obiteljskih izdataka za zdravlje - oko 4%.


Komentari članka

Vezani članci

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Dobila otkaz pa hobi pretvorila u ozbiljan posao

26.06.2018.

Razne zdrave slastice - čokolade, kuglice, torte - a sve se radi od isključivo zdravih sastojaka, bez termičke obrade, šećera i umjetnih sastojaka.

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Dogovor o ograničivanju cijene tel. poziva iz jedne u drugu članicu EU-a

08.06.2018.

Mnogi građani nisu ni bili svjesni da su operateri dio gubitaka zbog ukidanja roaminga nadoknađivali podizanjem cijena međunarodnih poziva. I tu je također bilo velikih nesporazuma jer je puno potrošača mislilo da s ukidanjem roaminga mogu zvati u europsk

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP