Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Velj 2017

Odumiranje Opatije: Kako su (pre)skupi kvadrati istjerali život iz "stare dame"

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Marina Kirigin  

Odumiranje Opatije: Kako su (pre)skupi kvadrati istjerali život iz "stare dame"

Ulica maršala Tita, u zimsko predvečerje potpuno je beživotna, a malo ju probudi tek karnevalska dekoracija. Iz nekadašnjih stanova Opatijaca, potom prodanih i pretvorenih u apartmane, više ne dopire svjetlost...

Na prostoru Urbane aglomeracije Rijeka (koju čine Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Čavle, Općina Klana, Općina Kostrena, Općina Lovran, Općina Mošćenička Draga, Općina Viškovo i Grad Rijeka) Grad Opatija zabilježio je, prema podacima iz 2013. godine najmanju stopu nataliteta, a iste godine Opatija je bila druga po broju umrlih (iza Rijeke).

Negativni demografski podaci oslikavaju se na svakodnevni život u Opatiji. Opatija je grad koji »umire«. Stanovništvo u potrazi za boljim životom odlazi iz grada, seli se u zaleđe, u općine koje su za život manje skupe, a stambeni kvadrati su cjenovno dostupniji. Sa završetkom ljetne turističke sezone pune ulice postaju puste i prazne, a ono malo preostalog stanovništva uglavnom se može naći u opatijskim naseljima Tošina, Kosovo i Zora.

Nekadašnja »žila kucavica« grada, Ulica maršala Tita, u zimsko predvečerje potpuno je beživotna, a malo ju probudi tek karnevalska dekoracija. Iz nekadašnjih stanova Opatijaca, potom prodanih i pretvorenih u apartmane, više ne dopire svjetlost. Zatvorene škure ukazuju da su mnogi prostori koji su nekad vrvjeli životom danas prazni. Prisjećanje na djetinjstvo šećući ulicom ipak donese neku toplinu i ugodu, ali samo na trenutak jer osjećaj »izdisaja« grada kojeg neizmjerno voliš - jači je od uspomena...

– Sjećam se lijepih vremena, kada su na ovim prozorima uz glavnu ulicu virila meni poznata lica - susjedi koji su sve o meni znali i ja o njima. U bilo koje doba dana, kada bih se vraćala kući s treninga na igralištu Gorovo ili iz dvorane »Partizan« »trefila« bi poznate ljude, danas nažalost toga više nema. Jedna sam od rijetkih koja je ostala u ovom samome »srcu« Opatije i vjerujte, nije lako živjeti s činjenicom da u kući s desetak stanova danas stalno živim samo ja - priča »usamljena« Opatijka.

Preskupa cijena »kvadrata« stana, više cijene u marketima od onih u okruženju, viša cijena vode i preostala neizbježna »plaćanja« višeg životnog standarda iz Opatije su potjerali prije svega ljude srednje i mlađe životne dobi.

– Imali smo velik stan u centru Opatije. Potom smo se, sa već odraslom kćeri, preselili u nešto manji stan u drugu zonu Opatije. Sada kada smo dobili unuku, a nakon što je naša kćer već nekoliko godina podstanar, odlučili smo joj olakšati svakodnevnicu. Prodali smo stan u Opatiji i kupili dva manja u Rijeci. Unuka je sada ispisana iz opatijskog vrtića i krenut će u riječku školu, a vjerujem da ćemo se i mi brzo priviknuti na nov život – govori Opatijka koja je odnedavno na riječkoj adresi.

NAKNADE ZA BEBE

Opatijska gradska vlast ipak je svjesna da treba raditi na populacijskoj politici. Zato su jednokratne naknade za novorođenče veće u odnosu na one u nekim drugim jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, za prvo dijete u obitelji naknada iznosi 4.000 kuna, za drugo 5.500 kuna, a za treće i svako sljedeće 7.000 kuna. Politička kampanja uoči novih lokalnih izbora, koja je već započela, stoga će sigurno biti usmjerena i ka mladima, posebno socijalnoj politici, pa će obećanja onih koji će upravo njima ponuditi bolju budućnost u Opatiji vjerojatno imati velik, izniman značaj

Stambeno pitanje

Na području Grada Opatije u 2016. godine rodilo se 98 beba, što je gotovo dvadeset više nego godinu ranije. Naime, prema podacima iz Grada Opatije (na osnovi isplaćenih naknada za novorođenčad) u 2015. godini rođena je 81 beba, pa se za 2016. godinu može reći da je bila plodnija. U svakom slučaju - optimistično, jer negativan trend je očito zaustavljen. Međutim, daleko je to od brojki koje su se nekada spominjale u Opatiji, što je vidljivo i po broju učenika u opatijskoj osnovnoj školi koji se praktički prepolovio u odnosu na onaj od pred dva desetljeća.

Za novorođene i njihove roditelje već godinama Društvo »Naša djeca« Opatija priprema druženje, poklanja im pažnju i simbolične poklone, upoznaje ih sa mogućnostima koje grad pruža djeci. Tako je bilo i ove godine, kada je nažalost na druženje stiglo svega pet opatijskih beba i njihovi roditelji.

Kako pomoći mladima i omogućiti im da ostanu živjeti u Opatiji, što poduzeti da se još ovo malo stanovništva ne raseli, što bi oni željeli od svoga Grada a što bi im olakšalo svakodnevnicu i zadržalo ih u gradiću podno Učke, pitanja su koja smo postavili mladim roditeljima najmlađih Opatijaca.

Maja Uršić Staraj, nedavno je postala majka male Une. Sa suprugom živi u obiteljskoj kući u Opatiji. Kaže kako i njezina obitelj i obitelj supruga već generacijama živi ovdje pa im je stambeno pitanje riješeno.

– Mi imamo stan, ali mnogi mladi, naši prijatelji se muče s time. Ostali bi ovdje, žele se odvojiti od roditelja, ali cijene nekretnina su previsoke, zato svakako smatram da bi trebalo poticati novu stambenu izgradnju po povoljnijim uvjetima. I moj suprug i ja smo zaposleni. Ja radim u Rijeci, a on je otvorio vodoinstalaterski obrt u Opatiji i za njegovo otvaranje dobio poticaj od Grada. Za pohvalu je i gradska politika prema novorođenima, potpora koju smo dobili je značajna. Međutim, u Opatiji recimo nisam imala tečaj za trudnice – govori Maja Uršić Staraj.

NAŠA STVARNOST KROZ BROJKE

Prema podacima Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a za područje UA Rijeka za 2013. godinu iskazani su podaci o natalitetu, broju umrlih, prirodnom priraštaju i vitalni indeks. Najveći natalitet, iznad 10 promila, imaju Općina Viškovo, Općina Mošćenička Draga i Općina Čavle. Također, Općina Lovran s 9,75‰ i Grad Kastav s 9,2‰ približavaju se prvoj skupini. Grad Rijeka, Grad Kraljevica i Općina Kostrena imaju stope nataliteta od 7,18 do 8,09‰. Najmanju stopu nataliteta od 5,49‰ ima Grad Opatija, a slična situacija je i u Općini Klana (5,57‰). Prema Eurostatu, stopa nataliteta iste godine iznosila je 10‰ na razini EU (za 28 država članica), a isto toliko i za RH. Promatrajući podatke o broju umrlih tijekom 2013. godine vidimo da je najveći broj umrlih u Gradu Rijeci (1.530) i Gradu Opatiji (142). Također, iste godine najmanje umrlih stanovnika zabilježila je Općina Klana (21) te Općina Mošćenička Draga (30) i Grad Kraljevica (41). Najveći prirodni priraštaj ima Općina Viškovo (7,55‰). Također, Grad Kastav ima izvrsne demografske podatke (pozitivni prirodni priraštaj od 2,01‰). Najmanji prirodni priraštaj ima Općina Mošćenička Draga (-7,82‰). Isti problem uočava se i u Gradu Rijeci, Općini Lovran, Općini Klana i Općini Kostrena gdje se bilježi negativni prirodni priraštaj. Prema Državnom zavodu za statistiku, stopa prirodnog priraštaja u 2013. bila je u RH negativna i iznosila je -2,5 (-10.447 osoba). Negativno prirodno kretanje u RH pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 79,3. Vitalni indeks prikazuje broj živorođene djece u usporedbi s brojem umrlih, a najveći je zabilježen u Općini Viškovo (243%). Grad Kastav ima visoki vitalni indeks od 128%, a slijede ih Općina Čavle (91%) i Grad Kraljevica (90%). Najmanji vitalni indeks imaju Grad Opatija (45%) i Općina Klana (52%). Grad Rijeka (68%), Općina Mošćenička Draga (60%), Općina Lovran (69%) i Općina Kostrena (58%) imaju vitalne indekse od 58% i više.

Što nas »drži«

U Opatiji je ugodno živjeti samo ako odrasli članovi obitelji imaju iznadprosječnu hrvatsku plaću, kaže Ana Bosak Veršić majka četverogodišnje Stelle i tromjesečne Grete.

– U Opatiji ostajem prije svega jer volim ovaj kraj. Ovdje sam odrasla, ovdje su moji prijatelji i familija koja mi zbog posla izuzetno puno pomaže oko djece. To je ono što me najviše drži u Opatiji, premda ponekad, onako kada imam krizu na poslu pomislim na odlazak iz Opatije. Ovdje si možeš priuštiti život jedino ako već imaš krov nad glavom i dobru hrvatsku plaću - govori Bosak Veršić koja smatra da bi Opatija djeci trebala ponuditi više. Dodaje kako je njezina starija kćer nekada išla na ples u Društvo »Naša djeca« Opatija no kako danas ta skupina više ne djeluje.

– Bez obzira na sve nedostatke Opatije, more i lungomare ništa ne može zamijeniti – zaključila je mlada opatijska mama.


Komentari članka

Vezani članci

Minuli prosinac pokazao da Opatija i zimi ima izvrstan turistički proizvod

09.01.2018.

Ovo je period kada se sumiraju turistički podaci, pa je vrijedno istaknuti da je osim činjenice što je ovo najbolja turistička godina u Opatiji, prosinac 2017. najbolji prosinac ikad u Opatiji u kojem je ostvareno 47.000 noćenja

Opatijski turizam ostvaruje rekordni prosinac

29.12.2017.

Za doček Nove godine na opatijskoj rivijeri bit će otvoreno čak 25 hotela pa će za vrijeme trajanja adventa te Božićnih i Novogodišnjih blagdana opatijski turizam ostvariti rekordni prosinac.

Opatijci radi turizma ruše kuće, u četiri godine grad napustilo više od 1000 ljudi

30.11.2017.

U zadnje četiri godine Opatiju je napustilo čak 1.111 osoba. Dodatni je to znak za uzbunu i vrijeme da se podsjeti vlast da promišljeno kreira socijalnu i demografsku politiku, ali i pažljivo »crta« prostorno-plansku dokumentaciju jer što je grad bez ljud

Čarobni trenuci opatijske povijesti: Carski grad isprepleo sadašnjost i prošlost

17.07.2017.

Program se odvijao na četrnaest poznatih punktova u gradu, a svaki je od njih uz pomoć statista, glumaca, plesača i glazbenika »pričao svoju priču«, a u okolnim ugostiteljskim objektima miješali su se različiti jezici i bilo je vrlo živo

Opatiji i Piranu odobren EU projekt za zaštitu baštine ‘Riviera4season2’

17.05.2017.

Projekt ‘Riviera4season2’, koji predviđa zaštitu baštine putem održivog razvoja turizma u okolici i zaleđu Opatije i slovenskog Pirana, odobren je u sklopu EU Programa Interreg V A Slovenija-Hrvatska

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija