Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2021

OPG Čudesna šuma: Koriste biodinamičke pripravke - jedan je od rogova i balege krave

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Martina Popić  

OPG Čudesna šuma: Koriste biodinamičke pripravke - jedan je od rogova i balege krave

Na imanju obitelji Romulić ne postoji riječ korov, biljke se međusobno brane od štetnika, a kao gnojivo se koristi balega kojom se pune kravlji rogovi, ali i drugi pripravci.

"Pripravak 500 se dobije tako da se u rog ženske krave, barem jednom oteljene stavlja njena balega i preko zime se zakopa na pola metra dubine u tlo", prvi je "recept" kojega nam je otkrio Mario Romulić uvodeći nas u, kako i sam kaže, najekstremniji oblik ekološke proizvodnje, točnije biodinamičku poljoprivredu.

Pojašnjava nam dalje da postoji točno određen dan i sat kada se rog iskapa iz zemlje, a u jednom gramu takvog gnojiva ima čak 500 milijuna bakterija. "Taj se prah miješa u bakrenoj posudi s ugrijanom vodom. S 40 litara takvog pripravka može se tretirati tri hektara površine. Primjenjuje se tako da uzmeš metlicu i glumiš kišu", opisuje nam način primjene.

Međutim, to nije jedini biodinamički pripravak kojega koristi na svom OPG-u Čudesna šuma nedaleko od Bilja, u okolici Osijeka. Primjerice, kao insekticid se u ovom načinu proizvodnje koristi sredstvo koje se dobiva struganjem hrastove kore kojom se puni lubanja životinje, točno na mjestu gdje je bio njezin mozak. Na kraju se spušta na dno močvare, gdje ostaje šest mjeseci, a nakon toga se vadi te koristi po točno određenom postupku.

"Gorski kamen koji je cijelu svoju povijest primao sunčevu energiju, mrvi se u prah i stavlja u kravlji rog. Zakapa se, a nakon vađenja stavlja u vodu, dinamizira te se takvom vodom prska biljke", nastavlja Romulić dodavši da one nakon ovog tretmana imaju barem deset puta jaču apsorpciju Sunca.

Osim toga, spominje i valerijanu protiv smrzavanja voćaka, za koju tvrdi da je djelotvorna do -5°C. "Njena tinktura se pomiješa s vodom, dinamizira te prska stabla noć prije smrzavanja", otkriva.

U tijeku je sadnja šume hrane
Mario je inače poznati fotograf koji se još 2000. godine preselio iz Osijeka na seosko imanje. Ondje živi sa suprugom Žanom, kćerkom Larom i sinovima Ivorom i Sveborom. Ova obitelj uzgaja životinje i povrće za svoje potrebe, a osnovali su pravi hedonistički raj u kojem žive u skladu s prirodom. "Ivor ode u bašču, nabere si lišće s livade i od toga napravi smoothie u koji doda kefir kojeg je sam napravio", ponosno govori njegov otac.

Nedavno su počeli s projektom sadnje šume hrane (engl. Food Forest) kojom će, kako kaže, oponašati prirodu. "Svako stablo oko sebe ima humak jer nismo kopali rupe. Izrahlili smo tlo, a korijen stavili na površinu te zagrnuli zemljom. Gore smo stavili sloj humusa te malčirali", priča nam Romulić i pokazuje površinu gdje je posadio 80 stabala starih sorti voća, ali i drugog drveća i grmlja, za koje želi da jednog dana postane arboretum.

Sastojina tog vrta su prije svega stabla za koje kaže da su poboljšivači tla i zadržavaju dušik. Između njih će saditi aromatično bilje, šumsko i grmoliko voće, puzavce poput kivija i loze, a na kraju povrće. Cijeli vrt je osmišljen na principu dobrosusjedskih odnosa, ali i odbijanja štetnika. "Primjerice, oko voćaka ću saditi hren da otjera štetnike, a pored rajčice bosiljak", daje primjer.

Također, dio ovoga bi trebala biti jezera te stabla poput graba i hrasta. Međutim, to čini samo dio od četiri hektara zemlje koju posjeduje, a plan mu je napraviti nešto što bi za sedam do osam godina trebalo biti samoodrživo. "Rajčica koja naraste jedne godine, baci svoj plod i iduće naraste na istom mjestu. U prirodi nema plodoreda, a to je ono što želim postići", ističe naš sugovornik.

Labirint od hugelkultur gredice
Osim šume, ove su zime postavili "temelje" i za hugelkultur gredicu koja će biti pravi labirint dug 500 metara (naslovna fotografija, op.a.). Izvršili su zelenu gnojidbu, jesenas iscrtali oblik i isfrezali te potom napravili jarak i u njega poredali trule panjeve. "Kasnije se na njih dodaje sloj konjskog, kravljeg, ovčjeg i kokošjeg gnojiva, potom sloj biomase ili malča i na kraju sloj humusa i zemlje", opisuje naš sugovornik.

Tako nastaje visoka gredica za sadnju koja se raspadanjem biomase zagrijava. U njoj vegetacija počinje ranije i završava kasnije, a i drvo akumulira vodu pa se smanjuje potreba za zalijevanjem. Mnogima bi se ovaj način uzgoja činio idealnim i za rast korova. Međutim, Mario ističe da u biodinamici ne postoji riječ korov nego samoniklo bilje. "Ono se može iskoristiti na brojne načine. Primjerice, ako mi se gavez previše raširi, njime ću malčirati, praviti gnojiva, a i imati više tinkture za bolesna koljena", našalio se pojasnivši da, primjerice, koprivom hrani perad, pravi čajeve, juhe, variva, gnojiva za biljke, ali i odličan pesticid.

I životinje su dio proizvodnje, a ova obitelj na svom imanju uzgaja ljame, patke, guske, kokoši, ovce, pure i morke. "Njihov izmet nam služi kao gnojivo, dok kokoši jedu ličinke muha i opskrbljuju nas jajima", govori vlasnik.

Zakonom o sjemenu se štite instituti?
Također su počeli graditi i živu ogradu od bazge, šipka i drijena, a Romulić kaže da će dodati i glog, hrast, grab, kuriku te pasji i kozji trn. "Bit će širine oko tri metra, a medonosno bilje će pomoći pčelama", pojašnjava rekavši da će biti plodova i za ptice. Ne sumnjamo da će ovo imanje postati prava oaza bioraznolikosti što sve više promiče i Europska komisija.

Međutim, Romulić smatra da biodinamika još uvijek nije prepoznata od strane Ministarstva poljoprivrede. "Ako želim biti eko proizvođač, oni umjesto da me potiču, kažnjavaju me certifikatima, papirologijom, nadzorima koji su zapravo samo formalnosti“, kaže razočarano. Otkriva nam da bi ga eko sjeme bez certifikata koštalo 1.000 kn, a on ga plaća više od 6.000 kn.

Na pitanje što misli o novom zakonu o sjemenu, odgovara: "Njime se štite instituti sjemenarstva jer oni ne bi imali posla kada nitko od njih ne bi kupovao. Osnova moje priče je sjeme, a ja ću im ga morati dati na doradu. Tko zna hoće li uopće nešto napraviti s njime, vratit će mi ga i uzeti novac za to", njegov je stav.

Još uvijek ne prodaje svoje proizvode, a kaže da s poznanicima i prijateljima razmjenjuje, trampi robu. On njima povrće, a oni njemu životinju i slično, kao u neka stara vremena. Iako, ima u planu proizvodnju učiniti profitabilnom, no, priznaje, za to je potrebno još neko vrijeme.

Trenutno vodi edukacije i radionice za lokalno stanovništvo i širu populaciju o ovom načinu proizvodnje, a uz pomoć Općine Bilje koja je prepoznala važnost takvog načina uzgoja. Kaže, drago mu što raste broj zainteresiranih. Također, sve što radi dokumentira fotografijom i videom.

"Biodinamika se svodi na to da se brinemo o tlu, održavamo ga živim i zdravim jer će samo takvo dati živu i zdravu biljku koja je u konačnici lijek", poručuje za kraj.


Komentari članka

Vezani članci

Litra maslinovog ulja za 1000 kuna i sve prodano unaprijed

22.04.2021.

Želio sam napraviti nešto novo, proizvode koji bi mi dali prednost na tržištu i tako sam tragajući za novitetima u maslinarstvu naišao na informaciju da na talijanskom tržištu maslinovog ulja 10 do15 posto proizvodnje čini tzv, denocciolato odnosno maslin

Uhodana prodaja preko interneta OPG-u Lučić omogućila opstanak i širenje posla

19.04.2021.

Supružnici Lučić s Hvara, koji proizvode čak 18 vrsta eteričnih ulja i različite proizvode od lavande, pandemiju su iskoristili za razvoj posla i otvorili modernu destileriju, laboratorij i suvenirnicu.

Ovčarstvo se polako nameće kao obiteljski posao s dobrim prihodom

09.04.2021.

Jedan od poljoprivrednika koji se okrenuo ovčarstvu je i Josip Pap, 39-godišnjak iz Marinaca, oženjen je i otac troje malodobne djece. Pap se, kako navodi, odlučio ozbiljno posvetiti stočarstvu, za što se i školovao, a nada se da će završiti i Poljoprivre

Kreću kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta iz Cvelferije

09.04.2021.

Naime, inkubator ima dva edukacijsko-proizvodna postrojenja - za preradu voća i povrća i za preradu proizvoda od brašna. Korisnicima su na raspolaganju linije za proizvodnju tjestenine, pekarskih proizvoda i kolača, linija za proizvodnju soka, džema/pekme

‘Meni je sezona stalno. Ne radimo samo dva dana u godini, ali bilo bi bogohulno žaliti se...‘

08.04.2021.

Petra Cafuk okružena je s petoricom muškaraca i vodi uspješan posao. Otac savjetuje, suprug radi, dvojica sinova uče uz nju, a trećega Petrin posao ne zanima. Majka, pak, bdije nad svima.

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2184 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 534 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici