Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Tra 2015

Optimizam u Međimurju: 'Vani ne znaju ništa više od nas i možemo im konkurirati u mnogim segmentima'

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marta Duić  

Optimizam u Međimurju: 'Vani ne znaju ništa više od nas i možemo im konkurirati u mnogim segmentima'

Koliko je u razvoju poduzetništva važna institucionalna podrška pojasnili su čelni ljudi Regionalne razvojne agencije Međimurja REDEA i Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje u sklopu panela na Poslovnom uzletu, manifestaciji poslovnog dnevnika održanoj u ponedjeljak u Čakovcu.

˝Cilj nam je još više ojačati poduzetničku klimu županije. Iako smo pri vrhu kada je riječ o malom i srednjem poduzetništvu uvijek možemo bolje˝, istaknula je na samom početku panel diskusije Sandra Polanec Marinović, direktorica Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA. Osim informativne uloge i podrške samim poduzetnicima, REDEA prezentira podatke o našim poduzetnicima stranim tvrtkama, a u bliskoj budućnosti planiraju našu tekstilnu i metaluršku industriju prezentirati u Italiji i Austriji.

Tehnološko inovacijski centar Međimurje potekao je iz rada REDEA-e, ideja o otvaranju centra pojavila se iz potrebe koju su uvidjeli u u radu s poduzetnicima.

˝Izgradnja ljudske i materijalne infrastrukture za poticanje poduzetništva danas je ključna. U našem tehnološkom inkubatoru imamo 23 informatičke tvrtke, na 18 naših projekata imali smo pomoć HAMAG BICRO-a, a naš djelokrug rada proširili smo na cijelu Hrvatsku. Na svakodnevnoj bazi ostvarujemo osobni kontakt s poduzetnicima koji rezultira mnogim uspješnim projektima. Ljudski element, tehnološka i posebna znanja kod nas se povezuju na jednom mjestu i to poduzetnicima puno znači˝, kaže Ivan Plačko, direktor Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.

Tagnology, tvrtka koja se bavi novim tehnologijama, točnije radiofrekvencijskom identifikacijom na tržištu je od 2006.

˝Počeli smo kao mala tvrtka i odlučili smo našu tehnologiju primjenjivati u mnogim granama industrije i biti uspješni u tome. Naš strateški partner iz Austrije pomogao nam je otvoriti nova tržišta tako da sada radimo projekte i za Europu˝, tvrdi Jurica Kukovec iz Tagnology.

Još jedan pozitivan primjer ove županije je i tvrtka Solektra nastala u okviru prve sunčane elektrane u Hrvatskoj 2010.godine koja danas radi projekte i za tržište Crne Gore i broji 11 zaposlenih.

˝U ono teško vrijeme mi smo htjeli biti povlašteni proizvođači i odlučili smo se realizirati taj projekt, a nakon toga su se projekti samo nizali˝, tvrdi Goran Oreški, član uprave iz Solektre.

Otkrivši nišu, ali i činjenicu da portala za žene tada nije bilo, 2006. godine pokrenut je posao tvrtke Ineo.

˝Naš portal Žena hr vodeći je ženski portal, imamo 13 suradnika i zaposlenika, a proširili smo se i u Zagreb gdje odnedavno imamo ured. Iako je kad smo krenuli bilo teško jer se u izdavaštvu teško živi, ostvarili smo lijep organski rast i zauzeli dobru poziciju. Prepoznali smo što ženama treba i naša publika je to znala cijeniti, a rast broja čitatelja je donio i rast prihoda˝, kaže Petra Novosel Balaško, direktorica Ineo-a.

Komunikacija kao ključ uspjeha

Kukovec ističe kako je najvažnije slušati investitore i njihove želje te da za uspješno poslovanje mora postojati konstantna komunikacija s klijentima kako bi investitori bili zadovoljni.

˝U počecima je bilo teško jer smo bili mali, do izvora kreditiranja i financijskih pomoći je bilo teško doći, ali danas se državni aparat poboljšao, a i mi smo kao tvrtka narasli pa nam je sve lakše˝, kaže Kukovec.

Oreški se složio s tim da su počeci najteži i istaknuo kako su reference ključ za buduće uspjehe.

˝Nakon prve reference i uspjeha našeg projekta imali smo sjajna iskustva - tvoja poslovna banka te prati, a tu su i krediti HBOR-a koji su dostupni poduzetnicima. No, imajte na umu da morate imati vlastiti kapital inače nema početka˝, poručio je Oreški.

Polanec Marinović je istaknula kako u informiranju poduzetnika ključnu ulogu ima REDEA koja uz informacije o kreditiranju nudi i konzultantske usluge i pomoć u prijavama na strukturne fondove za koje danas u ovoj regiji postoji ogroman interes.

˝Kriteriji su danas poznati za strukturne fondove, ako je prijava dobro napravljena onda se sve može˝, poručila je Polanec Marinović.

Plačko pak ističe kako kod nas nije problem u nedostatku novaca već u pomanjkanju kvalitetnih projekata koji teško konkuriraju na razini EU. Poduzetnici se ipak s njim nisu složili ističući kako najviše odmažu česte promjene pravila, propisa i uvjeta što zbunjuje mnoge. ˝ Stvari nisu standardizirane i to je problem u mnogim sektorima. Reference su bitne u tome, mislim da bi njih trebalo uvesti, jer kad pokažete da imate nešto dobro iza sebe to bi trebao biti dodatni plus˝, ističe Kukovec.

Novosel Balaško je istaknula i problem administracije. ˝Vrlo je izazovno poslovati kod nas, puno vremena koje bi mogli potrošiti na strateške planove troši se na operativu, ja imam sreće što sam te struke pa mi računovodstveni problemi nisu strani, ali snaći se u tim stalnim promjenama je jako teško˝, poručila je Novosel Balaško.

Teško se nalazi obrazovani kadar

˝U okruženju kao naše gdje razvijamo rješenja, ograničava nas kadar, mladi koji dolaze nemaju toliko znanja, ne mogu samostalno izvoditi operacije i raditi. Mi smo se povezivali s fakultetima i dajemo priliku studentima da dođu k nama i vide posao. Tako smo našli mnoge stručne ljude, a na njima je da vide što će dalje˝, kaže Kukovec.

U povezivanju studenata s realnim sektorom sudjeluje i Tehnološko-inovacijski centar Međimurje.

˝Mi povezujemo studente završnih godina s real nim sektorom IT-a. Oni se javljaju na projekte, rade seminarske, diplomske, magistarske radove, nakon čega imaju referencu rada na projektu i mnogi se projekti implementiraju, a oni se zapošljavaju po tim tvrtkama˝, tvrdi Plačko.

Investitori vide uspjehe regije

Panelisti su se složili da investirati vide Međimurje kao regiju za razvoj tehnologije. ˝Uspjeh na domaćem tržištu garancija je uspjeha i na vanjskim tržištima. Oni ne znaju ništa više od nas i mi im možemo konkurirati u mnogom segmentima i sve to zahvaljujući znanju koje smo stekli tu u Hrvatskoj˝, poručio je poduzetnicima Oreški.

Plačko poručuje kako je institucionalna podrška važna, ali poduzetništvo izvire iz ljudi i naći će načine za uspjeh i bez nje.

˝Naša želja je olakšati poduzetnicima put, naša uloga je kroz edukacije i promotivne kampanje potaknuti ljude da pokušaju u poduzetništvu i da im smanjimo borbu s vjetrenjačama. Dajemo im savjetovanje, povoljnije prostore i suradnju s ljudima koji su to već prošli da im pomognu savjetima˝, zaključio je Plačko.


Komentari članka

Vezani članci

U 30. godini poslovanja Lemax s 85 broj zaposlenih povećava na 130

25.02.2020.

Tvrtka je 2018. ostvarila prihod od 1,85 milijuna eura, a što je bio rast od 85 posto u odnosu na godinu prije.

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Istarsko ulje Punta Cissana predstavljeno u Bruxellesu

20.02.2020.

Hrvatski maslinari trude se postići na vrhunsku kvalitetu ulja što se uvijek cijeni

AD Plastik - Novi ugovori na ruskom i europskom tržištu vrijedni 31,8 milijuna eura

13.02.2020.

Na ruskom su tržištu sklopljeni dodatni poslovi za alijansu Renault – Nissan – AvtoVAZ (22,4 milijuna eura), a na europskom tržištu s Grupom PSA, s kojom je ugovoreno 9,4 milijuna eura novih poslova

Sardina, jedna od rijetkih iz Dalmacije koji izvoze

12.02.2020.

Od 14 i pol tisuća tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih samo 7,7 posto izvozi proizvode. S obzirom na to da nam je s ulaskom u EU otvoreno golemo tržište, to je poražavajući podatak, posebice stoga što je postotku pridodan i turizam.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija