Oročeni depoziti bit će i nadalje najsigurnije ulaganje u Hrvatskoj

Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je početkom travnja tromjesečno izvješće za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2009. Taj dokument na 47 stranica sažeto i precizno iznosi podatke o stanju i očekivanim kretanjima hrvatskih financija. Dokument naglašava kako je u drugoj polovini prošle godine hrvatsko gospodarstvo dotaknulo prvo dno i da je nakon toga započeo blagi rast. Oporavak gospodarstva neće se dogoditi sam po sebi nego će tražiti brojna iskušenja i brze reakcije. Hrvatski BDP smanjen je prošle godine za 5,8 posto. Najveći pojedinačni pad (8,5 posto) zabilježili su izdaci za osobnu potrošnju stanovništva. Pad osobne potrošnje posljedica je pesimizma potrošača čime se potvrđuje stara izreka kako tržištem dominiraju samo dvije emocije: pohlepa i strah. Pohlepa je izražena u godinama kada na tržištu sve izgleda besplatno i ne pita se za cijenu. Strah kao jedna od najstarijih ljudskih emocija ima moć potpuno paralizirati osobu i tržište. On je prevladavajuća emocija nakon nesreće čak i u situacijima kada realno ne postoji opasnost. Osjećaj nesigurnosti i traženje zaštite nesvjesne su reakcije i potrebno je dugo vremena da se osoba i tržište oslobode straha.

Prve naznake financijske krize u RH, na koju je HNB upozorio krajem 2008. godine, izazvale su paniku ulagača. To se osobito osjetilo na tržištu kapitala koje prethodi zbivanjima u realnom sektoru za šest mjeseca do godinu dana. Hrvatsko stanovništvo na prve naznake krize skresalo je potrošnju i počelo stvarati sigurnosne rezerve u strahu za vrijeme koje predstoji. Podaci HNB-a pokazuju kako se raspoloživi dohodak stanovništva počeo osjetno smanjivati tek krajem 2009. godine i to zbog nepovoljnih kretanja na hrvatskom tržištu rada i uvođenja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke građana. Smanjenje uvoza dodatno je smanjilo potrošnju stanovništva. Zbog pada potrošnje smanjeni su inflacijski pritisci i tijekom siječnja ove godine RH je prvi put zabilježila negativan rast cijena (deflacija) od 0,3 posto na godišnjoj razini. Cijene nekretnina u RH tijekom prošle godine pale su prosječno za 4,1 posto. Najjači udar na cijene nekretnina bio je u Zagrebu (prosječni pad za 5,2 posto). Prosječni pad cijena nekretnina na Jadranu iznosio je 3,6 posto. Hrvatski financijski sustav krajem prošle i početkom ove godine pokazuje visoku kunsku likvidnost. Kunska likvidnost hrvatskih poslovnih banaka dostigla je u veljači ove godine rekordnih 7,3 milijarde kuna. U hrvatskom financijskom sustavu postoji višak likvidnih sredstava, ali javlja se problem - kome ih plasirati. Plasmani sektoru poduzeća pokazuju umjereni rast, dok krediti sektoru stanovništva bilježe negativan trend. Poslovne banke pojačale su mjere naplate kredita i tijekom 2009. godine naplatile 4,8 milijardi kuna više nego što su odobrile novih kredita stanovništvu. Za odobrenje novih kredita stanovništvu banke su propisale stroge uvjete koji se teško mogu ispuniti jer je većina hrvatskih građana prezadužena. One osobe koje mogu ispuniti nove uvjete ne žele se zadužiti jer čekaju pad kamatnih stopa. Novčana masa M1, koja obuhvaća stanje gotovine i raspoloživa likvidna sredstva na računima pravnih i fizičkih osoba te depozite i oročene depozite u poslovnom bankama, prošle godine zabilježila je pad za 14,6 posto. Osnovni uzrok smanjenja novčane mase M1 je nedostatak sredstava na računima sektora poduzeća što je rezultiralo krizom likvidnosti. Oročeni depoziti stanovništva i pravnih osoba prošle godine su povećani i doveli do rasta eurizacije banaka. Poduzeća koja su ranije raspolagala viškovima novčanih sredstava potrošila su kunske depozite za podmirenje dnevnih potreba. Građani su svoja kunska sredstva povukli s tržišta kapitala te uložili u banke kao devizne depozite zbog straha da bi HNB mogao devalvirati nacionalnu valutu. Hrvatske poslovne banke nudile su građanima visoke kamatne stope u želji da prikupe što više depozita. Oročeni depoziti bili su najsigurniji oblik ulaganja u prošloj godini. Uz značajnu mjeru sigurnosti, oročeni depoziti nudili su visoke prinose koji su svojim graničnim vrijednostima dostizali premije rizika za ulaganja u dionice. Visoka kunska likvidnost hrvatskog financijskog sustava potaknula je pad aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Kamatne stope na kratkoročne kredite svoj vrh su dostigle polovinom prošle godine. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima prošle godine iznosila je 9,0 posto, a početkom ove godine smanjena je na 8,02 posto. Prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite stanovništva bez valutne klauzule, u što pripadaju i minusi na tekućim računima, početkom ove godine dohvatila je 12,0 posto. Za dugoročne kredite poduzećima s rokom otplate duljim od tri godine prosječa kamata prošle godine iznosila je 7,30 posto, a u siječnju ove godine povećala se na 7,68 posto. Rast kamatnih stopa na dugoročne kredite poduzećima povezuje se uz postupak velikog broja reprograma kredita. Poslovne banke su kod reprograma kredita, čija je naplata dolazila krajem prošle godine, ugradile višu premiju rizika i to je utjecalo na rast kamatnih stopa (cijene novca).

Vlada RH je u suradnji s HNB-om i HBOR-om pokrenula program mjera za ozdravljenje hrvatskog gospodarstva (tzv. model A i model B). Programom mjera poduzećima se tijekom 2010. godine ponudilo na raspolaganje 9 milijardi kuna pod povoljnijim uvjetima kako bi se snizile kamatne stope. HNB je izradio simulaciju učinka programa mjera Vlade RH pomoću tzv. stohastičkog modela opće ravnoteže RH. Model polazi od pretpostavke kako će program mjera Vlade RH dovesti do smanjenja prosječnih kamatnih stopa dugoročnog kreditiranja poduzeća za 0,5 posto godišnje u 2010. godini. Rezultati simulacije pokazuju kako bi opći pad kamatnih stopa za 0,5 posto doveo u 2010. godini do povećanja mase kredita poduzećima za 5,0 posto i rasta BDP-a za 0,5 posto zbog utjecaja na kratkoročno povećanje potrošnje i rast dohotka stanovništva. Potrošnja stanovništva, pod uvjetom da poduzeća iskoriste svih 9 milijardi raspoloživih sredstava, povećala bi se za 0,65 posto zbog očekivanog rasta zaposlenosti. Učinci programa Vlade RH u 2011. godini potpuno će izostati. Podaci o očekivanom rastu BDP-a i rastu potrošnje stanovništva pokazuju kako su predviđena sredstva nedostatna za ozbiljnije oživljavanje gospodarskih aktivnosti u RH na dugi rok. Najava guvernera kako HNB više neće smanjivati stopu obvezne rezerve poslovnih banaka ako Vlada ne pokrene reforme prijeti opasnošću da polovinom ove godine RH dotakne drugo dno nakon čega će oporavak hrvatskog gospodarstva biti još sporiji i teži. Sve pokazuje kako će oročeni depoziti i dalje biti najsigurnije ulaganje u RH. To znači da domaći poduzetnici i investitori najvjerojatnije i ove godine neće biti spremni preuzeti rizik u svoje ruke. Umjesto domaćih to će učiniti inozemni investitori koristeći se sredstvima oročenih depozita u hrvatskim poslovnim bankama. Cijena i rezultat bit će vidljivi za nekoliko godina.