Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2009

Ostrea otvorila novu suvremenu tvornicu ribe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Ostrea otvorila novu suvremenu tvornicu ribe

Tvornica za preradu ribe Ostrea otvorila je svoje nove pogone u poslovnoj zoni u Stankovcima. Na prostoru od 15.000 metara četvornih sagrađena je tvornica veličine 7500 metara četvornih. U novim, suvremeno opremljenim halama godišnje će se proizvoditi 4500 tona ribe, a zaposleno je 260 radnika. Ostrea je počela raditi u Benkovcu prije desetak godina u pogonu u kojemu je oko 50 zaposlenih godišnje solilo oko 500 tona ribe.

»Surađujemo s oko 50 ribarskih brodova, pa ribu za nas lovi više od polovice hrvatske flote plivarica. Prisutni smo u 30 zemalja zahtjevnog međunarodnog tržišta. S poslovnim partnerom iz Italije, slanim inćunima pokrivamo više od 50 posto tamošnjeg tržišta, a sve više ulazimo i u domaće lance i trgovine«, kaže Neven Badurina, vlasnik tvornice.

U novu tvornicu u Stankovcima uloženo je više od 45 milijuna kuna, a strojevi stoje oko pet milijuna eura. Tvornicu su gradile domaće tvrtke, u njoj se prerađuje riba ulovljena u našem dijelu Jadrana, a oko 90 posto proizvodnje ide na inozemno tržište. Budući da sezona ulova i soljenja inćuna, temeljne djelatnosti tvornice, traje od ožujka do kraja listopada, sezonski radnici rade punih osam mjeseci u godini.

Ostrea ima najveći i najmoderniji pogon za soljenje inćuna u Europi, a prema poslovnim planovima trebala bi postati vodeća riboprerađivačka tvornica u Hrvatskoj. »Poticajima se prati ulov, uzgoj i prerada ribe, a svaka kuna uložena u taj sektor se višestruko vraća«, istaknuo je na otvaranju tvornice Tonči Božanić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Pogoni prve tvornice, otvorene 2000. godine, nalaze se u unajmljenim halama regionalne veletržnice u Benkovcu, a ta tvornica neće biti zatvorena jer će proizvodnja, iako u smanjenom obliku, u njoj biti nastavljena. Tvrtka je u vlasništvu Nevena Badurine, koji je ujedno i njezin direktor, te dvojice Talijana iz Parme. U novoj tvornici instalirane su potpuno nove linije, a proširit će se i asortiman proizvodnje. Dosad su radili poluproizvod - usoljene inćune u barilima od 100 do 130 kilograma, te manje finalno pakiranje od jednog do deset kilograma inćuna u ambalaži s talijanskim dizajnom, kao i manje količine usoljenih srdela.

Cilj im je zatvoriti cijeli proizvodni ciklus, tj. pripremu i pakiranje fileta slane ribe u ulju, što se sada radi u Albaniji, a potom plasira na tržište. Imaju stabiliziranu proizvodnju od 3000 do 3500 tona godišnje, a s novom tvornicom povećat će proizvodnju za 20 do 30 posto. Pretprošle godine imali su rekordnu proizvodnju kad su u jednom danu očistili i usolili sto tona ribe, što ni jedna tvornica u Europi ne može učiniti. Deset djelatnica u osam sati rada posoli do pet tona inćuna. »Naši odlični radnici najzaslužniji su za dobre poslovne rezultate«, naglašavaju u Ostrei.

Otkup inćuna i srdela

Proizvodnja najviše ovisi o ulovu, koji na sjevernom Jadranu počinje na proljeće, a završava u listopadu na južnom Jadranu. Ostrea ima odlično organiziran otkup inćuna od Rijeke, Zadra, Splita pa sve do Korčule, a od Drvenik-tune i Sardine Postira otkupljuju i srdele. Do Benkovca i Stankovaca riba se prevozi Ostreinim kamionima s rashladnim uređajima, jer se inćuni ne smiju zamrzavati i moraju se preraditi u roku od 48 sati od ulova.


Komentari članka

Vezani članci

HZZ: Mjeru samozapošljavanja u 2019. koristile 8.723 osobe, isplaćeno 446 milijuna kuna

24.02.2020.

Bespovratne potpore se mogu dodijeliti za otvaranje paušalnog obrta, "običnog" obrta, za samostalnu djelatnost, za društvo s ograničenom odgovornosti (d.o.o.), jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.), kao i za zadrugu.

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Sardina, jedna od rijetkih iz Dalmacije koji izvoze

12.02.2020.

Od 14 i pol tisuća tvrtki u Splitsko-dalmatinskoj županiji njih samo 7,7 posto izvozi proizvode. S obzirom na to da nam je s ulaskom u EU otvoreno golemo tržište, to je poražavajući podatak, posebice stoga što je postotku pridodan i turizam.

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Svi koji budu primljeni dobit će do 10.000 eura pa sve do 50.000 eura

03.02.2020.

Sam program povezat će startupe u Hrvatskoj s onima u još deset država srednje, istočne i južne Europe, a uključuje uz mentoriranje i pristup mreži kontakata na međunarodnoj razini i edukaciju.

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija