Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Sij 2018

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Aneli Dragojević Mijatović  

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

Hrvatska narodna banka izašla je s priopćenjem u kojem se ograđuje od činjenice da poslovne banke od početka ove godine češće odbijaju klijente koji traže kredit.

Građani su naime središnju banku zatrpali pitanjima o tome zašto ne mogu dobit kredit, jer su banke kojima su se obratili »odbijenicu« obrazložile regulativom HNB-a, prebacivši tako u potpunosti odgovornost na regulatora.

U HNB-u tvrde da je odluka o kreditu – odluka poslovne banke, a što se regulative tiče, podsjetili su da je u kolovozu prošle godine promijenjen Ovršni zakon u korist dužnika pa se, u slučaju poteškoća s otplatom, građanima s plaćom manjom od prosjeka (za 2018. to je 5.960 kuna) ne može više, kao prije, ovršiti čak tri četvrtine plaće, već im je sada upravo toliko izuzeto od ovrhe, odnosno toliko im mora ostati za život (s tim što, dodaju u HNB-u, izuzeti dio ne smije biti veći od dvije trećine prosječne neto plaće u RH). Banke dakle ne mogu više računati na gotovo cijelu plaću klijenta ako nešto »zaškripi« s vraćanjem, stoga su – logično – i one opreznije.

U HNB-u doslovno kažu: »Ovoj grupi klijenata, banke u slučaju zastoja uredne otplate kredita mogu ovršiti samo četvrtinu plaće te su ovakvim uvjetima kreditne institucije očito prilagodile, odnosno postrožile procjenu kreditne sposobnosti.«
Pomoć blokiranima

U središnjoj banci potvrdili su da, pored izmjene Ovršnog zakona, treba uzeti u obzir i njihovu odluku koju su nedavno donijeli, a koja jest stupila na snagu s 1. siječnja, te se u biti naslanja na spomenute promjene. Riječ je o odluci o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača te provođenju postupka naplate dospjelih neplaćenih obveza i dobrovoljne namire. Odluka je, pojašnjavaju, donesena na temelju Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, te između ostalog kaže da je »kreditna institucija dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova kao bitnog (ali ne i jedinog) elementa utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača, odnosno njegove obitelji.«
Skuplji krediti

Osim što će biti nedostupniji, krediti bi od ove godine mogli biti i skuplji za one dužnike koji su ugovorili promjenjivu kamatnu stopu u čijoj je bazi euribor, referentni kamatnjak eurozone, čiji se rast očekuje krajem ove godine, budući da središnje banke, prvo američki Fed, a za njim i ECB, planiraju zaoštravanje monetarne politike, odnosno početak kraja ere jeftinog novca. Za postojeće dužnike to bi moglo značiti veće rate kredita, a za one koji tek podižu kredit, bilo bi bolje da to učine uz fiksnu kamatu, ili pak promjenjivu koja u temelju ima nacionalnu referentnu stopu koja će, ako ništa, bar »kasniti« za euriborom.

– Minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe, kako je objašnjeno. Dakle, kod propisivanja ovakvih zahtjeva HNB je imao u vidu i neovršivi (zaštićeni) dio primanja iz Ovršnog zakona jer bi banke u budućnosti mogleostati bez mogućnosti ovrhe dijela primanja klijenta koji je prema novom Ovršnom zakonu izuzet od ovrhe, ali i smanjenje mogućnosti prezaduženosti klijenata. No, banka je uvijek u mogućnosti na temelju individualne procjene odlučiti da – premda uz novo zaduženje klijentu za životne troškove ostaje manje od iznosa zaštićenog Ovršnim zakonom – potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu stoga kredit može biti odobren. Dakle, odluka o tome je li klijent kreditno sposoban ili ne, isključivo je na banci, tj. kreditnoj instituciji koja je dužna voditi računa o tome da klijent novim zaduženjem ne dođe u stanje prezaduženosti, što bi trebali uzeti u obzir i sami klijenti prilikom individualnih financijskih odluka, poručuju u našoj središnjoj banci.
Stambeni na udaru

Kontaktirali smo i poslovne banke. U Raiffeisen banci između ostalog kažu će se primjenom novih zakonskih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće.

U Erste banci također se pozivaju na izmjenu regulative od strane HNB-a. Kažu da, ako je plaća manja od prosječne plaće u RH, koja je u rujnu 2017. iznosila 5.958 kuna, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od 3/4 plaće, ali ne više od 2/3 prosječne plaće. Daju i konkretne primjere: ako je plaća 5.950 kuna, zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.972 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim za mjesečnu obvezu po kreditu iznosi 1.978 kuna; ako je plaća 5.200 kuna, zaštićeni dio plaće je 3/4 plaće (3.900 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 1.300 kuna; ako je plaća 3.200 kuna, zaštićeni dio plaće je 3/4 plaće (2.400 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 800 kuna.

Nadalje, ako je plaća veća od prosječne plaće u RH, od ovrhe je zaštićen iznos u visini od 2/3 prosječne plaće. Primjeri su sljedeći: ako je plaća 6.700 kuna, zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 2.768 kuna; ako je plaća 8.000 kuna, zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 4.068 kuna; ako je plaća 10.000 kuna, zaštićeni dio plaće je 2/3 prosječne plaće (3.932 kuna), a iznos koji se smatra slobodnim iznosi 6.068 kuna.

Ako bi potrošač zatražio stambeni kredit u iznosu 600.000 kuna, s kamatnom stopom od 4,1 posto i na rok otplate od 30 godina, iznos mjesečnog anuiteta iznosio bi 2.900 kuna. Za takav kredit, uz pretpostavku da nema drugih kredita ili drugih zaduženja koja opterećuju kreditnu sposobnost (npr. minus po tekućem, zaduženja po kreditnim karticama i sl.) mjesečna primanja potrošača moraju iznositi najmanje 6.900 kuna. Potrošač s primanjima od 6.000 kuna, bez drugih zaduženja, mogao bi imati stambeni kredit čiji anuitetne prelazi 2.000 kuna mjesečno, a to je uz rok otplate od 30 godina, kredit od maksimalno 410.000 kuna, zaključuju u Ersteu. U PBZ-u kažu da su »uskladili uvjete s odredbama HNB-ove odluke kojom se propisuju minimalni standardi određivanja kreditne sposobnosti, što znači povećanje dijela plaće koji ne može biti opterećen kreditom«.

Iz Splitske banke poručuju da su uskladili poslovanje s odlukom koju je propisao HNB, no dodaju da to ne znači da će klijenti u praksi biti u nepovoljnijem položaju od onog kakav su imali prije njenog donošenja. Iz OTP banke odgovaraju kako ta banka nije postrožila uvjete odobravanja kredita građanima, iako razmatra utjecaj posljednjih zakonskih mjera.
Blokiranima mora ostati za pokriće životnih troškova

U priopćenju HNB-a se između ostalog navodi da su »banke dužne procijeniti kreditnu sposobnost potrošača uzimajući u obzir vlastite kriterije koje su propisale internim aktom, kao i zahtjeve iz propisa Hrvatske narodne banke.«

– Kao bitan element utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača, odnosno njegove obitelji, banka je dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova. Minimalni životni troškovi obično se u kreditnim politikama izravno ili neizravno vežu za od ovrhe izuzeti dio dohotka. Tomu je tako jer je osnovna svrha izuzimanja od ovrhe određenog dijela dohotka upravo procjena da je taj dio dohotka osobi neophodan za život. U kolovozu 2017. izmijenjen je Ovršni zakon.

Unutar izmjena – a nakon dugotrajnog javnog pritiska za rješavanje, odnosno olakšavanje situacije blokiranih građana – povećan je i iznos neovršivog dijela plaće za one dužnike kojima je plaća manja od prosječne neto plaće, tj u 2018. manja od 5.960,00 kn. Takvima je u ovrsi izuzeto 3/4 plaće, odnosno 3/4 plaće im mora ostati na raspolaganju za pokriće životnih troškova – s time što izuzeti dio ne smije biti veći od 2/3 prosječne neto plaće u RH. Ovoj grupi klijenata, banke, u slučaju zastoja uredne otplate kredita, mogu ovršiti samo 1/4 plaće, te su ovakvim uvjetima kreditne institucije očito prilagodile, odnosno postrožile procjenu kreditne sposobnosti – ističu u HNB-u.


Komentari članka

Vezani članci

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Sberbank se povlači iz niza europskih zemalja

24.05.2018.

U Europi Sberbank je prisutan u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i nizu zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku

Banke od petka više neće znati koliko imate kredita

22.05.2018.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) donijeta je 2016. godine i u svim zemljama EU-a počet će se primjenjivati od 25. svibnja ove godine. Ta uredba donosi promjene u načinu poslovanja i u zakonodavnom sektoru, ponajviše u odnosu na prava građana

GDPR stupa na snagu: Banke više neće moći provjeravati podatke

21.05.2018.

Uoči stupanja snagu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), građani su zatrpani upitima brojnih tvrtki koji od njih traže da ažuriraju svoje podatke i daju im potrebnu suglasnost za nastavak suradnje.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija