Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Kol 2019

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ružica Mikačić  

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

Ako se po nečemu ova godina za sve one koji se bave turističkim uslugama bude pamtila, onda to neće biti njezin uspjeh ili neuspjeh, jer on je uvijek vrlo relativan i ovisan o tome tko ga predstavlja i s kojim namjerama. Turistička 2019., već sada je više nego jasno, pamtit će se po razočarenju onih koji su se polakomili želeći od turizma samo brzu zaradu, pa su u ovogodišnji posao ušli potpuno nespremni, s čudnovatim kalkulacijama o profitu, a bez osnovnih predznanja o tome što ih čeka na osjetljivom i hirovitom međunarodnom i domaćem tržištu.

A čekala ih je nesmiljena konkurencija ponude u kojoj se nisu uspjeli nametnuti ni kvalitetom ni cijenom. I zato su ostali bez očekivanog prometa i zarade. I trebamo li zato svi u Hrvatskoj biti nesretni?!

Naravno da ne trebamo, iako nam se stalno nameće taj osjećaj. Jer da je bilo obrnuto i da su naši domišljati i poduzetni investitori zaradili onoliko koliko su planirali i koliko su nekoliko posljednjih godina doista i spremali u svoje džepove, nitko se ne bi pohvalio zaradom i plaćenim porezom.

A sezona 2019. u Hrvatskoj, unatoč svim začuđenima i iznenađenima, jednostavno ide svojim tijekom i za nikoga tko se ozbiljno bavi tim poslom u njoj nema baš nikakvih iznenađenja.

Jer, za sada se njezini „minusi“ u dolascima i noćenjima izražavaju u manje od jedan ili dva posto za prvih sedam mjeseci, pa je smiješno govoriti o podbačaju. No, unatoč tome, od galame, žalopojki, kukanja nad lošom potrošnjom i još gorim gostima, praznim krevetima i podbačajima u planovima, već se svima diže kosa na glavi.

Logično je što se stalno ponavlja isto pitanje: pa kakva je stvarno ova turistička godina? Jer, može se čuti kako obiteljski iznajmljivači tvrde da im ni u ratu nije bilo gore(?!), a ugostitelji da im je promet pao za „najmanje 30 posto“.

S druge strane, svi podaci govore drukčije. U prvih sedam ovogodišnjih mjeseci Hrvatsku je posjetilo ukupno 11,5 milijuna turista, što je za 3,7 posto više nego lani, koji su ostvarili 56,87 milijuna noćenja ili 0,8 posto više. Srpanj je ove godine ostao na lanjskim brojkama ili u gotovo neznatnom minusu.

Naravno da bi bilo bolje da ni njega nema, ali ako smo lani govorili kako je 2018. godina bila najbolja, neviđena i rekordna, zašto nam ponavljanje takvog uspjeha sad odjednom nije dovoljno dobro?!

Zato što je od lanjske godine do ove broj postelja koje u Hrvatskoj imaju komercijalni i nekomercijalni karakter za turizam ponovno rastao eksponencijalno.

Lani smo u sezonu ušli sa 1.553.502 kreveta, dok je ove godine taj broj 1.662.841 ili oko 110 tisuća kreveta više u svim vrstama smještaja.

Obiteljski smještaj prednjači u rastu sa 47 tisuća novih postelja samo u 2019. godini, dok je u posljednje tri godine smještajni kapacitet privatnih iznajmljivača porastao za čak 127.609 ležajeva pa sada na tržište stavljaju čak 620 tisuća postelja.

Posebno je znakovito kako su nevjerojatno brzo rasli kapaciteti u nekomercijalnom smještaju, odnosno vikendicama i kućama za odmor. Kreveta u njima je u Hrvatskoj u ovoj godini 40 tisuća više nego lani i dosegnuli su 480 tisuća postelja.

Koliko je u njima gostiju koji se tretiraju kao „rodbina i prijatelji“, a zapravo plaćaju cijenu kao i svi drugi, može se samo nagađati.
A gostiju jednostavno nema svake godine toliko više da bi namirili nerealno narasle ambicije onih koji žele u Hrvatskoj na brzinu zaraditi od turizma.

I koliko god se sa svih stručnih skupova poručivalo kako nam je ponuda u dijelu smještajnih kapaciteta značajno nadrasla potražnju, nitko ne želi prihvatiti da baš njegov apartman mora zbog toga ispaštati. I takvima je, naravno, sezona loša.

- Danas gost na internetu sve vidi, i kolika je cijena i koliko je slobodnih apartmana, kako su uređeni, gdje su i prema tome kalkuliraju.

A mnogi domaćini se nisu snašli i pratili trendove, raspored blagdana i školskih praznika po Europi, i ostali su prazni. To je gostima iz Italije ispalo dobro jer sada i na početku kolovoza svuda mogu naći mjesta u posljednji trenutak, što ranijih godina nije bilo moguće.

Ali, gostima nije problem cijena, nego kvaliteta. Neki naši apartmani imaju namještaj još od pokojne bake, a današnji gosti ne žele u takve apartmane i oni će gubiti korak na tržištu. Prolazi samo kvaliteta pa čak i ako je cijena viša – kaže Rea Karninčić, vlasnica agencije „Solo Croazia“ iz Milana.

I dok hoteli sa četiri i pet zvjezdica bilježe odličnu popunjenost, upućeni kažu da je u hotelima sa tri zvjezdice posljednjih dana ona spašavana „last minute“ ponudom sa sniženjima i do 30 posto za kolovoz(!!!).

Naime, ranije prenapuhane cijene u nekim hotelima u kojima ništa nije investirano, a poskupjeli su, tek su sa tim sniženjima dovedeni u kakve-takve normalne cjenovne okvire i pronašli su put do gostiju. I tu se radi prije svega o ambicijama vlasnika da u što kraćem vremenu zarade što više, pa se opet vraćamo na onu lakomost s početka teksta.

- Dosadašnji rezultati su u rasponu očekivanja i prognoze. Prošle smo godine naglasili da će ovo biti izazovna sezona, jer je razdoblje visokog rasta turističkog prometa kao posljedica tržišne situacije iza nas. Uz to, moramo biti svjesni činjenice da smo u posljednjih nekoliko godina na tržište plasirali izuzetno velik broj novih kreveta, posebno u obiteljskom smještaju i vikendicama (nekomercijalni smještaj), pa popunjenost postaje sve veći izazov. Zato ponavljanje prošlogodišnjih rezultata ne treba smatrati neuspjehom - kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Kakav je to turistički srpanj bio ove godine govore i podaci Porezne uprave Ministarstva financija koji kažu kako je broj izdanih računa i njihov ukupni iznos veći nego lani u isto vrijeme.

Samo u srpnju u Hrvatskoj je kroz račune potrošeno 1,75 milijardi kuna više nego lani! A što je tek s onima nefiskaliziranim...
Direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić kaže da je potrošnja u srpnju 2019. rasla u odnosu na isto razdoblje lani. Od 1. srpnja do 5. kolovoza izdano je 0,8 posto računa više nego lani, a iznos računa bio je 7,28 posto veći u ovoj godini kada je potrošeno 25,85 milijardi kuna u odnosu na 24,1 milijardu u 2018.

Zbog svega toga bilo bi lijepo da prestane kuknjava i plač nad lošom sezonom koja to po niti jednom pokazatelju nije.
To što netko nije došao do gosta jer se tom poslu nije dovoljno posvetio i u njega uložio, pa zato nije zaradio koliko je planirao, nije razlog da nacija ne spava.

Puno važnije od toga jest odrediti smjer kojim u turizmu Hrvatska želi ići, ali ga onda dosljedno i provoditi. Jer, stihija i rast koji je postao sam sebi svrhom, pravi je i siguran put u - turističku propast.

Sunce i more nisu dovoljni
Unatoč oporavku konkurenata na Mediteranu, španjolska ministrica turizma Reyes Maroto ove godine očekuje rekordan rast turizma.

Za razliku od privatnog sektora, koji je nešto oprezniji u procjenama rasta, ministrica turizma u ljetnom razdoblju očekuje rast prihoda na oko 33,9 milijardi eura.

Istovremeno, španjolsko udruženje za turističku izvrsnost EXCELTUR objavilo je da očekuje pad u destinacijama koje se oslanjaju samo na sunce i more u odnosu na urbane destinacije koje bilježe dobre rezultate. Tako Kanari i Baleari imaju pad do sada od osam posto iz Njemačke i Skandinavije.

Europa raste 3,6 posto
Kvartalna analiza Europske komisije za putovanja (ETC) pokazuje da će turistička potražnja u Europi u ovoj godini zadržati lagani uzlazni trend sa stopom rasta od 3,6 posto. Riječ je o stopama rasta koje su nešto niže od 2018. godine.


Komentari članka

Vezani članci

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Kako varaju ugostitelji i obrtnici: Računi se kopiraju i storniraju toče se pića iz rinfuze, a domišljatiji imaju i paralelne blagajne

12.08.2019.

Nakon objave teksta o tome kako domaći ugostitelji umjesto fiskaliziranih računa kupcima, pretežito stranim turistima daju ponude, narudžbe i slične dokumente na temelju kojih naplaćuju svoje usluge i tako varaju državu javili su nam se brojni čitatelji k

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

U srpanjskoj rupi čitav Jadran osim jedne regije

08.08.2019.

U srpnju 4,6 mil. dolazaka i 30,5 mil. noćenja - 1,2% manje dolazaka te 1,5% manje noćenja nego lani.

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1956 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 965 članka imaju tag trgovina
  8. 963 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 902 članka imaju tag ict
  12. 963 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 554 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 582 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 332 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija