Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Lis 2019

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Ovaj fond u sljedeće četiri godine uložit će novac u 300 hrvatskih firmi

HRVATSKI startupovi dobili su veliku priliku za razvoj s obzirom na to da se ljetos na tržištu pojavio Fil Rouge Capital, venture capital (VC) fond, odnosno fond rizičnog kapitala koji u sljedeće četiri godine namjerava uložiti novac u 250 do 300 startupova koji su registrirani u Hrvatskoj. Osim novca, tim ovog fonda koji se sastoji od iskusnih poduzetnika, osnivačima startupova nudi i druge vidove podrške koji su potrebni da bi neka ideja postala zaista uspješan proizvod na tržištu.

Jedan od partnera u fondu je i Stevica Kuharski, kojeg šira javnost zna kao osnivača Locodelsa, “Ubera za pakete”, a u FRC-u ima ulogu skauta. Kuharski za Index otkriva kako Fil Rouge funkcionira, što može ponuditi osnivačima startupa i kako je cijela priča uopće krenula.

“Fil Rouge Capital je najvećim dijelom potpomognut iz ESIF-a (Europskih strukturnih i investicijskih fondova), više od 32 milijuna eura, a ukupna vrijednost fonda je 45 milijuna eura. U srpnju 2018. godine je bio natječaj za upravljanje fondom uz uvjet da management tim skupi još dodatnih 9 milijuna eura. Fil Rouge je odabran kao menadžer fonda. To je bio najbrže posložen fond jer je prošlo manje od godinu dana od natječaja do kada je fond postao aktivan. Ja imam ulogu skauta, kao netko tko ima puno iskustva što se tiče startup svijeta poduzetništva, mentoriranja, vođenja, strategije, prepoznavanja talenata, jer sam i sam prošao cijeli krug od poduzetništva gdje ulažem svoj novac, do startupa koji je uspješno osigurao investiciju i na kraju do toga da sam dio VC fonda koji daje investicije”, kaže Kuharski.

Fond raspolaže s 45 milijuna eura

Fond koji raspolaže s 45 milijuna eura pokriva sve faze razvoja startupa od samog početka, tako da im se mogu javiti i startupi koji su još uvijek samo ideja, ako i oni koji već imaju proizvod.

“Naš plan je u iduće četiri godine investirati u 250 do 300 tvrtki. Sam fond se dijeli na dva dijela. Za startupe u ranoj fazi rezervirano je 9 milijuna eura, dok je ostatak za ulaganja u razvijenije startupove. Rana faza sastoji od dva tipa investicija. Prvi je po 10 tisuća eura za startupe i timove koji su u fazi ideje, znači nemaju apsolutno ništa ili imaju vrlo malo, ali imaju ideju i tim je kredibilan da tu ideju može realizirati. Takvim timovima nudimo investiciju od 10 tisuća eura. Timovima koji imaju ‘minimum viable product’, odnosno već imaju nešto napravljeno, aplikaciju, gotov proizvod, portal, bilo što opipljivo i trebaju pomoć u dokazivanju da se to što imaju može prodati. Njima nudimo investiciju od 25 do 50 tisuća eura kroz akceleratorski program. Za manje investicije od 10 tisuća eura prijave su otvorene cijelo vrijeme, a za ove od 25 do 50 tisuća prijave primamo dva puta godišnje, kada organiziramo akceleratorski program. Početkom rujna krenula je prva grupa startupa. Njih ima više od 20 i u njih smo investirali po 50 tisuća eura. Iduća runda kreće u trećem mjesecu, a prijave će biti negdje do kraja godine”, kaže Kuharski.

Fil Rouge Capital fond nije specijaliziran za neki sektor, zanimaju ih svi startupi s dobrom idejom ili proizvodom, ali moraju biti iz Hrvatske.

“Sve tvrtke u koje investiramo moraju biti registrirane u Hrvatskoj i većinu zaposlenih moraju imati ovdje. To znači da osnivači mogu biti iz inozemstva - imamo primjer da su osnivači iz Ukrajine, Cipra, Poljske, Slovačke, Velike Britanije i SAD-a - ali moraju otvoriti firmu ovdje i zaposliti većinu radne snage lokalno. Hrvatska je izvrsno tržište za isprobati ideju, proizvod, vidjeti funkcionira li stvar ili ne. Malo smo tržište i relativno siromašno, ali s druge strane ima dovoljan broj pojedinaca i tvrtki koji si mogu priuštiti premium proizvode i usluge”, kaže Kuharski.

Osim novca daju i druge vrste podrške

Osim novca, Fil Rouge startupima nudi i druge vrste podrške koje su neophodne da bi se proizvod ili usluga uspješno probila i zaživjela na tržištu.

“Za one najmanje investicije od 10 tisuća eura posložene kao fond dobijemo 10 posto udjela u kompaniji, za investicije od 50 tisuća eura 8 posto i za investicije od 25 tisuća eura 6 posto. Nama je cilj ne da samo damo novac, nego da budemo tu kao puna potpora kroz mentorstvo, naše kontakte, mrežu, ako treba pogurati da poguramo, ako treba otvoriti novo tržište, pomoći i u tome - zato smo tu. Nama je cilj s onim startupovima koji pokažu najviše, koji pokazuju zrelost u ostvarivanju idućih runda investicija da ih pratimo u tome. Kao VC fond imamo prijateljske kontakte u više od 50 institucionalnih investitora i nekoliko desetaka privatnih investitora koji mogu ući u idućim rundama investicija. Timovi koji u ranoj fazi osiguraju VC investiciju moraju shvatiti da je to izvrsna prilika koju ne treba propustiti. Svi poduzetnici koji žele brzo rasti trebaju investiciju, a najbolji način trenutno u Hrvatskoj je investicija od nas. Jednom kad tim, odnosno startup bude na piku jednog VC fonda, automatski je privukao pažnju i ostalih VC fondova. Često u javnosti, a posebno među startup osnivačima, vlada kriva predodžba da su VC fondovi međusobno konkurencija - nismo. U nekoj kasnijoj fazi, kada startupu treba pola milijuna ili milijun eura, VC fondovi, posebno manji, vole zajedno investirati, a startupi često igraju na onu kartu koja je popularna u tranzicijskim zemljama: 'Vi ste konkurencija, ako nećeš ti, uložit će oni drugi'. Hrvatska je zaista vrlo mlado tržište i što prije startup osnivači shvate da su VC fondovi prilika a ne da grabimo ili želimo kontrolu nad startupovima, to će biti bolje. Mi ćemo investirati u 250 do 300 startupova u iduće četiri godine. Svi oni osnivači koji se boje da ih želimo kontrolirati neka razmisle dvaput. Koliko bi nas trebalo biti da kontroliramo 300 kompanija? Taj strah je neopravdan. Također, važno je napomenuti da mi za investiciju od 10 tisuća eura dobijemo 10 posto suvlasništva u startupu, što znači da mi ideju, taj papir A4 formata, procjenjujemo na 100 tisuća eura”, kaže Kuharski.


Komentari članka

Vezani članci

U 30. godini poslovanja Lemax s 85 broj zaposlenih povećava na 130

25.02.2020.

Tvrtka je 2018. ostvarila prihod od 1,85 milijuna eura, a što je bio rast od 85 posto u odnosu na godinu prije.

‘S pogledom unaprijed, naš je fokus na širenju ponude na bankarske usluge i to po cijeloj Europi’

25.02.2020.

Tri najveća konkurenta Revoluta u Europi su njemački N26 te britanski Monzo i Starling. U Hrvatskoj mu je glavni konkurent Keks Pay od Erste banke, koji je objavio da ima više od 100.000 korisnika dok posljednji podaci za Revolut ukazuju da ima više od 50

Hrvatski startup airt predstavio fintech rješenje za banke

21.02.2020.

Hrvatski AI startup airt predstavio je svoje fintech rješenje namijenjeno malim i srednjim bankama koje zanima umjetna inteligencija (AI) kako bi bolje upoznale svoje korisnike te im na bolji način ponudile i komunicirale svoje proizvode i usluge. Airt su

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

Zbog koronavirusa s radom nastavlja manje od 20 posto kineskih radnika

14.02.2020.

Mnogi proizvođači komponenti bi prema izvješću koje prenosi Digitimes mogli produžiti proces zaustavljene proizvodnje zbog koronavirusa, izvan vremenskih okvira koje su postavile kineske vlasti

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija