Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Ove četiri mlade žene nada su hrvatske znanosti

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Ove četiri mlade žene nada su hrvatske znanosti

PRIJE desetak dana u Zagrebu je održana dvanaesta po redu dodjela stipendija Nacionalnog programa stipendiranja "Za žene u znanosti".

Četiri odabrane mlade i perspektivne stipendistice su Andrea Bistrović (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu), Antonela Blažeković (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Maria Brbić (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) te Martina Požar (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Splitu i Sveučilište Sorbonne, Faculté des Sciences u Parizu (bivše Sveučilište Pierre et Marie Curie)).

Nacionalnim programom stipendiranja "Za žene u znanosti", zaključno s godinom 2018., nagrađeno je 46 izvanrednih mladih znanstvenica na pragu stjecanja doktorata iz područja prirodnih znanosti. Vrijednost stipendije je 5.000,00 eura. Osim financijskog stimulansa, stipendija predstavlja i značajno priznanje za dosadašnji te podršku i motiv za budući znanstveni rad mladih nada hrvatske znanosti.

Andrea Bistrović se još kao studentica uključila u istraživački rad

Andrea Bistrović, magistra primijenjene kemije, rođena je 1990. godine u Bensheimu u Njemačkoj. Završila je preddiplomski i diplomski studij primijenjene kemije na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje se kao studentica uključila u znanstveno istraživanje razvoja novih spojeva s potencijalnim antitumorskim djelovanjem. Njezin doprinos istraživačkom radu već je tada rezultirao objavljivanjem dvaju znanstvenih rada, te je dobila Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu u 2011./2012. godini. Naslov njezinog doktorskog rada je Sinteza novih biološki aktivnih halogeniranih hibrida bicikličkih heterocikla i 1,2,3-triazola. Svrha istraživanja doktorskog rada je priprava novih bioloških aktivnih spojeva koji sadrže farmakofore N-heterocikle i 1,2,3-triazol s ciljem pronalaženja predvodnih struktura sa selektivnim i snažnim protutumorskim učinkom. Karcinom je danas jedan od vodećih uzročnika smrti u svijetu s preko 8,8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. Primjenom molekularne hibridizacije, odnosno povezivanjem dvaju ili više biološki aktivnih heterocikličkih sustava u novu strukturu, priređeni su spojevi sa snažnim i selektivnim djelovanjem na ne-male stanice karcinoma pluća. Do sada je objavila šest znanstvenih radova koji su indeksirani u bazi Current Contents. Sudjelovala je sa sveukupno pet priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te je dobitnica nagrade za najbolji poster na XI. Susretu mladih kemijskih inženjera.

"Oduvijek sam pokazivala interes za prirodne znanosti, a kad je došao trenutak odabira Fakulteta, premišljala sam se između studiranja medicine i farmacije, pa mi se kao najbolji odabir činio studij Primijenjene kemije Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, kojim mogu dobiti širinu za kasniji rad u tim područjima. Još kao studentica na preddiplomskom i diplomskom studiju uključila sam se u istraživački rad pod vodstvom prof. dr. sc. Raić-Malić. Sudjelovanjem u istraživačkom radu otkrila sam ljubav prema istraživanju i stjecanju novog znanja. Područje medicinske kemije je izuzetno interdisciplinarno, a konačni cilj je svojim radom i znanjem pomoći drugima što je dodatna motivacija u radu", kaže Andrea.

Antonela Blažeković: Ne mogu reći da sam oduvijek znala da ću se baviti znanošću

Antonela Blažeković, doktorica medicine, rođena je 1990. godine u Hagenu u Njemačkoj. Diplomirala je 2014. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu među 10 % najboljih studenata. Iste godine upisuje poslijediplomski studij Biomedicina i zdravstvo te započinje rad na projektu Hrvatske zaklade za znanost Genetski mehanizmi lizosomalne disfunkcije u Parkinsonovoj bolesti, što je ujedno i naziv njezinog doktorskog rada. Glavni cilj istraživanja jest utvrditi genetske mehanizme koji dovode do lizosomalne disfunkcije u bolesnika oboljelih od idiopatske Parkinsonove bolesti. Uspješna identifikacija tih temeljnih genetskih mehanizama olakšat će ne samo shvaćanje uzroka nakupljanja za Parkinsonovu bolest ključnog proteina alfa sinukleina, već bi mogla biti i temelj razvoja probirnih testova i terapijskih intervencija. Dugoročni potencijal ovog istraživanja ima i dijagnostičku i terapijsku vrijednost. Rezultati ovog rada prezentirani su i na međunarodnoj neuroznanstvenoj konferenciji (SfN) u Washingtonu. Dobitnica je Rektorove nagrade za znanstveni rad Analiza glikomskog profila u uzorcima plazme bolesnika s Parkinsonovom bolešću, dekanove nagrade za najboljeg studenta pete godine te posebne dekanove nagrade za studentski časopis Medicinar, gdje je bila zamjenica glavnog urednika i urednica rubrike Znanost.

"Ne mogu reći da sam oduvijek znala da ću se baviti znanošću. Kao dijete znanost doživljavate kao nešto daleko, intrigantno, nešto čime se bave posebni ljudi. No, oduvijek sam bila znatiželjna, zanimala me priroda i način kako stvari funkcioniraju. Ljubav prema biologiji je najviše do izražaja došla u srednjoj školi i tada sam odlučila upisati studij medicine. Negdje na sredini studija sam se počela baviti znanstvenim radom i za taj rad sam nagrađena rektorovom nagradom. Tada sam se zapravo najviše zainteresirala za područje istraživanja neuroloških oboljenja. Nakon studija sam odmah dobila priliku započeti na istraživanju Parkinsonove bolesti i to zaista zanimljivim naprednim metodama prvenstveno iz područja genomike i mogu reći da nisam požalila što sam se odlučila baviti baš tim područjem znanosti", kaže Antonela.

Maria Brbić: Na FER-u me najviše privuklo područje strojnog učenja

Maria Brbić, magistra inženjerka informacijske i komunikacijske tehnologije, rođena je 1989. godine u Makarskoj. Diplomirala je 2013. godine cum laude na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, a trenutno radi kao znanstveni novak na Institutu Ruđer Bošković na Zavodu za elektroniku. 2015. godine postaje doktorand na matičnome Fakultetu, a svoje istraživanje provodi u okviru EU FP7 projekta Maestra te dvaju znanstveno-istraživačkih projekta Hrvatske zaklade za znanost. Glavni cilj istraživanja u sklopu njezina doktorskog rada obuhvaća razvoj metoda za učenje reprezentacija za podatke iz više heterogenih pogleda te primjena razvijenih metoda u području biologije. Mnogi realni podaci su prikupljeni iz različitih domena i mogu biti opisani s više reprezentacija ili pogleda. Uspjeh algoritma strojnog učenja uvelike ovisi o reprezentaciji podataka. U sklopu ovog istraživanja razvijen je računalni sustav ProTraits za automatsko predviđanje bakterijskih fenotipova iz javno dostupnih tekstova i genomskih podataka. U suradnji s dr. sc. Franom Supekom objavila je dva znanstvena rada u Q1 časopisima, a jedan od tih radova je objavljen u časopisu Nucleic Acids Research (gornjih 5 %) te je za taj rad nagrađena godišnjom nagradom „Branimir Jernej" za najbolji znanstveni rad iz područja biologije, biomedicine ili neuroznanosti. Također, rezultati tog istraživanja prezentirani su 2017. na jednoj od najznačajnijih konferencija iz računalne biologije ISMB/ECCB te najvećoj europskoj konferenciji iz strojnog učenja ECML/PKDD. U suradnji s mentorom dr. sc. Ivicom Koprivom objavila je rad u Q1 časopisu (gornjih 11 %) u kojem su predloženi novi algoritmi učenja reprezentacije podataka iz više pogleda.

"Oduvijek sam voljela učiti i imala želju za znanjem i napredovanjem. Međutim, od svih predmeta matematika mi je ipak bila prvi izbor, a informatiku sam zavoljela u srednjoj školi velikim dijelom i zahvaljujući mojoj profesorici Gordani Tomić. Iz tog razloga odlučila sam studirati na FER-u gdje me najviše privuklo područje strojnog učenja. Nakon završetka sam imala sreću što sam dobila priliku surađivati s dr. sc. Franom Supekom na Institutu Ruđer Bošković, Zavodu za elektroniku. On mi je prenio svoj neizmjerni entuzijazam za istraživanjem i uveo me u područje računalne biologije, te sam shvatila da znanstveni put izvrsno odgovara mom karakteru i da me ovaj posao ispunjava. Svaki dan je nova prilika za napredovanjem te imam priliku učiti i surađivati s drugim znanstvenicima, trenutno s mojim mentorom dr. sc. Ivicom Koprivom. Ipak, najveću radost pričinja to što svojim radom mogu doprinijeti znanstvenoj zajednici i u konačnici društvu", kaže Maria.

Martina Požar: Prirodne znanosti su me privlačile već u osnovnoj školi

Martina Požar, magistra biofizike, rođena je 1989. godine u Splitu. Magistrirala je 2013. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Splitu gdje je trenutno zaposlena kao stručni suradnik u visokom obrazovanju na HRZZ projektu. Godine 2014. upisuje doktorski studij biofizike na matičnome Fakultetu, a 2015. godine doktorsku školu Physique en Ile-de-France na Sveučilištu Sorbonne, Faculté des Sciences (bivše Sveučilište Pierre et Marie Curie) u Parizu, Francuska. Cilj doktorske disertacije pod nazivom Fluktuacije energije i entropije u mješavinama kompleksnih tekućina je rasvijetliti vezu između interakcija, mikro-heterogenosti i distribucija energije i entropije na molekularnoj razini budući da su fizikalni principi koji diktiraju organizaciju u tekućim mješavinama isti kao i kod biomakromolekula, samo je skala različita. Kompleksne tekućine obuhvaćaju širok raspon tekuće tvari, od vode i vodenih mješavina, preko ionskih tekućina, mikro-emulzija i ostale meke materije. Sve one imaju zajedničku odliku, a to je nehomogenost na molekularnoj razini. Tu mikro-heterogenost karakterizira samoorganizacija komponenti u specifične strukture koje prati nejednaka raspodjela energije i entropije. Upravo te kompeticije su važne za biološke sustave jer se veliki dio bioloških procesa događa upravo u vodi i njenim mješavinama. Objavila je osam znanstvenih članaka u časopisima indeksiranim u Current Contents, prisustvovala na četiri međunarodne i jednoj nacionalnoj konferenciji te dvije međunarodne ljetne škole. Dobitnica je nagrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za najboljeg znanstvenika u suradničkom zvanju 2016. godine, stipendije francuske vlade 2015./16. i 2017./18. te dekanove nagrade 2014. godine.

"Interes za znanost sam pokazivala već od najranijih dana. Prirodne znanosti su me privlačile već u osnovnoj školi, što se očitovalo kroz sudjelovanje na natjecanjima iz kemije i biologije, dok mi je u gimnaziji u fokus došla fizika. Ljepota i versatilnost te znanosti, uz brojne primjene koje su nam poboljšale život, potaknule su me na upis studija fizike na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Kroz preddiplomski studij sam se upoznala s različitim područjima fizike, da bih na kraju završila na diplomskom studiju Biofizike. Primjena fizikalnih principa i razmišljanja u kontekstu bioloških problema mi se jako svidjela, tako da sam se kroz izradu diplomskog rada upoznala s tekućinama i tekućim mješavinama, te metodama statističke fizike koje primjenjujemo u proučavanju istih. Radeći s grupom na splitskom PMF-u, koju predvode doc. dr. sc. Larisa Zoranić i prof. dr. sc. Franjo Sokolić, bilo je toliko inspirativno da sam se odlučila na daljnji rad u znanosti u okviru doktorata. Ubrzo je tu došla i suradnja s dr. sc. Aurelienom Pererom, iz Laboratorija za teorijsku fiziku kondenzirane materije na Sveučilištu Sorbonne u Parizu, koja je prerasla u dvojni doktorat. Kompleksne tekućine, kao što su voda i njene mješavine, su područje u kojem ima dosta nepoznanica, što ih čini upravo tako uzbudljivim za istraživanje - svaka nova informacija ili zapažanje je kao dodavanje novog komadića slagalice", kaže Martina.


Komentari članka

Vezani članci

Otkriće znanstvenika iz Genosa omogućit će personalizirano liječenje pacijenata s upalom crijeva

11.01.2018.

Otkriće glikanskih biomarkera upalnih bolesti crijeva rezultat je velikog EU projekta IBD-BIOM koji je Genosu osigurao osam milijuna kuna bespovratnih sredstava

Otvoren najmoderniji laboratorij za automatizaciju i mjerenje u ovom dijelu Europe

26.07.2017.

Cilj je bio razviti vrhunski laboratorij za podučavanje studenata redovitih i specijalističkih studija te za cjeloživotno obrazovanje. Također, on će poslužiti za seriju edukacija za potrebe industrije iz područja automatskog vođenja, mjerenja i optimiran

Spajanje znanosti i gospodarstva: Ruđer, Genos i Bolnica sv. Katarina radit će na zajedničkim projektima

28.05.2017.

Na ovaj način tri ugledne hrvatske institucije, ujedno i znanstveni centri izvrsnosti, omogućit će ostvarenje ciljeva personalizirane medicine u svrhu individualiziranog pristupa dijagnostici i liječenju temeljenom na analizi genoma pojedinog pacijenta

Upoznajte četiri mlade znanstvenice koje ruše predrasude

10.04.2017.

Mukotrpni rad mladih znanstvenica i godine uložene u edukaciju, kako bi ostavile trag u znanstvenom svijetu, često nisu priznati zbog duboko ukorijenjenih društvenih predrasuda i stavova.

Hrvatski znanstvenici iz Genosa sudjelovali u važnom međunarodnom istraživanju

06.03.2017.

Brojne dosadašnje studije otkrile su vezu genetičkih promjena s razvojem različitih kompleksnih bolesti, no vrlo se malo znalo o molekularnim mehanizmima koji povezuju promjene u genomu s razvojem bolesti

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP